Ivan Miklenić: Crkva podržava svaki napor da se zaustavi nasilje prema ženama, ali Istanbulska konvencija nameće rodnu ideologiju

Foto: snimka zaslona

O iseljavanju mladih iz Hrvatske, Istanbulskoj konvenciji i još nekim aktualnim temama razgovarali su gosti u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O iseljavanju mladih iz Slavonije i zaustavljanju egzodusa mladih govorio je glavni urednik Glasa Koncila, Ivan Miklenić.

„Smatram da je pametna politika trebala to predvidjeti. Sve zemlje istočnog bloka koje su ušle u EU, kada je došlo do liberalizacije tržišta rada, su to isto doživjele. Da smo imali politiku vođenu nacionalnim interesom, ona bi računala s tim fenomenom i adekvatno se postavila“, kaže Miklenić.

Izvršni urednik Jutarnjeg lista, Marko Biočina je naglasio da se u javnom diskursu cijelo vrijeme govori o iseljavanju iz Slavonije i to ocjenjuje dobrom reakciju na gorući problem. Ipak, naglašava da se treba sjetiti i ostalih dijelova Hrvatske koji također gube velik broj stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„U Jutarnjem listu imali smo članak o Gračacu koji je apsolutni rekorder po iseljavanju. Tko govori o Lici, tko govori o Kordunu, Baniji? Dakle postoje neki krajevi u Hrvatskoj koji su u takvoj demografskoj situaciji da bi oni doslovno mogli u vrlo kratkom vremenu, već od deset, petnaest godina, biti doslovno ispražnjeni od ljudi“, upozorio je Biočina. Prognozira da najveći val iseljavanja iz Hrvatske tek dolazi i da ga možemo očekivati od 1. siječnja 2018. godine, kada se u Austriji ukida moratorij.

„Iseljavamo cijele obitelji. Ako njih uspjeh vani bude išta koristio, poslužit ću se onom biblijskom koja nam je i u ratu bila dobra- možda to mogu biti i neki osipi koji će nešto vraćati Hrvatskoj kao što su nekad vraćali kroz doznake, možda kroz nekakvu znanstvenu suradnju. Međutim mi se dominantno moramo fokusirati na nadu ovdje“, smatra politički analitičar Ivica Relković.

Kada je u pitanju demografija, Relković naglašava da je Hrvatskoj potreban konsenzus nade. Dodaje kako iz godine u godinu u politici slušamo optužbe vladajućih i oporbe o tome u čijem se mandatu više ljudi iselilo. „Ja nemam više iluziju da ćemo mi obnoviti neka stara sela u Lici i da ćemo zaustaviti poluiseljena mjesta u Slavoniji. Mi moramo naći način na koji ćemo način revitalizirati sada sami sebe i planirati zajednički. Tu ne može jedna vlada na četiri godine odrediti nijednu ozbiljniju mjeru. Te stvari su dugoročne i one se moraju raditi konsenzusom vladajućih i oporbe bez podmetanja“, kaže Relković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Politička okupacija, sintagma je demografa Stjepana Šterca kojom je novinarka Večernjeg lista Iva Puljić Šego opisala trenutnu situaciju u Hrvatskoj. Smeta ju što su dobri studenti i mladi ljudi, u Hrvatskoj slabo i rijetko prepoznati.

„Imate vrlo malo Mate Rimaca koji specifičnim znanjem uspiju stvoriti dobre poslove i drugima omogućiti zaposlenja“, naglasila je Puljić Šego. Smatra da su ljudi duboko razočarani modelom kojim se upravlja državom.

Istanbulska konvencija dokument je koji nameće rodnu ideologiju pod krinkom zaštite žena, naglasio je urednik Glasa Koncila, Ivan Miklenić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Vijeće za obitelj Hrvatske biskupske konferencije se jasno očitovalo o tom pitanju i zatražilo od političara koji su vjernici da ne glasuju za prihvaćanje te konvencije u Hrvatskom saboru. S crkvenog stajališta apsolutno se podržava svaki napor da se zaustavi nasilje prema ženama. Mislim da nema normalne osobe koja bi to osporavala. Ipak, Istanbulska konvencija želi uvesti u zakonodavstvo rodnu ideologiju“, naglašava Miklenić.

Konvencija obvezuje da se onda i drugi zakoni moraju mijenjati.

„To je konvencija UN-a i svi drugi zakoni se moraju usklađivati s njom“, ističe Miklenić i dodaje kako je problem vrlo delikatan jer se radi ideološki odmak od stvarnosti.

„To nije jedini slučaj, ali je za nas aktualan da se zakonodavstvo koristi za nametanje ideologije. Mi znamo da u društvu postoji puno različitih ideologija, one su tu i imaju svoje mjesto. Logično je da su tu i da se ljudi svrstavaju u njih. Ali da se zakonodavstvo za to koristi to je veliki problem“, zaključio je Miklenić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S njime se ne slaže komentatorica HRT-a Jasmina Popović koja ističe kako je Plenković rekao da će se IK ratificirati i kaže:

„Ono što je Vijeće Europe izdalo kao svoje priopćenje je da se to ni na koji način ne odnosi na uvođenje rodne ideologije i da se radi isključivo o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.”

Na pitanje pojavljuju li se u konvenciji pojmovi „roditelj 1“ i „roditelj 2“, Popović kaže:

„Koliko ja znam nema. Meni su bile gošće u ‘Poligrafu’ žene koje se bave time. Višnja Ljubičić i sve ostale su rekle da toga nema, da je to dokument od sto stranica koji daje zakonske okvire po kojima se mora imati određeni broj skloništa za žene, mora se znati što s tim ženama kad pobjegnu od obiteljskog nasilnika, može li im se naći posao, može li se za njihovu djecu naći mjesto u školama, vrtićima… To je jedan niz mjera koji bi im trebao omogućiti da počnu novi život daleko od nasilnika i da se sustav stavi u službu žrtava nasilja.“

Istanbulska konvencija premijeru Plenkoviću predstavlja sklizak teren jer je najavio njezinu ratifikaciju do kraja godine, kaže novinarka Iva Puljić Šego.

„Na predsjedništvu HDZ-a se ni u jednom momentu nije o tome razgovaralo. Činjenica je da su već europarlamentarci pokazali da tu nisu složni, a ni unutar kluba HDZ-a ne postoji suglasje oko ratifikacije. On ako bi stavio to u Sabor, ne bi dobio podršku svih svojih zastupnika u Saboru“, kaže Puljić Šego i dodaje da ne zna zašto je premijer požurio s ratifikacijom, ako nije obavio razgovore unutar stranke.

„Ono što je ključno i dalje da mi dio rasprave imamo, a dio nemamo, možda niti u javnosti. Pitanje je jesmo li tu temu stavili na stol i iscrpili“, kaže analitičar Relković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.