Jesu li policija ili pravosuđe mogli spriječiti ubojstvo 18-godišnjakinje?

Foto: Facebook

Cijelu je zemlju je potreslo ubojstvo 18- godišnje zagrepčanke Kristine Krupljan, koju je s 20-ak uboda nožem usmrtio bivši dečko i policiji dobro poznati, godinu dana stariji David Komšić. Poznavali su se od osnovne škole, malo su bili par, malo prekidali. Ubijena Kristina sada je bila u vezi s neimenovanim arhitektom i trudna dva mjeseca. Bivši dečko Komšić pozvao ju je na večeru, kojom su navodno i službeno trebali “obilježiti kraj veze”, nakon koje joj je okrutno oduzeo život.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No Kristina mu nije prva žrtva. U travnju prošle godine Mercedesom je naletio na pješaka, inače oca osmero djece i na mjestu ga usmrtio. Niti prema Kristini nije već duže bio blag. Ukrao joj je mobitel, presretao je na ulici te verbalno i fizički nasrtao na nju, zbog čega je zatražila i zabranu prilaza. Koju je on nekoliko puta prekršio. Kako prenosi jedan dnevni list i jedan policajac im je nedavno rekao “kako im je Davida već preko glave.”

Je li se ubojstvo moglo spriječiti?

Je li policija mogla spriječiti ubojstvo 18-godišnjakinje za koje je osumnjičen njezin bivši dečko? Kako se moglo dogoditi da nakon fizičkog napada i demoliranja automobila žrtve prije tri mjeseca krivci za taj napad odšeću iz policije? Zašto je  u samo godinu dana ubijeno čak 15 žena? Sve to bila je tema jučerašnje HTV-ove emisije “Otvoreno,” urednika i voditelja Milsava Togonala. U emisiji su sudjelovali  pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić psihologinja iz  Ženske sobe Maja Mamula, sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Peto Kujundžić i kriminalist Željko Cvrtila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gosti su se složili da postoje propusti u slučaju ubojstva osamneastogodišnjakinje, točnije, nije se smjelo dogoditi da je ubojica djevojke nakon niza prijava ostao na slobodi. Tko je kriv: policija, DORH ili sud – analizirali su u emisiji.

Kriminalist Željko Cvrtila kazao je u ovom slučaju potpuno jasno da je mladić i ranije 3 – 4 puta bio prijavljen te smatra da je bilo elemenata da mu se odredi pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela.

“Zašto nije DORH djelovao to je pitanje. Zašto ga je sudac pustio to je isto pitanje. Bivši policajac pojasnio je kako to izgleda na terenu. Vi imate dvije strane, dvije priče. Nema kamera. Ako nije bio nasilje onda se zbog prekršaja protiv javnog reda i mira najčešće prijavljuju obje osobe i daje se sudu da donese konačnu odluku. Pojasnio je kako tada sud može kazniti i jednog i drugog, oboje ili nikoga. To je na sucu. Na policiji je samo da opiše što je zatekao na terenu. Druga je situacija kada se nanesu ozljede. Tada se zaključuje da je netko bio nasilan i ide sa kaznenom prijavom protiv napadača”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Peto Kujundžić na to je dodala kako bi policija na terenu morala napraviti cijelu genezu slučaja, a ne izdvojiti samo situaciju koju su zatekli. U suprotnom je sud nemoćan.

“Ako je bilo nasilnih ponašanja ili napada na djevojku, trebao je DORH izdati prijedlog za istražni zatvor. Niti jedan sudac ne može postupati bez prijedloga. U njemu treba pojasniti zašto treba taj zahtjev, da li zbog opasnosti od ponavljanja djela. Ja ne znam tko je zakazao. Je li trebalo u ovom slučaju, po meni jest, pogotovo što majka govori da je bio niz kaznenih prijava protiv iste osobe, a žrtva je bila ista, tu je bio kontinuitet i tada je DORH trebao postupiti”.

