Hrvatska je 26. srpnja napokon dočekala puštanje dugoočekivanog Pelješkog mosta u promet.
Ovim važnim hrvatskim infrastrukturnim projektom osigurava se nesmetan prolaz iz jednog dijela Hrvatske u drugi bez izlaska iz države.
Od rješavanja problema velikog prometa i zastoja koji se ljeti, u turističkoj sezoni, stvarao pri prolasku kroz neumski koridor, daleko je važnije to da Hrvatska Pelješkim mostom osigurava jedinstvo svog teritorija što je pitanje nacionalnog interesa i nacionalne sigurnosti.
Njegova izgradnja odužila se na više od dva desetljeća otkako se krenulo s prvim projektima – uz redovito negodovanje, ali i prijetnje bošnjačkih političara.
> Kovač: Nadam se da će Erdogan shvatiti da bez prestanka diskriminacije Hrvata nema stabilne BiH
> Povijesni dan: Ovako je izgledalo otvorenje Pelješkog mosta kroz slike i videe
> Dubrovački branitelj Mujan za Narod.hr: Bit ćemo na otvorenju, nije samo Dolenčić problem, to radi veći krug ljudi
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ni danas se ne miri s mostom te tvrdi da Hrvatska na pogrešan način pomaže Hrvatima u BiH – tako što su izgradili Pelješki most, navodi dnevnik.ba.
“Hrvatska im pomaže na pogrešan način. Vrši pritisak, a pri tome ne vraća imovinu BiH, neće da parafiraju granice, napravili su Pelješki most, a da nam nisu garantirali izlaz na otvoreno more koji nam je zagarantiran UN-ovom Konvencijom o pravu mora”, ustvrdio je nedavno Izetbegović.
Inicijative o zaustavljanju radova na Pelješkom mostu
Kada je 2007. godine odabran prvi izvođač za gradnju mosta, Predsjedništvo BiH usvojilo je zaključak kojim je i službeno od Hrvatske tražilo zaustavljanje gradnje Pelješkog mosta dok se, kako su oni tvrdili, ne riješi otvoreno pitanje vezano uz identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru. Hrvatska je Vlada taj zahtjev odbila.
Nakon što je Europska komisija odobrila sufinaciranje mosta i uz pripreme za početak izgradnje mosta, bošnjački političari najavili su pak tužbu protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. Glavni im je argument bio da će Pelješki most spriječiti ulazak većih plovila u akvatorij Neumskog zaljeva, ali i, kako su navodili, ugroziti pristup BiH otvorenom moru.
Iz Hrvatske su tada odgovorili da se gradnjom mosta ne krše prava BiH o neškodljivom prolazu te da se most gradi na hrvatskome teritoriju, 500 metara od privremene crte razgraničenja koja se primjenjuje.
Bošnjačke stranke pokrenule su i inicijativu u Domu naroda Parlamenta BiH o zaustavljanju radova na Pelješkom mostu dok se ne riješi pitanje morske granice kod Neuma. Službeni Zagreb ponudio je Republici Srpskoj u BiH ubrzani postupak i sufinanciranje izgradnje mosta preko Save kod Gradiške, pa zastupnici Stranke nezavisnih demokrata (SNSD) Milorada Dodika nisu podržali inicijativu o blokadi radova.
> Znate li da Pelješki most ima svoje anđele čuvare, replike iz Lepoglave gdje je Stepinac robijao?
> Hrvatski inženjeri ugradili krunicu u Pelješki most: Pomolili smo se i stavili je na vrh
> Pelješki most u brojkama: Znate li koliko je dug, širok, koliko je koštao?
Nakon toga novi saziv Predsjedništva BiH u kojem je i Dodik, u ožujku 2019. godine na dnevnom redu ima i prijedlog zaključka kojim se Hrvatska poziva na zaustavljanje gradnje Pelješkog mosta te na razgovor dok se riješe sva otvorena pitanja. U prijedlogu se dalje navodi, u suprotnom BiH pokreće postupak mirenja, a bude li to potrebno, i postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora.
Zaključak je morao biti jednoglasno usvojen, međutim Dodik je glasovao protiv, pozivajući se na pitanje nacionalnog interesa. Od Narodne skupštine Republike Srpske zatražio je podršku dvotrećinske većine za njegovo stajalište, što je skupština učinila, i na taj način je tada spriječena posljednja mogućnost da BiH pravnim putem zaustavi gradnju Pelješkog mosta, navodi slobodnaevropa.org.
Ucjene i prijetnje
Pokušaji dijela političara iz Bosne i Hercegovine da se opstruira gradnja mosta dosegnuli su vrhunac nakon prijetnji bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića i pisma koje su zamjenici predsjedatelja Zastupničkog i Doma naroda parlamenta BiH Šefik Džaferović i Safet Softić uputili na adrese visokih dužnosnika Europske unije.
Saborski zastupnik HDZ-a Božo Ljubić, koji je izabran na listi za dijasporu, a također je i nekadašnji ministar komunikacija i prometa BiH, kazao je za tportal 2017. da dio bošnjačko-muslimanskih predstavnika u Vijeću ministara i parlamentu BiH pokušava prema Hrvatskoj i prema Europskoj uniji komunicirati u ime Bosne i Hercegovine.
