Koliko zabrinjavaju trenutačne nestašice lijekova? Kojih lijekova najviše nedostaje i zašto? Kako pomoći pacijentima da ne lutaju od ljekarne do ljekarne u potrazi za zamjenskim lijekom? Što čini Ministarstvo zdravstva, a što Hrvatska agencija za lijekove, proizvođači lijekova i ljekarnici, o tome su u “U mreži Prvog” govorili Tonči Buble (Ministarstvo zdravstva), Milka Kosanović (HUP), Ana Kontek (HALMED) i Jasmina Vuglec Mihok (Hrvatska liječnička komora).
Buble je rekao da je dulje vrijeme problem s određenom skupinom lijekova – to nije nestašica u velikom obujmu i nije vezana samo za Hrvatsku.
– Postoji globalni problem u nabavi određenih sirovina od kojih se proizvode lijekovi. Za neke akutne bolesti nedostaje antibiotika. U ovom trenutku to je najveći problem, rekao je.
Kod kroničnih bolesti, dodao je, nema velikih nestašica.
– Hrvatski sustav lijekova je postavljen na način da postoji u određenoj terapijskoj skupini niz mogućnosti, bilo generičkih, bilo kliničkih, rekao je Buble iz Ministarstva zdravstva.
Nestašica antibiotika, objašnjava, posljedica je povećane potrošnje tijekom pandemije COVID-a.
Stanje u ljekarnama mijenja se iz dana u dan, objasnila je Vuglec Mihok, a HZZO redovito izvještava o prijavljenim nestašicama lijekova.
– Stanje od prije 2 dana je nedostatak, odnosno poremećaj opskrbe za 160 receptnih lijekova i 200-tinjak lijekova koji se primjenjuju u bolnicama, rekla je.
To iziskuje, objasnila je, i kod liječnika i kod pacijenata određene prilagodbe.
>Nestašica lijekova u Europi – kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Kontek je rekla da se svakodnevno prati situacija dostupnosti lijekova. Do sada su, ističe, uvijek uspješno rješavali probleme opskrbe.
– HALMED je napravio listu međusobno zamjenjivih lijekova, ona se stalno dopunjava i pomoć je u ljekarništvu da se lakše donose odluke o zamjenjivim lijekovima. Nestašice se bilježe, one su javno dostupne na webu, dodala je.
Objasnila je da HALMED drukčije bilježi nestašicu od HZZO-a. Broj pribavljenih nestašica, rekla je, nije mjerilo opskrbljenosti tržišta.
– Većina nestašica ima svoju generičku zamjenu ili terapijsku. U malom dijelu smo opskrbili tržište putem interventnog uvoza, rekla je.
Kosanović je rekla da već dugi niz godina upozoravaju da bi mogla nastati nestašica lijekova.
– Korona je bila jedan okidač koji je rasvijetlio sve slabosti na koje smo upozoravali. Radi se o jednoj politici lijekova koja nije višegodišnja nego višedesetljetna i koja se provodila ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Ona se svodila na cijene generičkih lijekova koje su silno padale, rekla je.
Cijene svih generičkih lijekova na razini Europe, objasnila je, smanjene su za 41 %, u Hrvatskoj 40 %.
– S jedne strane se farmaceutsko tržište konsolidiralo, rekla je.
– Sada imate situaciju, dodala je, da je s jedne strane tržište konsolidirano – to znači da je na tržištu ostalo na preko 69 % terapija oko 2 dobavljača. S druge stane to znači da je tržište u riziku opskrbe.
Na razini Europe potpuno se okreće smjer – Njemačka, primjerice, razmatra politike kojima bi subvencionirala proizvodnju određenih skupina lijekova.
Problem je, dodala je, što se velik dio supstanci proizvodi u Kini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
