Iza nas je 2020. godina koja je u Hrvatskoj bila vrlo burna u političkom smislu. U godini koju ćemo pamtiti po pandemiji i rigoroznim mjerama ograničavanja društvenih događaja i kretanja te po potresima u ožujku i prosincu, održali su se predsjednički, parlamentarni i pojedini unutarstranački izbori.
Predsjednički izbori
Već na samom početku godine hrvatski birači imali su mogućnost glasovati u drugom krugu predsjedničkih izbora – birajući između HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović i SDP-ovog Zorana Milanovića. Oni su u drugi krug ušli nakon vrlo tijesnog prvog kruga, u kojemu je najveću novost predstavljao nestranački kandidat Miroslav Škoro, kojemu je za ulazak u drugi krug nedostajalo tek nešto više od 2% glasova birača – Zoran Milanović u prvom je krugu osvojio 29,44% glasova, Kolinda Grabar-Kitarović 26,65%, dok je Miroslav Škoro dobio 24,45% glasova.
Pobjedu u drugom krugu, kojega je karakterizirala vrlo mala izlaznost – svega 54,99% birača – i iznimno velik broj nevažećih listića – njih 89.415, odnosno 4,35% – što nam može govoriti o tome da velik broj birača nije bio uopće zadovoljan ponuđenim kandidatima, odnio je SDP-ov Zoran Milanović. Milanović je dobio 52,67% glasova, dok je Grabar-Kitarović dobila 47,33%.
No, zanimljivo kako je Milanović, koji je pobijedio, osvojio manje glasova nego što je SDP-ov kandidat, Ivo Josipović, osvojio u drugom krugu predsjedničkih izbora 2014., kada je izgubio od Kolinde Grabar-Kitarović. To pokazuje da se biračko tijelo koje glasuje za SDP-ove kandidate nije povećalo, štoviše smanjilo se u odnosu na brojku od prije pet godina. Drugim riječima, za poraz Kolinde Kitarović nije bio kriv veći broj SDP-ovih birača, već manji broj onih koji su glasovali za nju. Presudili su oni koji su ostali kod kuće i oni koji su poništili glasački listić.
Unutarstranački izbori u HDZ-u: Opcija za promjene na čelu s Kovačem protiv Plenkovića
Vrlo brzo nakon predsjedničkih izbora i poraza Kolinde Grabar-Kitarović održali su se unutarstranački izbori u HDZ-u. Već je tada u stranci bilo prisutno veliko nezadovoljstvo njezinim vodstvom. Među Plenkovićevim oponentima bilo je prisutno mišljenje on sam nije dovoljno podržao Kolindu Grabar-Kitarović tijekom predsjedničkih izbora, pa čak i da je prešutno dao svoju podršku Milanoviću. Dugo akumulirano nezadovoljstvo zbog ratifikacije Istanbulske konvencije te koalicije s HNS-om i Pupovčevim SDSS-om pokazalo se na ovim izborima kada su se u “opciji za promjene” okupili vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, bivši ministar u Oreškovićevoj vladi Miro Kovač i bivši ministar u početku Plenkovićeve vlade Davor Ivo Stier. Plenkovićev oponent za funkciju predsjednika stranke bio je Miro Kovač.
Na televizijskom sučeljavanju dvojice kandidata za predsjedničku funkciju, održanom na RTL-u, pažnju gledatelja privukla je pristranost voditeljice koja je dopustila Plenkoviću da na pitanja odgovara i izvan predviđenog vremena, dok je Miru Kovača prekidala kada bi prekoračio predviđeno vrijeme. Arogancija predsjednika HDZ-a očitovala se i u opaski voditeljici kada ju je, nakon što je jednom Kovaču dopustila da završi rečenicu i izvan predviđenog vremena, upitao: “Hoćete li ga prekinut’ ili da ga ja prekinem?”.
Tijekom sučeljavanja Kovač je donio i javnosti dotada nepoznate podatke o tome kako je Andrej Plenković u vrijeme pada komunizma, kao maturant, pisao eseje u kojima je citirao Kardelja i Marxa.
Neočekivano, unutarstranački izbori završili su pobjedom Andreja Plenkovića i njegove opcije.
Parlamentarni izbori – rekordno niska izlaznost birača
Nakon što su on i njegova opcija ponovno osvojili vlast u stranci, Plenković je započeo pripremu za parlamentarne izbore. Ovi izbori došli su u okolnostima pandemije koronavirusa, nakon prvog “zatvaranja” gospodarstva i svih ostalih djelatnosti osim trgovina. Iako se upozoravalo na to da pandemija još nije završila te da mnogima u bolnicama i u samoizolaciji biti otežano ili onemogućeno glasovanje, a poglavito hrvatskim državljanima izvan Hrvatske, u zemljama u kojima je još uvijek bili na snazi rigorozna ograničenja, za datum izbora određen je 5. srpnja.