“Njihovi potezi govore o kontinuiranom nastojanju uzurpacije državnih ovlasti od jedne političke stranke Bošnjaka, a to je Stranka demokratske akcije (SDA). Kažu da su pismo europskim institucijama poslali zamjenici predsjedatelja oba doma parlamenta, Bošnjaci, jer su slučajno na čelu oba doma trenutno Hrvati, jednog Bariša Čolak, a drugog Borjana Krišto. To je jedna dimenzija problema koji je zapravo refleksija suštinskog ustavno-pravnog pitanja Bosne i Hercegovine”, kazao je Ljubić 2017.
Prema Ljubićevim riječima, takvi potezi odraz su mitomanije koja ide za tim da se u neumskom akvatoriju izgradi teretna luka u koju bi, kako je kazao jedan od zagovornika te ideje, uplovljavali nosači aviona i supertankeri, što je praktički nemoguće na prostoru malostonskog zaljeva.
Drugi motiv za opstrukciju Pelješkog mosta može biti želja da se kreira instrument ucjene Hrvatske preko koje bi se rješavali neki drugi problemi BiH s Hrvatskom, naveo je Ljubić.
Komšić: “Otkidaju nam komad po komad naše države”
Početak gradnje Pelješkog mosta obilježila je u srpnju 2018. verbalna paljba na vlast koju je osuo Željko Komšić, predsjednik stranke Demokratska fronta (DF) i tada kao kandidat za mjesto hrvatskog člana BiH Predsjedništva, optuživši članove Predsjedništva BiH i predsjedatelja Vijeća ministara Denisa Zvizdića za izdaju i ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH zbog navodnog popustljivog odnosa prema Hrvatskoj u odnosu na projekt Pelješkog mosta.
“Prosto je nevjerojatno da nam pred očima otkidaju komad po komad naše države, a da pri tome ljudi koji sjede u državnim institucijama pokazuju toliku količinu servilnosti koja granični s izdajništvom. Do kada će to tako biti, to znaju samo građani BiH”, izjavio je Komšić tada nakon što je iz Hrvatske stigla najava o početku radova.
Komšićevo je stajalište tada bilo kako je za BiH jedini važeći dokument u odnosu na Pelješki most zaključak Predsjedništva BiH iz 2007. u čijem je sazivu, uz Komšića, bio i Haris Silajdžić te Nebojša Radmanović.
> Fascinantne snimke: Ovako je izgledala gradnja Pelješkog mosta iz svemira!
> Uoči otvaranja, Pelješki most dobio svoju pjesmu
Komšiću se u u optužbama na račun vlasti pridružio i Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), koji je u mandatu od 2010. do 2014. bio predsjednik vlade Federacije BiH.
On je ocijenio kako je početak gradnje Pelješkog mosta “poraz kako za indolentnu domaću vlast predvođenu SDA-om, tako i za sve građane BiH”.
“Iako su nas sve Zvizdić i Izetbegović mjesecima uvjeravali da je dokumentacija koju imaju i argumentacija na strani BiH, te da do gradnje neće doći i ove njihove obmane su rezultirale još jednim porazom i sramotom Bosne i Hercegovine, kao što je to bio slučaj i sa revizijom presude za genocid protiv Srbije”, izjavio je tada Nikšić podsjećajući na propali Izetbegovićev pokušaj da pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) ponovo otvori proces u kojemu bi Srbija bila označena krivcem za agresiju na BiH.
“Koliko znam pripreme se vode u tom smjeru pa očekujemo od Izetbegovića da će predati tužbu”, izjavio je za televiziju N1 Nešad Alikadić, bosanskohercegovački stručnjak za pravo mora koji je bio uključen u aktivno lobiranje protiv gradnje Pelješkog mosta.
On je nudio “nategnutu” pravnu interpretaciju po kojoj Izetbegoviću za podnošenje tužbe ne treba suglasnost druga dva člana Predsjedništva BiH, jer se to navodno moglo učiniti na temelju deklaracije protiv gradnje Pelješkog mosta što ju je Zastupnički dom parlamenta BiH usvojio u rujnu 2017. godine. Za tu su deklaraciju glasovali zastupnici bošnjačkih stranaka te Srpske demokratske stranke (SDS), a protiv su bili hrvatski zastupnici.
Ta deklaracija međutim nikada nije dobila suglasnost Doma naroda pa se tretira kao neobvezujući dokument.
Adil Osmanović: “Tražim pokretanje procedure pred međunarodnim sudom u Hamburgu”
Krajem rujna 2018. ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović zatražio je od Pravobraniteljstva te zemlje da pokrene proceduru zaustavljanja izgradnje Pelješkog mosta pred međunarodnim sudom u Hamburgu dok se s Republikom Hrvatskom ne postigne dogovor o granici na moru kod Neuma i utvrdi koridor za slobodan pristup otvorenom moru.
