U HRT-ovoj emisiji Otvoreno u četvrtak 28. studenoga glavna je tema bila postupanje hrvatske policije prema migrantima i kontroliranje granica. U emisiji su sudjelovali načelnik Uprave za granicu u Ravnateljstvu policije Zoran Ničeno, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić,načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović, novinar Hassan Haidar Diab te Sandra Benčić koja je predstavljena tek kao članica političke platforme Možemo.
Benčić je u Otvorenom između ostaloga ustvrdila “Nezakonit prelazak granice je prekršaj, a ne kazneno djelo. Jesmo li spremni pucati na ljude zbog prekršaja? Hoće li policija sutra pucati na mene jer nemam kartu u ZET-u?”
Zanimljivo je da je ona predstavljena kao članica “političke platforme Možemo” i u emisiji Otvoreno od 22. lipnja 2019. kada je također glavna tema bila migrantska kriza, posebice ako se uzme u obzir da je platforma Možemo na europarlamentarnim izborima u svibnju osvojila tek 1,79 posto glasova birača.
Na kandidacijskoj listi platforme koju su činile stranke Nova ljevica i ORaH, Sandra Benčić zauzela je četvrto mjesto te je osvojila 790 glasova birača.
Pri tome, važno je istaknuti da to nije jedini angažman Sandre Benčić te da je ona javnosti poznatija po drugim angažmanima. Nije jasno po kojem kriteriju ju je HRT predstavio tek kao članicu jedne neuspješne političke platforme.
Naime, Sandra Benčić je hrvatskoj javnosti poznata i kao aktivistica kontroverznog Centra za mirovne studije, koji nekritički izvještava o migrantskoj krizi te optužuje hrvatsku policiju za nasilje nad migrantima. Riječ je o nevladinoj organizaciji kojoj je ministarstvo unutarnjih poslova onemogućilo ulazak u prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini.
Tom su prilikom iz MUP-a istaknuli: “U potpunosti su netočne i nedopustive tvrdnje Centra za mirovne studije, kojima nepotpisivanje Sporazuma o međusobnoj suradnji na području pružanja podrške tražiteljima međunarodne zaštite smještenima u Prihvatilište za tražitelje azila (u daljnjem tekstu Sporazum o međusobnoj suradnji) tumače kao političku odluku s ciljem zastrašivanja, marginaliziranja i udaljavanja organizacije koja u javnosti upozorava na nezakonito postupanje djelatnika Ministarstva prema izbjeglicama”.
Važno je napomenuti i da je Sandra Benčić, koja je pozvana u emisiju debatirati s policijskim načelnikom Uprave za granicu i predsjednikom Sindikata policije u svibnju sudjelovala na tribini “Europa i migracije: gdje povlačimo granicu?”, o kojoj je izvještavao i američki portal Breitbart, upozorivši da “međunarodni stručnjaci” koje financiraju porezni obveznici EU i globalni milijarder George Soros kažu da je ‘Bruxellesu je potrebna hrabra migracijska politika koja otvara europske granice svima koji bježe od “ratova, klimatskih promjena i siromaštva”’.
>Nastupa li pučka pravobraniteljica kao glasnogovornica Sandre Benčić i CMS-a?
Dodaje se i kako je na panelu onih koji su predstavljeni kao politički neovisni iz “etabiliranih i uglednih međunarodnih organizacija za ljudskih prava”, zaključeno je da Unija mora ukloniti sve migracijske kontrole kako bi poštivala ”prava” ilegalnih imigranata.
Centar za mirovne studije: Zastupao ih Gordan Bosanac, danas član tijela za građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom
Istaknute aktivistice CMS-a su Sandra Benčić i Marina Škrabalo, koja je 2002. dobila nagradu Sorosevog Otvorenog društva iz Budimpešte.
Sandra Benčić i Gordan Bosanac najpoznatiji su po LGBT aktivizmu, a podržavao i podupirao ih je Zoran Milanović kao predsjednik Kukuriku Vlade. Za vrijeme SDP-ove vlasti Benčić je imenovana u Povjerenstvo za nadzor policije.
Godišnje CMS dobiva oko 4,5 milijuna kuna, a partner im je i Srpsko narodno vijeće, koje se pak najznačajnijim dijelom financira iz državnog proračuna.
Centar za mirovne studije (CMS) nevladina je udruga građana.
Centar za mirovne studije izrastao je iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji (Volonterski projekt Pakrac, 1993. -1997.), gdje se 1996. godine prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije, a formalno je osnovan godinu dana kasnije.
Udrugu koja se danas pretežito bavi pitanjem prihvata migranata i otvaranjem granica za iste zastupao je Gordan Bosanac, a koji je danas jedan od članova tijela koje provodi građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom Republike Hrvatske te vodi kolegij Ljudska sigurnost na CMS-u.
Godišnje dobivaju oko 4,5 milijuna kuna, a partner im je Srpsko narodno vijeće
CMS danas financiraju, među ostalima, Europska unija, Vlada RH, Ured za udruge,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Sorosev Open Society Foundations, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Zagreb i drugi. Preko 70 posto sredstava dobivaju izvana, a godišnje primaju oko 4,5 miljuna kuna (oko 700.000 eura).
Među partnerima CMS-a navode se Ekonomski institut u Zagrebu, Ekonomski fakultet na Sveučilištu u Splitu, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Ured pučke pravobraniteljice, Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Srpsko narodno vijeće.
Od kuće ljudskih prava do Zaklade Solidarna
Osim što je aktivna u Centru za mirovne studije, Sandra Benčić je aktivistica i Kuće ljudskih prava, a kao magistrica prava i predavačica Vijeća Europe na provedbi edukacija za suce i državne odvjetnike u regiji u području Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Benčić je navedena i kao jedna od osnivačica Zaklade Solidarne, na čije je prikupljanje donacija u sklopu fonda #SPASIME došao i premijer Andrej Plenković te je prikupljeno tek nešto više od 160.000 kuna.
Kada je riječ o političkoj platformi Možemo, koja je na izborima za Europski parlament dobila 1,79 posto glasova – među istaknutijim članovima su Vilim Matula, Damir Bakić, Dario Juričan, Antonija Petričušić, Gordan Bosanac, Mima Simić, Urša Raukar i Teodor Celakoski, a na listi za EP uz Benčić su se našli Dragan Markovina, Rada Borić, Zorislav Antun Petrović, Dubravko Lepušić, Nadežda Čačinović i drugi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