Sutkinja je istaknula i kako su prijave koje sudu dostavlja DORH često nepripremljene što sucima otežava rad. Kolege kada razmišljaju o tome koja će sankcija biti primijenjena za koju osobu igra puno je li sve dostavljeno sucu. “Ako on dobije najbolju obranu od samog branitelja, a s druge je strane DORH vrlo nepripremljen tada je sudac limitiran u tome na temelju čega će suditi”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sindikat policijskih službenika: Kod ubojstva djevojke u Zagrebu zakazale su druge institucije

Sindikat policijskih službenika (SPS) u petak je izvijestio da policija nije zakazala u slučaju ubojstva 18-godišnje djevojke u Zagrebu, podsječajući da je mladić koju ju je usmrtio nožem prošle godine prijavljen jer je automobilom pregazio pješaka, ali mu država “izricanjem adekvatne i brze kazne” nije pokazala da je “njegovo ponašanje zabranjeno i društveno neprihvatljivo”.

U pismu hrvatskim medijima dan nakon brutanog ubojstva u Zagrebu predsjednik SPS-a Mario Puškarić istaknuo je kako svakodnevne kritike medija usmjerene prema radu policije “potiču i usmjeravaju građane na nepovjerenje u rad policije”.

“Posljednji takav slučaj je izvještavanje o tragičnom ubojstvu djevojke Kristine Krupljanin u Zagrebu od strane Davida Komšića u kojem pojedini mediji doslovno krive policiju zbog tragičnog događaja aludirajući pritom na propuste u njenom postupanju bez da su se u konkretnom slučaju upoznali o stvarnim činjenicama i ovlastima policije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, u javnosti se policija najčešće proziva zbog činjenice da su pojedini osumnjičenici za teška kaznena djela na slobodi, iako policija u konkretnim slučajevima odradi svoj posao u granicama zakonom danih ovlasti, a koji je pronalazak, hvatanje i prijavljivanje počinitelja prekršaja i kaznenih dijela, te u određenim slučajevima sama predaja počinitelja nadležnim institucijama tj. sudovima. Svima nam je poznato da je rak rana našeg društva sporo i neučinkovito pravosuđe i da se takve osobe puštaju na slobodu, a postupci protiv njih vode predugo, čime sama svrha kažnjavanja i generalna prevencija gube svoj smisao”, stoji u pismu.

Pojašnjavaju kako o tome govori i činjenica da je “David Komšić u travnju 2016. godine s vozilom usmrtio pješaka, oca osmero djece, nakon čega je od strane policije prijavljen, kao i za niz drugih kaznenih djela, ali kazneni postupci pred nadležnim tijelima nisu bili dovršeni”.

“Stoga smatramo da je sud u konkretnom slučaju bio brži i učinkovitiji s adekvatnom kaznom počinitelj bi se trenutno nalazio na odsluženju kazne zatvora pa se ovaj zločin vjerojatno ne bi ni dogodio. Možemo s pravom konstatirati da pravna država u konkretnom slučaju nije djelovala učinkovito s izricanjem adekvatne i brze kazne kojom bi počinitelju pokazala da je njegovo ponašanje zabranjeno i društveno neprihvatljivo, a njegovo naknadno vrijeđanje policijskih službenika to samo i dokazuje”, ističe Puškarić.

“Isto tako želimo upoznati javnost da je policijski posao izrazito težak jer policijski službenici uz mizernu plaću svakodnevno izlažu svoj život i zdravlje pogibelji kako bi zaštitili živote drugih ljudi i njihovu imovinu te smo pomalo već umorni od ovakvih događaja koji dodatno i nas frustriraju kao policijske službenike. Naime, kako se pomiriti s činjenicom da vas svakodnevno prozivaju mediji za posao koji ste odradili pošteno, savjesno i po pravilima struke, a s druge strane nakon toga gledate te iste počinitelje koje ste prijavili kako se slobodno šeću i smiju vam se u lice, iako znate da im je mjesto sasvim negdje drugdje.

Policijski službenici se isto tako u svim tim sudskim postupcima šikaniraju kao svjedoci te dodatno od institucija izlažu opasnosti jer im se u nazočnosti kriminalaca čitaju njihovi osobni podaci.

U ovom konkretnom slučaju, kao i u mnogim drugim, zakazale su institucije koje imaju obvezu te i takve osuditi i dati im do znanja da je ovakvo ponašanje nepoželjno i da se strogo kažnjava s kaznom zatvora”, istaknuo je sindikat, izražavajući sućut obitelji preminule djevojke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.