Jakovina ustvrdio da su reakcije na tužbe iz BiH presnažne i da Domovinski rat ima elemente građanskog rata

Foto: fah

Povjesničar Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bio je gost Novog dana na N1 i govorio o zamolnicama koje su stigle iz BiH, a u kojima se optužuju hrvatski generali vojno-redarstvene operacije Bljesak kojom je Hrvatska 1995. oslobodila područje zapadne Slavonije. Jakovina tvrdi kako su reakcije Hrvatske na te optužbe bile “presnažne” te kako je potrebno analizirati optužbe koje je BiH poslala Hrvatskoj. Također je ustvrdio kako je Domovinski rat imao ‘brojne elemente građanskog rata’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatra da se nismo još počeli ni suočavati s onime što se dogodilo.

“Meni se čini da, kao što je i general Miljavac rekao, da će biti druga opcija, a to je da se hrvatsko pravosuđe izjasni o tome. Svi koji su devedesetih godina barem kratko živjeli i odrastali u tom dijelu Hrvatske, znaju što se tamo događalo. Tu je moralo biti žrtava. Kao što smo čuli, rat nije balet. U našem kontekstu i ovih dana su bile ponovljene riječi koji su tu vidjeli veliku globalnu igru, za koju ja mislim da ne postoji”, rekao je Jakovina.

> Goldstein, Jakovina, Klasić… sa srpskim povjesničarima u projektu „Povjesničari protiv revizionizma“ potpisali deklaraciju „Obranimo povijest“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Luka Mišetić: Povjesničar Jakovina širi neistinu o osveti poslije 1945. 

> Dok Jakovina opravdava Tajanija, za Nazora ništa u izjavi nije dvosmisleno: ‘To je isto što misli i Vučić’

Ističe da je normalno da hrvatska vlast štiti hrvatske interese, ali da postoje možda i interesi eventualno stradalih nevinih o čemu bi trebalo doći do sudskog pravorijeka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Srpska strana u Bosni i Hercegovini će morati pogledati i sebe i što su činili hrvatskim gradovima. Vi tu nemate čistu stranu jer je doista bio rat. Ratovi nisu baleti u svim slučajevima, bez obzira na to jesu li se neke strane branile. Ovo je jedno otvoreno pitanje i ovo pitanje će biti zanimljivije za analitičare ili povjesničare rata. Ne vjerujem da se to može na zadovoljavajući način riješiti”, kazao je.

Jakovina smatra da je reakcija na zamolnice bila presnažna.

“Ona koja je došla od predsjednika Milanovića pa se onda nastavilo. Gotovo sve karte su jasne i ishod toga je jasan. Mi imamo zapravo dva smjera naše vanjske politike – jedan je prema Srbiji, a jedan prema Bosni i Hercegovini. U jednoj situaciji smo nešto nadmoćniji i ja bih rekao da je to ova situacija”, veli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bljesak se, kaže Jakovina, dogodio zaista bljeskovito.

“Ako pogledajte taj jedan klin koji se zabio prema Papuku, vi niste mogli očekivati da s milijun stanovnika koji su bili prema istoku, da bi nekakav prostor s glavnim gradom u Okučanima mogao na bilo koji način presijecati. Čini mi se, pa i ne djeluju ovi generali osobito zabrinuti. Ako je došlo nekoliko stotina stranica iz BiH, onda bi bilo najbolje da se stvar izanalizira. Ja ne bih bio posebno zabrinut i ne djeluju mi posebno zabrinuti”, rekao je.

Operacije Maestral 2 i Južni potez

Govoreći o operacijama Maestral 2 i Južni potez, istaknuo je da rat u Bosni i Hercegovini ne bi završio da nije bilo tih operacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Drugo, rat u Hrvatskoj bi se puno više nastavio. Taj rat je imao brojne elemente građanskog rata, ali je to bio rat u kojem su postojale određene jasne strane. To je ono što bi trebalo imati u kontekstu s operacijama koje su se vršile na bosanskohercegovačkom teritoriju”, kazao je.

Komentirao je i odnose Francuske i Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.

“Bio je to puno krvaviji balet nego što su bili ratovi koji su slijedili. Imali su jednu olakotnu okolnost, a to je bio hladni rat. To je pomoglo Nijemcima i Francuzima, ali kada je prestao hladni rat, nije prestala dobra suradnja. Francuska i Njemačka i danas zajedno vrlo često nastupaju. U tom smislu smo mi daleko zaostali. Mi smo sada toliko dugo iza rata, ali nemamo osjećaj da se bilo što može sa srpske strane dok su na vlasti političari koji su bili tamo devedesetih. S druge strane, nije ni da smo mi baš ponudili suradnju”, ističe.

