I dok se nastavlja nestabilno razdoblje vezano uz cijene žitarica u svijetu, Hrvatska koja ih dovoljno proizvodi i za izvoz, prodaje ih uglavnom kao neprerađene žitarice. Kako postići veću dodanu vrijednost u izvozu žitarica, kako promijeniti poljoprivrednu politiku i riješiti problem plavog dizela, u programu HRT-a komentirao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
> Ružica Vukovac: Selo nam srlja u propast, a vlast provodi krivu poljoprivrednu politiku na specifičan autokratski način
> Prof. Grbac: Proizvođači mlijeka, kruha i mesa trebali bi biti prvi na listi onih kojima sada valja pomoći
Hrvatska se ne treba previše brinuti zbog novog ruskog embarga na izvoz žitarica iz Ukrajine jer takva situacija nema direktan utjecaj na naše tržište.
– Taj izvoz nije namijenjen za hrvatsko tržište nego je namijenjen prije svega za bliskoistočno tržište i tržište južnog Mediterana, a kao što je poznato mi smo 200 posto samodostatni u proizvodnji žitarica i u ovom trenutku u Hrvatskoj ih ima i više nego što je potrebno. Do sljedeće žetve imamo dovoljno po našim skladištima, pa čak i robnim rezervama – vjerojatno više nego što je bilo u vrijeme rata, ističe Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Poskupljenje kruha
Kruh je zbog inflacije i rata u Ukrajini poskupio i to rekordno više od 30 posto, a poskupljenja osjećaju i građani Hrvatske.
– Naše se cijene reguliraju prema cijenama na svjetskim burzama stoga i naše cijene reagiraju na takav način. Normalno je da je došlo do poskupljenja jer su cijene u okruženju vrlo slične pa tako i naši trgovci, nakupci, prekupci, uvoznici koriste situaciju na tržištu i dižu cijene. Uvijek se može dogoditi poskupljenje, ali sada u ovim trenucima, na stabilnom tržištu mislim da ne bi trebalo doći do nekog značajnijeg povećanja cijena, dodaje Jakopović.
Poskupljenje kruha u Europskoj uniji najviše su osjetili Mađari, kruh je poskupio za 66 posto, zatim slijedi Litva 33 posto, Estonija i Slovačka 32 posto, a najmanje su pekarski proizvodi poskupili su u Francuskoj, nekih 8 posto.
– Ovisi koliko je svaka zemlja intervenirala u to tržište odnosno intervencije su tu vertikalne, od samog tržišta primarnih poljoprivrednih proizvoda preko prerađivača kojih mi nažalost u Hrvatskoj nemamo previše, ali intervencije u onaj završni dio trgovaca nije puno bilo jer znamo da se trgovci uvijek sami snalaze odnosno oni su točka koja kreira cijene na samom tržištu, rekao je Jakopović.
Nestašica plavog dizela
Najveći operativni problem u ovom trenutku je povremena nestašica plavog dizela.
– Uglavnom po županiji imate jednu ili dvije benzinske postaje i to su uglavnom Inine postaje koje drže plavi dizel. Međutim stvaraju se tolike kolone na benzinskim postajama da ljudi čekaju 2 ili 3 sata i kada dođu na red onda u cisterni nema više dizela pa trebaju opet 5, 6 sati čekati. U ovom trenutku dok je jesenska žetva i dani su sve kraći, vi imate sve skupa nekoliko sati dnevnog svijetla i to treba sve u toku dana napraviti. Morat ćemo još jedan krug razgovara napraviti da vidimo na koji način u ovom trenutku pomoći, bojim se da će se sve to skupa odvući u jedan vremenski period kad počnu jesenske kiše i da žetva neće moći biti na vrijeme napravljena, kazao je Jakopović.
Hoće li hrana iduće godine biti skuplja za građane ili bi se situacija mogla stabilizirati?
– To je vrlo teško prognozirati, teško je biti previše pametan, vijesti nisu previše ohrabrujuće koje dolaze iz Ukrajine. Vidjet ćemo što će se dogoditi, nadajmo se da neće cijene puno ići gore jer to je jedan lanac koji pokreće sve ostalo. Hrana i energija su dva osnovna faktora, rekao je Jakopović.
