Pritisak migranata sve je veći, a nakon što su na granici s BiH pucali na hrvatske policajce zahtijevaju se strože mjere. Mnogi su se tako prisjetili kako su možemovci zazivali sankcije i strože mjere – ali za policajce. Ujedno su i obećavali pružiti utočište ilegalnim migrantima.
“Prije otprilike godinu dana davali su ovakve izjave- tražili sankcije za policiju, zazivali anarhiju i obećavali migrante posvuda kad dođu na vlast. Nadam se da Hrvatska neće nasjesti kao sto je nasjeo Zagreb”, napisao je na X-u čelnik zagrebačkog Domovinskog pokreta Igor Peternel podijelivši naslov iz 2021. “Možemo! traži sankcije za policijsko nasilje nad migrantima: Vrijeme je da drugi ljudi preuzmu odgovornost za zaštitu granice”.
Prije otprilike godinu dana davali su ovakve izjave- tražili sankcije za policiju, zazivali anarhiju i obećavali migrante posvuda kad dođu na vlast.
Nadam se da Hrvatska neće nasjesti kao sto je nasjeo Zagreb#ipaknemozemo pic.twitter.com/BprTiFoPaG— Igor Peternel (@igorpeternel1) September 21, 2023
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Možemo je prozvao i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol, naglasivši kako su oni godinama pokušavali uništiti međunarodni ugled Hrvatske.
“Ne samo da se platforma MOŽEMO silno trudila diskreditirati međunarodni ugled RH i sabotirati hrvatski ulazak u Schengen nego su i njihovi članovi godinama podmuklo klevetali hrvatsku policiju koja svakodnevno riskira svoje živote čuvajući državnu granicu i suzbijajući nezakonite migracije. Takve političke opcije porazne su za Hrvatsku, a njihovi neostvareni kandidati rak rana društva”, napisao je Sokol u objavi na Facebooku.
Izborni program Možemo 2020.
Tako je Možemo u svom Izbornom programu 2020. posvetio cijeli dio borbi za “migracije i solidarnost” gdje pišu kako su “posljednje godine osobito teške za izbjeglice, migrante i etničke manjine”.
“Posljednje su godine obilježene i sve ozbiljnijim policijskim nasiljem na granicama Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom kao i na teritoriju Hrvatske prema ljudima u pokretu. Osnovna su ljudska prava i slobode, poput onoga na dom, gotovo u potpunosti svedena na deklarativne političke dokumente, a procesi integracije etničkih manjina, izbjeglica i migranata provode se kao asimilacijske politike. Zalažemo se za politički zaokret integracijskih politika prema načelima kritično”, piše u dokumentu.
Možda će vas zanimati
EU proziva Hrvatsku zbog migranata na temelju optužbi aktivista koji su danas političari Možemo
Europski parlament Hrvatskoj upućuje apel na ustrajnost “u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava” – zbog nezakonitih migranata!
Nadalje navode kako su predani zaustavljanju svih oblika nasilja “specifično policijskog nasilja prema izbjeglicama”.
>Tko stoji iza Centra za mirovne studije kojeg MUP više ne pušta u prihvatilište za migrante i Kuće ljudskih prava koja ih brani?
U dijelu gdje govore o ljudskoj sigurnosti, Možemo u kontekstu policije navodi kako će odmah zaustaviti “praksu nasilja nad migrantima i izbjeglicama na granicama te provesti učinkovite istrage tih nezakonitih postupanja:
— jačanje razumijevanja ljudskih prava;
— depolitizacija rada policije i sigurnosnih službi;
— jačanje neovisnog nadzora nad radom tih institucija”.
Čini se kako Možemo! prava policajaca ne shvaća kao ljudsko pravo.
U listopadu 2021., kada su se pojavile snimke nasilja na granici od strane policajaca, Možemo je žestoko reagiralo ocijenivši kako se MUP ne zna nositi s izazovima migracija.
“Ukoliko trenutno vodstvo policije nije doraslo tom zadatku – vrijeme je da drugi ljudi preuzmu odgovornost za zaštitu granice. Ovakav pristup migracijama za nas je neprihvatljiv”, istaknuli su.
Možda će vas zanimati
Tko je Sandra Benčić, aktivistica Centra za mirovne studije koju je HRT u emisiji o migrantima predstavio kao članicu stranke Možemo?
Centar za mirovne studije zastupao je Gordan Bosanac, danas član tijela za građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom
Možemo! je tada podsjetilo kako su više puta u Hrvatskom saboru upozoravali da se granica može čuvati tako da se ne primjenjuje nasilje i ne krše ljudska prava, te da se poštuje međunarodno pravo.
Centar za mirovne studije optuživao hrvatske policajce
Sandra Benčić tada je kazala da ljudi koji prelaze granicu, pa makar i nezakonito, imaju pravo da se utvrdi njihov status i imaju li pravo na azil, te na human tretman, poručila je.
“Svi koji opravdavaju takve zločine nad ljudima koji nisu iz Hrvatske neka se zapitaju – ako je moguće batinati i protjerivati ljude organiziranjem parapolicijskih grupa izvan zakona, što će priječiti da isto naprave prema nekoj drugoj grupi ljudi, to mogu danas – sutra biti i građani ove zemlje”, kazala je Benčić koja je sada, kada je u pitanju obratno nasilje, poprilično tiha.
Benčić, kao i dosta sadašnjih članova Možemo, bila je aktivna u Centru za mirovne studije (CMS) koji je redovno podnosio izvješća o navodnim nasilnim i nelegalnim protjerivanjima izbjeglica iz Hrvatske i sustavnom kršenju ljudskih prava na granicama. Uz njih su stale i udruge Are you Syrious?, kojoj je Grad Zagreb ove godine dodijelio nagradu, te Inicijativa Dobrodošli i ICS (Italian Consortium of Solidarity). Učestalo su iznosili tvrdnje da su kolektivna, nezakonita i nasilna policijska protjerivanja izbjeglica na granicama Hrvatske nastavljena bez obzira na uporna upozorenja brojnih međunarodnih i domaćih organizacija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa