Jakopović: Cijene povećavaju veliki strani lanci, male lokalne trgovine ne

Državni inspektorat u akciji je provjeravanja cijena proizvoda i usluga nakon vala poskupljenja s uvođenjem eura. Na terenu su stotine inspektora, traže se “lovci u mutnom” koji su cijene u eurima zaokružili na iznose znatno veće nego što su bili posljednjeg dana prošle godine.

Mnogo se ovih dana govori o tome tko je krivac za podizanje cijena – jesu li to trgovci, dobavljači, proizvođači? Sve jako zanima što će se idućih tjedana i mjeseci događati s cijenama namirnica. Gost HRT-ovog središnjeg Dnevnika bio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Trgovci su tijekom zadnjih nekoliko dana odgovornost za poskupljenja svaljivali na distributere hrane. Iz Hrvatske poljoprivredne komore međutim ne osjećaju se prozvanima.

– Ovo je jedan dobar put da se pokaže koliko je malo hrvatskih proizvoda na tržištu zaista prisutno. I kad vidimo ovo uspoređivanje cijena sa susjednim zemljama uglavnom vidimo da su to veliki strani trgovački lanci, a ne naši mali lokalni, rekao je Jakopović.

Uvijek je, kaže, najbolja lokalna trgovina, lokalni mesar itd. Tvrdi da smo kao društvo naučeni na komociju pa idemo u te velike trgovine gdje sve možemo pronaći na istom mjestu.

– Jučer mi se dogodilo da sam u velikom lancu naišao na štrucu kruha od 600 grama 2 eura i 60 centi. To se kod našeg lokalnog pekara ne može dogoditi. To je previše. Posebno ako znamo da je trenutna cijena oko 2,30 kune, a u štruci ima oko 450 grama brašna. Tako da ni uz sve marže cijena od 2,60 eura ne može biti realna.

A dok cijene hrane na hrvatskom tržištu svakodnevno rastu, cijene namirnica na svjetskom tržištu padaju.

– Uzrok zadnjeg pada cijena je pad uljarica i žitarica na svjetskim tržištima, ali mi to ne osjećamo jer smo u prethodnom razdoblju, prije ukrajinske krize, namirnice u nas bile puno niže nego u zemljama u okruženju. Sada se to malo poravnalo, ako ne i otišlo u krivom smjeru. Mislim da će se nakon dva tjedna te cijene posložiti. U Hrvatskoj su cijene usluga bile puno niže nego u zemljama u okruženju i to sad utječe malo na cijene gotovih proizvoda i roba.

Hrvatskim proizvođačima u narednom periodu puno će pomoći i ulazak u šengenski prostor.

– Puno je lakše dopremati manje količine robe zemljama u okruženju, jer naši proizvođači su prije svega manji. Mada ni do sada nisu bile neke prevelike barijere, ali u svakom slučaju puno lakši izvoz, promet. Bojim se da će svi kvalitetni hrvatski proizvodi i dalje izlaziti iz Republike Hrvatske jer je naša kupovna moć puno niža nego u državama u okruženju zbog čega naši kvalitetni proizvodi izlaze van Hrvatske, a uvozimo puno slabiju kvalitetu, zaključio je.

Građani i potrošačke udruge ljuti zbog zaokruživanja cijena

Otkako smo počeli plaćati i eurima, kupuje se ono najosnovnije. No cijene u eurima i dalje nas iznenađuju.

– Primijetila sam da je kruh jako poskupio, ali koliko kruha trošim, preživjet ću. Ali mislim da je za nekoga previše, rekla je jedna umirovljenica.

– Mi smo sad došli iz Njemačke, pa smo malo uspoređivali s nekim proizvodima tu i tamo. U Njemačkoj je puno jeftinije, primjetila je jedna od anketiranih.

Tko je i koliko zaokružio ili je podignuo cijene i preko mjere, provjeravaju inspektori. Na terenu su, pa još nema informacija jesu li samo upozoravali ili će netko i platiti kaznu.

– Je, zaokružuje se, ali to je tribalo ranije malo intervenirati, predvidjeti te stvari, jer s trgovcima treba biti vješt, rekao je jedan od anketiranih građana.

– Nema sankcija, i vjerojatno će proći kao što prolaze i druge stvari, požalio se drugi.

Ni prodavači na tržnici ne očekuju da će inspektori imati argumenata za izricanje kazni.

– Ostale iste cijene, ništa, a poskupili nam banci, digli su banke, sve su nam digli. Prije smo plaćali 10 kuna, sada plaćamo 15 kuna metar, a mi smo ostali ista cijena, požalio se jedan od prodavača na tržnici.

– Tresla se brda, rodio se miš. Zakon je tržišta ponude i potražnje i to je to. Gdje piše u zakonu da se ne smiju mijenjati cijene, zapitala se njegova kolegica.

Od početka dvojnog iskazivanja cijena ispisane su samo dvije kazne, za one poslovne subjekte koji nisu htjeli ispraviti pogreške kada su ih inspektori uhvatili u prekršaju. Iz udruge potrošača smatraju da su kazne preblage.

– Oni će jednostavno napraviti ono što je njima lakše, ako treba platit će i kaznu i baš ih briga, zato kad vi izračunate koliko je to novaca, uzmimo za mjesec dana koliko se potroši u Hrvatskoj i kad to dignete za 20% onda ćete vidjeti koji je to iznos i to se njima jednostavno isplati, kazao je Marko Paripović iz Udruge Potrošački centar.

Uvođenje eura ulazi u završnu fazu. Brojne inspekcije teško da mogu zaustaviti inflaciju, smatra Ljubo Jurčić.

– Nema sustavnog pristupa, nego kad nešto iskoči, gasimo vatru, kao i sada. Sada naša država govori, radi pritisak na poslodavce da moraju vratiti cijene. OK, ali postoji li kod nas Zakon o formiranju cijena. Ne postoji. U tržištu to ne postoji.

Susjedna Slovenija u trenutku uvođenja eura, 2008., objavljivala je crne liste, na kojima je navodila imena onih koji krše pravila o zaokruživanju. I danas prate maloprodajne cijene, kako se energetska kriza ne bi preko mjere prelila na troškove života.

– Svakih 14 dana, na stranici Republike Slovenije objavljuju potrošačku korpu, gdje je najjeftinije ili gdje je najskuplje. Posljedica toga je da su cijene osnovnih namirnica u Sloveniji pale, rekao je Andrej Zorko iz Saveza slobodnih sindikata Slovenije.

U Hrvatskoj će se od nedjelje plaćati se samo eurima, a cijene će se i dalje iskazivati i u kunama, do kraja ove godine.