U Hrvatskoj trenutno nema nijedne kritične nestašice lijeka, a za one u nestašici dostupne su zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina, poručuju iz HALMED-a komentirajući vijest da se u Njemačkoj trenutno jedva može naći oko 300 lijekova. Nijemci se, naime, čak i za najobičnije dječje sirupe protiv temperature ili bolova, snalaze dijeleći viškove preko WhatsApp grupa i društvenih mreža. Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da se takva situacija može dogoditi i kod nas ako se nešto ne promijeni.
>Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore o nestašici lijekova: Razlozi su slični kao i u ostatku Europe
Prema nedavno provedenoj analizi Europske komisije u svim državama članicama EU-a primijećen je trend porasta prijava nestašica lijekova proteklih godina, što se dijelom može pripisati ekonomskoj globalizaciji i koncentraciji farmaceutske proizvodnje u zemljama izvan Europe (posebno Kini i Indiji).
U analizi se ističe da od početka bilježenja 2013. Hrvatska ima manji broj prijavljenih nestašica lijekova u odnosu na druge članice EU-a iz regije poput primjerice Slovenije, Mađarske ili Italije, no napominju da je broj ukupnih prijava iz Hrvatske europskom regulatornom tijelu relativno malen zbog čega slika možda nije potpuna pa se zato i podaci trebaju uzeti s rezervom, navodi N1.
U reportaži o dramatičnoj nestašici lijekova u Njemačkoj Deutsche Welle piše da im nedostaje raznih lijekova, od dječjih sirupa za snižavanje temperature do lijekova za oboljele od raka. Razlog je obustava domaće proizvodnje pojedinih lijekova jer se ona proizvođačima ne isplati. Za primjer, zdravstveno osiguranje plaća tvrtkama 1,36 eura za bočicu sirupa paracetamola. Taj iznos nije povećan već deset godina, a u međuvremenu je cijena aktivnog sastojka paracetamola samo ove godine porasla za 70 posto.
Farmaceutska industrija traži povećanje naknada za lijekove, ali i ukidanje ugovora po kojima zdravstvena osiguranja plaćaju samo fiksne iznose. Stručnjaci se pak zalažu i za državnu proizvodnju esencijalnih lijekova u Njemačkoj te povratak proizvodnje iz Azije.
Dostupni zamjenski lijekovi
Na hrvatskom tržištu trenutačno je dostupno približno 3.500 odobrenih lijekova, objašnjavaju iz HALMED-a. Ako dođe do nestašice, razlozi su zastoj u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenje u proizvodnji, povećana potražnje i dr.
“Trenutno se u nestašici nalaze pojedini lijekovi za snižavanje povišenog krvnog tlaka, ublažavanje jakih bolova, snižavanje kolesterola, smanjenje tlaka u oku i dr., međutim za predmetne lijekove dostupni su zamjenski lijekovi”, ističe HALMED.
Napominju da podatke o eventualnim nestašicama prikupljaju svaki dan, a nestašica se rješava brzo – preraspodjelom zaliha istog ili zamjenskog lijeka iz druge članice EU-a. Dodaju i da se pacijenti mogu obratiti direktno HALMED-u za informacije i upute ako sami ne mogu doći do nekog lijeka.
> Ozbiljne nestašice lijekova u Njemačkoj; pitanje je kada ćemo sličan scenarij gledati kod nas
Ipak, ističu da se teško možemo uspoređivati s Njemačkom. Naime, kako nam kažu, Hrvatska kao manja država ima značajno manje potrebe za lijekovima pa zato i lakše prebrodi nestašice. Osim toga, praćenje situacije u Europi omogućava nam prepoznavanje problema na vrijeme i brzu reakciju:
“Suradnja i razmjena informacija koje sustavno provodimo s drugim državama članicama pružaju nam mogućnost ranog prepoznavanja poremećaja u opskrbi na razini EU-a te nam olakšavaju donošenje plana opskrbe tržišta. Primjerice, veće države članice će zbog svojih velikih potreba prije biti zahvaćene problemom opskrbe pojedinim lijekom te na temelju saznanja o tome možemo pravovremeno reagirati i poduzeti mjere kako bi se takva nestašica prevenirala u Hrvatskoj, odnosno kako bi se na vrijeme osigurala zamjenska terapija.”