”Ovim putem javno pozivam vodstvo Pravobraniteljstva BiH da savjesno ocjeni sve predočene informacije i dokaze, te na temelju stručne ocjene pod hitno pokrene pravne procedure kod nadležnih međunarodnih sudova, koje će voditi zaustavljanju izgradnje Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje naše morske granice s Republikom Hrvatskom i utvrđivanja koridora za slobodan pristup otvorenom moru, kroz postupak mirenja pred Međunarodnim sudom za pravo mora”, napisao je tada ministar Osmanović u javnom pozivu.
Nije pojasnio što ga je motiviralo da uputi javni poziv Pravobraniteljstvu BiH, ali je pri tome vodstvo te institucije upozorio kako mogu kazneno odgovarati zbog postupanja “koje može biti na štetu i protiv interesa Bosne i Hercegovine”.
Po njegovu tadašnjem tumačenju Pravobraniteljstvo BiH bilo je dužno pokrenuti spor protiv Hrvatske imajući na umu da je BiH potpisnica UN-ove konvencije o pravu mora (UNCLOS), te zbog odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz 2007. kao i Deklaracije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o Pelješkom mostu iz rujna 2017.
Ideje o ”pokretnom” mostu
Dvojica članova Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odlukom iz 2019. zatražili su obustavu gradnje mosta, te zaprijetili da će pokrenuti postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora ako se ne postigne dogovor o prijepornim pitanjima.
Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović krajem 2021. u razgovoru s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Joea Bidena za zapadni Balkan Gabrielom Escobarom rekao je da bi BiH trebala imati pristup otvorenom moru.
Njemu se pridružio i bošnjački akademik Suad Kurtćehajić, koji je tvrdio da je BiH mogla imati izlaz na otvoreno more u crnogorskoj Sutorini, no odrekla ga se da ne bi dopao pod Republiku Srpsku, ali ne odustaje od nade kako bi se to moglo promijeniti, pisao je Sputnik.
“Izgradnja Pelješkog mosta onemogućava kruzerima i većim brodovima da pristaju na teritoriji BiH i to je problem na koji je ukazao Džaferović”, tvrdio je dr. Suad Kurtćehajić, sarajevski akademik i predsjednik Bosanske akademije nauka i umetnosti ”Kulin ban”.
”U izgradnju mosta je do sada uloženo tristo i nešto milijuna eura, uz to je Hrvatima za izgradnju mosta pomogao i EU, pa nema nikakve riječi o rušenju ako smo dozvolili njegovu gradnju. Sad, ne znam može li se nekako ”izrezati” pa da se napravi pokretni, podižući most, kojim bi se omogućilo uplovljavanje većih brodova i kruzera”, ustvrdio je Kurtćehajić.
Akademik Davorin Rudolf opovrgnuo bošnjačke tvrdnje
Da su bošnjački zahtjevi neosnovani potvrdio je i hrvatski stručnjak za pomorsko pravo, akademik Davorin Rudolf.
“Crta sredine ne zalazi u morsko ili podmorsko područje ispod mosta. Nije ni u neposrednoj blizini mosta. Tvrdnja bošnjačkih čelnika da Hrvatska ne može započeti gradnju mosta jer još nije utvrđena granica, prema tome, nije utemeljena“, istaknuo je akademik Rudolf u kolovozu 2017.
On je pritom podsjetio kako je crta na moru povučena sporazumom između predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i BiH Alije Izetbegovića, te da su u međuvremenu vlasti u Zagrebu ispoštovale zahtjev Sarajeva oko dimenzija budućeg mosta.
“Hrvatska javnost ogorčena je nastojanjima bošnjačkih lidera da zaustave gradnju mosta. Naš dojam je da se Bošnjaci inate i pokazuju mišiće prema građanima Hrvatske koji smatraju BiH svojim najbližim, prijateljskim, prisnim susjedstvom”, podsjetio je akademik.
“BiH je pomorska zemlja i mi u Hrvatskoj tu činjenicu nedvojbeno poštujemo. Nikada nitko u Hrvatskoj nije službeno izjavio da će Hrvatska na bilo koji način ograničavati ili otežavati prolazak brodova koji plove u Neum i iz Neuma”, dodao je.
Prvi kruzer
U lipnju je u Neumski zaljev uplovio kruzer dug 237 i visok 32,5 metara s tisuću turista, i bez problema prošao je ispod mosta. Time su opovrgnute zamjerke dijela političara i javnosti u BiH da je Hrvatska izgradnjom mosta ugrozila pristup te zemlje otvorenom moru.
Upravo kako bi ispod njega mogli prolaziti i najveći brodovi Hrvatska je izgradila Pelješki most na 55 metara visine.
U Neumu nezadovoljni: “Ovakvo nešto je nedopustivo!”
Predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić ustvrdila je da je uplovljavanje kruzera Bolette u neumski akvatorij nedopustivo.
“Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenje koje će nanijeti izrazitu štetu Neumu“, navela je Matić u priopćenju za javnost. Dodala je kako bi zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu. Najavila je kako će se ubuduće suprotstaviti uplovljavanju velikih brodova.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
