Tko stoji iza Centra za mirovne studije kojeg MUP više ne pušta u prihvatilište za migrante i Kuće ljudskih prava koja ih brani?

Foto: fah

Ministarstvo unutarnjih poslova jučer je Centru za mirovne studije (CMS) onemogućilo ulazak u prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini, odbivši produžiti sporazum o suradnji toj organizaciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Smatramo kako se radi o političkoj odluci, kojoj je cilj zastrašiti, marginalizirati i udaljiti organizacije koje javno govore o problemima s kojima se izbjeglice suočavaju, kao i o nezakonitim postupcima djelatnika MUP-a prema izbjeglicama”, kazala je Julija Krasnec iz Centra za mirovnih studija.

MUP više ne pušta Centar za Mirovne Studije u prihvatilišta migranata, kažu da šire laži: ‘Nedopustivo je ono što rade!’

Povodom te zabrane, udruge koje upozoravaju na postupanje MUP-a kako nazivaju sami sebe, jučer su organizirale konferenciju za novinare.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među tim udrugama nalaze se Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava i udruga Are You Syrious? osnovana 2015. godine s isključivim ciljem pomaganja migranata na takozvanoj “Balkanskoj ruti”.

Centar za mirovne studije: Zastupao ih Gordan Bosanac, danas član tijela za građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom

Centar za mirovne studije (CMS) nevladina je udruga građana koja se zalaže za društvenu promjenu temeljem načela nenasilja, izgradnje mira i ljudskih prava koji povezuju obrazovanje, istraživanje, aktivizam i rad na javnim politikama, ističe UNHCR uz čiju podršku CMS provodi projekt Podrška integraciji izbjeglica: iz prakse u politiku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Centar za mirovne studije izrastao je iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji (Volonterski projekt Pakrac, 1993. -1997.), gdje se 1996. godine prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije,a formalno je osnovan godinu dana kasnije.

Udrugu koja se danas pretežito bavi pitanjem prihvata migranata i otvaranjem granica za iste zastupao je Gordan Bosanac, a koji je danas jedan od članova tijela koje provodi građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom Republike Hrvatske te vodi kolegij Ljudska sigurnost na CMS-u.

CMS stajao iza osnivanja Documente Vesne Teršelić i GOLJP-a Zorana Pusića

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Centar za mirovne studije nalazi se na adresi Selska cesta 112 na kojoj se nalazi i Platforma 112, unutar koje djeluje 60 organizacija civilnog društva kojima pripadaju i CMS uz B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG i drugi.

Članovi izvršnog odbora CMS-a Cvijeta Senta, Lana Jurman, Sara Kekuš i Sara Lalić.

Centar za mirovne studije također je jedan je od osnivača Documete, a uz Centar za građanske inicijative Poreč, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP Zorana Pusića), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documentu-Centar za suočavanje s prošlošću i udrugu Terra, osnovali i zakladu Solidarna.

CMS između ostalih financira Sorosova Zaklada za otvoreno društvo, Vlada RH, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, MZOS, Grad Zagreb, EU, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među predavačima na CMS-u Eugen Jakovčić, Ana Raffai i Rada Borić

Ova udruga također organizira razne radionice i kolegije, mentorske koji ima nekoliko desetaka stoga vrijedi izdvojiti tek nekoliko istaknutiji: Amir Hodžić (Spol Rod Queer), Ana Raffai, Otto Raffai (Nenasilno djelovanje), Vesna Teršelić (Suočavanje s prošlošću), Gordan Bosanac (Ljudska sigurnost).

U njihovim predavanjima sudjeluju i druge udruge među kojima vrijedi izdvojiti: Eugen Jakovčić (Documenta), Vildana Semić Isaković (Medžlis Islamske zajednice Sisak), Vesna Zovkić (Isusove male sestre), Princ Wale Soniyi (Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj), Rada Borić (Ženski studiji), Lorena Drakula (Studentski zbor FFZG).

Godišnje dobivaju oko 4,5 milijuna kuna, a partner im je Srpsko narodno vijeće

CMS danas financiraju, među ostalima, Europska unija, Vlada RH, Ured za udruge,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Sorosev Open Society Foundations, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta RH, Grad Zagreb i drugi. Preko 70 posto sredstava dobivaju izvana, a godišnje primaju oko 4,5 miljuna kuna (oko 700.000 eura).

Među partnerima CMS-a navode se Ekonomski institut u Zagrebu, Ekonomski fakultet na Sveučilištu u Splitu, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Ured pučke pravobraniteljice, Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Srpsko narodno vijeće.

Kuća ljudskih prava – Izrazila zadovoljstvo jer Narod odlučuje “nije prikupio dovoljno potpisa”

Kuća ljudskih prava Zagreb mreža je organizacija civilnog društva koju je 2008. godine osnovalo šest organizacija civilnog društva među kojima su B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipiran, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GOLJP, Udruga za promicanje istih mogućnosti i Svitanje – udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja. Na svojim stranicama navode da su osnovani s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Među članicama Kuće za ljudska prava još se nalaze CROSOL i Mreža mladih Hrvatske.

Kuća ljudskih prava članica je Mreže kuća ljudskih prava sa sjedištem u Oslu, članica Platforme 112, Inicijative dobrodošli i GOOD Inicijative.

Kuća ljudskih prava Zagreb, nakon što je Kuščevićevo Povjerenstvo dalo izvještaj o broju potpisa za referendume GI Narod odlučuje i Istine o Istanbulskoj; izrazila je “zadovoljstvo činjenicom što inicijative za raspisivanje referenduma kojima bi se ozbiljno narušila Ustavom i međunarodnim konvencijama garantirana ljudska prava nisu prikupile dovoljan broj potpisa građanki i građana Hrvatske” te je pozdravila “najavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o pokretanju postupka za izmjenu i dopunu postojećeg Zakona o referendumu kojim bi se razriješile postojeće pravne praznine te poziva da se zakonski onemoguće referendumske inicijative koje za cilj imaju direktnu ili indirektnu derogaciju stečenih ljudskih prava”.

Uvidom u sudski registar može se vidjeti kako je Ivan Novosel programski direktor Kuće ljudskih prava, Tina Đaković organizacijski koordinator, a među članovima programskog savjeta su Biljana Pusić, Zdravka Sadržakov, Milena Čalić-Jelić i Cvijeta Senta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.