Zanimljivo je da je Plenković uoči izbora na neki način priznao svojim unutarstranačkim oponentima njihovu vrijednost jer je na izborne liste stavio i njih – osobe protiv kojih se borio tijekom unutarstranačkih izbora, iako je Miro Kovač, jedan od istaknutijih HDZ-ovaca, stavljen je na posljednje, 14. mjesto na listi za Hrvatski sabor u 6. izbornoj jedinici te nije ušao u Sabor.
Izbore 5. srpnja karakterizirala je rekordno niska izlaznost kada se gledaju svi parlamentarni izbori od stjecanja hrvatske nezavisnosti. Naime, svega 46% birača izglasalo je trenutnu vlast, na čelu s HDZ-om.
Pri tome je bilo indikativno da HDZ nije htio u koaliciju sa svjetonazorski bliskim Mostom i Domovinskim pokretom Miroslava Škore, već je za svoje koalicijske partnere ponovno izabrao zastupnike nacionalnih manjina, na čelu s SDSS-om te HNS.
Istovremeno, vrlo velik uspjeh ostvario je novostvoreni Domovinski pokret Miroslava Škore, na čijim su listama bile osobe poput Karoline Vidović-Krišto, bivšeg HDZ-ovca Ivana Penave, Zlatka Hasanbegovića, Ružice Vukovac i mnogih drugih koji su trenutno vrlo aktivni kao saborska oporba. Također, značajnih 8 mandata ostvario je i Most, na čijim su se listama našla i neka nova imena poput Marije Selak-Raspudić, Nine Raspudića, Marina Miletića, a koji su također vrlo aktivni u Saboru.
Unutarstranački izbori u SDP-u
Nakon izbornog poraza, predsjednik SDP-a Davor Bernardić podnio je ostavku na tu funkciju te su se u stranci održali unutarstranački izbori. Za mjesto predsjednika natjecali su se Peđa Grbin i Željko Kolar.
Uoči izbora, gostujući u Nedjeljom u 2, dvojica kandidata izjasnila su se protiv vjeronauka u školama, a Grbin je rekao i da bi proveo reviziju “Vatikanskih ugovora”.
Kao pobjednik ovih izbora i kao Bernardićev nasljednik izašao je Peđa Grbin.
Unutarstranački izbori u Mostu
Unutarstranački izbori u Mostu održani su 20. prosinca 2020. Kao predsjednik ponovno je izabran Božo Petrov koji je dobio 89,96% glasova dok je njegov izazivač Bruno Petrušić dobio 10,04% glasova.
Za političkog tajnika izabran je Ante Kujundžić, a za dva potpredsjednika Nikola Grmoja i Marin Miletić. Članovi mlađi od 35 godina birali su tajnika za mlade koji ulazi u predsjedništvo stranke, a na tu poziciju je izabran Filip Fišić.
Za četiri člana predsjedništva stranke izabrani su Marko Sladoljev, Petra Mandić, Luka Jakopović i Natko Felbar. Za petnaest članova glavnog odbora stranke izabrani su Miroslav Šimić, Marijana Guščević, Branimir Pervan, Dominik Bebek, Matko Grčić, Dajana Paušić Podhraški, Mirko Volarević, Mislav Kraljevič, Mia Bokulić, Marija Kunčević, Damir Slojšek, Sabina Marov, Marija Čačić, Marin Sladić i Nikola Horvatić, a za pet članova nadzornog odbora izabrani su Goran Komazin, Josip Matić, Dora Kurbaša, Karolina Ciglar i Jozo Kosir.
Unutarstranački izbori u HNS-u
Hrvatska narodna stranka, nakon samo šest mjeseci vladavine Predraga Štromara, u subotu 12. prosinca birala je svog novog predsjednika. I to između dvoje kandidata – bivšeg predsjednika Kluba zastupnika HNS-a u Saboru i gradonačelnika Ivanca u četvrtom uzastopnom mandatu Milorada Batinića te Stjepana Čuraja, bivšeg saborskog zastupnika HNS-a i bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu financija.
Za novog predsjednika izabran je Stjepan Čuraj, a za novog zamjenika predsjednika stranke izabran je načelnik Općine Cestica i član predsjedništva Županijske organizacije HNS-a Varaždinske županije Mirko Korotaj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