> Tvrtko Jakovina tvrdi: ‘Ako ste etnički Hrvat, glasni nacionalist i mrzite Srbe, možete lagati pa čak i ubiti za Hrvatsku!’

> Hasanbegović i Jakovina komentirali Plenkovićevog Kissingera i Milanovićevog Stojadinovića

> I za njih trojicu se tvrdi da su masoni: Među njima Milanovićev bivši savjetnik, povjesničar i čovjek koji je režirao doček Vatrenih?

Inzkov zakon o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici

Komentirajući donošenje tog zakona, Jakovina kaže da je sam Milorad Dodik rekao da neće priznati laž koja se tamo zbiva i da on time samo nastavlja retoriku koja traje 25 godina.

“To su već viđene točke. Nije se tu dogodila nova podjela, niti se posebno produbila. U isto vrijeme, BiH se prazni i dolazi do jednog totalno zasićenja ljudi koji nemaju nikakvo povjerenje u državu. Mislim da je bolje da je donesen takav zakon. Je li to bio korak naprijed, u ovom trenutku ne mislim da je to bio korak naprijed”, rekao je.

Prokomentirao i je i formiranje mini Schengena.

“Ja mislim da je tu Albanija ključna, jer ona može biti najvažniji faktor. Kad to sve skupa maknete, odnosi koji postoje između tih pojedinih zemalja, ne jamče neku sretnu budućnost. Možda će to pomoći trgovini. U regiji gdje je Grčka ucjenjivala susjednu Makedoniju zbog imena i sa situacijom o kojoj Hrvatska najmanje govori i koja je zabrinjavajuća, a to je vlast u Crnoj Gori. Ne vidimo da se o tome previše govori”, kazao je.

“Dobro je da je Crna Gora ušla u NATO, ali to nije dovoljno. Nama je u interesu proeuropska zemlja na našoj granici. Nama je u interesu taj tip politika i trebali bismo biti upoznati s tim detaljima”, dodao je.

Tko je Tvrtko Jakovina?

Tvrtko Jakovina, povjesničar s FIlozofskog fakulteta u Zagrebu, poznat je po izjavama u prilog totalitarnoj komunističkoj Jugoslaviji i njezinom diktatoru Josipu Brozu Titu.

Komentirajući jednom prilikom dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, Jakovina je rekao:

“Duboka fascinacija postjugoslavenskih političara Jugoslavijom i Titom – koja može biti i negativna, pogledajte Hasanbegovića! – pokazuje frustriranost naših malih, zatvorenih društava, koja doista nemaju ne samo lidere Titovog formata, nego i ulogu u svijetu kakvu je imala Jugoslavija. Bojim se da će ta frustracija još zadugo ostati. Kao povjesničar, upravo sam od toga i krenuo: prošlost proučavamo ne da bi je ponovili, nego da bi je se oslobodili”.

Krajem 2018. Jakovina je objavio u Globusu manifest, a koji i u intervjuu za Glas Istre ponavlja: “Da biste bili ‘pravi’ domoljub u Hrvatskoj, morate biti etnički Hrvat, deklarirati se kao katolik (ali ne morate živjeti kao kršćanin), morate biti glasni nacionalist i mrziti Srbe. Ispunjavate li sve te uvjete, dopušteno vam je lagati, pa čak i ubiti za Hrvatsku. U takvoj ‘domoljubnoj’ Hrvatskoj nema mjesta za uzorne građane”.

“Zanimljivo, nakon ovog teksta nisam imao niti jednu negativnu reakciju, ali sam imao nevjerojatno velik broj pozitivnih reakcija ljudi čija imena nikad nisam čuo ili ljudi koje dugo znam, ali koji obično ne reagiraju na moje tekstove kakve inače pišem. Nije bilo baš niti jedne prijetnje. A obično se nakon svakog mog javnog nastupa dogodi barem jedna prijetnja”, rekao je za Glas Istre.

” Za razliku od brojnih mojih kolega povjesničara koji djeluju politički, ja nisam politički organiziran, nego sam samo liberalan, za otvoreno društvo. Međutim, to je kod nas antidomoljubno. Dakle, sve što je otvoreno svijetu, suradnji i nije mrzilačko postaje, nažalost, lijevo i kao takav ne možete biti dobar Hrvat”, tvrdi Jakovina.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.