Kako bi se smanjila ovisnost o trećim zemljama ili nekolicini izvora farmaceutske proizvodnje i time osigurao kontinuitet opskrbe lijekovima u svim okolnostima, na razini EU-a pokrenuta je strategija za revitalizaciju proizvodnje esencijalnih lijekova (antibiotici, anestetici, hematološki lijekovi i dr.) na teritoriju EU-a.
Na hrvatskom tržištu trenutno je dostupno oko 3.500 odobrenih lijekova.
Tijekom 2022. odobreno je više od 300 novih lijekova.
U posljednjih pet godina s hrvatskog je tržišta povučeno oko 1.500 lijekova.
HUP: Neodrživa situacija
Hrvatska udruga poslodavaca pak ističe da se proizvođači lijekova u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, nalaze u dugoročno neodrživoj situaciji. Problem je što rastu cijene svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu – od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika, a sve je to u ovoj grani industrije već bilo načeto od početka pandemije.
“Samo u zadnjih godinu dana troškovi transporta članicama HUP Udruge proizvođača lijekova porasli su za do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, a troškovi energije čak do 330 posto. Ovakav enorman rast svih troškova te nemogućnost povećanja cijena lijekova na recept koji se temeljem regulatornih praksi smanjuju automatizmom, mogu dovesti do poteškoće u isporukama lijekova”, kaže nam direktorica odnosa s članstvom HUP-a i direktorica Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u Milka Kosanović.
HUP je već ranije upozoravao na moguću nestašicu receptnih lijekova. U prosincu su uputili niz kritika na prijedlog izmjena pravilnika o stavljanju lijekova na listu HZZO-a. Javna rasprava provedena je od 28. listopada do 27. studenoga, a sudionici su tražili od Ministarstva zdravstva povlačenje pravilnika, obustavu procedure i osnivanje radne skupine, a tek onda internetsko savjetovanje. Pravilnik bi trebao stupiti na snagu u prvom kvartalu iduće godine.
Ministarstvo zdravstva primilo je ukupno 238 primjedaba koje su stigle tijekom javnog savjetovanja na predložene izmjene Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu HZZO-a, a izvještaj i analizu objavit će 27. siječnja.
Cijene i troškovi
Udruga proizvođača lijekova upozorava da nije moguće ni djelomično regulirati cijene lijekova jer su u Hrvatskoj regulatornim odlukama cijene lijekova u posljednjih deset godina automatizmom snižene 40,83 posto. Istovremeno troškovi njihove proizvodnje rastu.
“Kao posljedica ovog nesrazmjera u posljednjih je pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s hrvatskog tržišta što znači da je povučeno oko 1.500 lijekova. Prosječna cijena terapije trenutno je 33,3 kune. U odnosu na prosječnu usporednu cijenu (PUC) cijene terapije u Hrvatskoj niže su 60 do 80 posto za antibiotske terapije i 40 do 50 posto za kardiološke i neurološke terapije”, kaže Kosanović koja upozorava da hrvatski proizvođači ne mogu apsorbirati tolike troškove te da je nestašica sve izglednija.
Zbog toga su ministru Viliju Berošu poslali molbu za pronalaženje dugoročnog održivog rješenja. Prijedloga je više, a odgovor bi trebali dobiti krajem siječnja.
HALMED pak poručuje da nema razloga za brigu te napominje da je samo tijekom 2022. godine, primjerice, odobreno više od 300 novih lijekova. Popise ažuriraju na mjesečnoj bazi.
Stanje s opskrbom tržišta lijekovima kontinuirano se prati, ističu, te se svi eventualni poremećaji u opskrbi promptno rješavaju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
