Josipović: “Oluju” ćemo slaviti; “referendum o dvojezičnosti” na Ustavni sud

Predsjednik Republike Ivo Josipović poručio je u subotu da Hrvatska sasvim sigurno neće prestati slaviti “Oluju”, akciju kojom je u pravednom, obrambenom Domovinskom ratu osigurala svoju slobodu i teritorijalni integritet.

“Bez obzira na to što iz susjedstva očekuju da mi prestanemo slaviti ‘Oluju’, mi to sasvim sigurno nećemo učiniti. ‘Oluja’ je akcija u kojoj je Hrvatska osigurala svoju slobodu i teritorijalni integritet”, izjavio je Josipović u svome uredu gdje je primio građane “na kavu” te odgovarao na novinarska pitanja, među njima i ono o zahtjevu službenog Beograda da se Hrvatskoj zabrani proslava “Oluje”.

Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) hrvatski pravni tim ovaj je tjedan iznosio argumente po tužbi za genocid protiv Srbije, a idući tjedan svoje argumente po protutužbi iznosit će Srbija koja, naime, smatra da je Hrvatska počinila genocid u “Oluji” te traži zabranu njene proslave.

“Mi smo sada jedno zrelo, demokratsko društvo, koje cijeni svoju povijest i cijeni svoj Domovinski, pravedni obrambeni rat. A naravno, tamo gdje je bilo zločina, pa i s naše strane, spremni smo reagirati. Uostalom, vidjeli ste i podatke o broju postupaka koji se vode u Hrvatskoj”, dodao je predsjednik.

Genocid vrlo složeno djelo

Upitan očekuje li da će Hrvatska pred ICJ-om uspjeti dokazati da je službeni Beograd u četiri ratne godine počinio genocid, Josipović odgovara da se ne želi upuštati u davanje prognoza jer je i dosadašnja sudska praksa pokazala da je genocid vrlo složeno kazneno djelo.

“Reći ću samo da je tužba vrlo kompleksna, dobro pripremljena, i da je naš tim činio zaista sve da uspijemo u tome, a što će biti rezultat, to zaista ne treba ovog trenutka prognozirati. Moramo se strpiti i pričekati”, rekao je.

Ako ne bude genocida, onda nemamo što posebno očekivati

Na pitanje što Hrvatska može očekivati ako presuda bude da genocida nije bilo, Josipović odgovara: “Ako ne bude genocida, onda nemamo što posebno očekivati. A u slučaju pozitivne odluke za nas, u tužbi su navedena naša očekivanja koja se odnose na kažnjavanje zločina, utvrđivanja sudbine nestalih, povratka kulturnog blaga i, naravno, određena očekivanja vezana za štetu”.

“Referendum o dvojezičnosti” pred Ustavni sud

Predsjednik  Josipović ocijenio je  da će ‘referendum o dvojezičnosti’, odnosno pitanje uporabe ćirilice u Vukovaru, doći pred Ustavni sud istaknuvši kako je procedura vezana uz referendum i pitanja koja se na njemu postavljaju vrlo jasna i treba je poštivati.

Josipović je danas u svome uredu primio građane “na kavu” i tom prigodom odgovarao na novinarska pitanja, a jedno je bilo vezano uz incijativu da se raspiše referendum na kojem bi građani odlučivali o tome da se nacionalnim manjinama omogući ravnopravna službena uporaba njihova jezika i pisma (ćirilice) u sredinama u kojima čine više od polovice, a ne kao sada trećine stanovništva.

“Ja osobno bih poslao na Ustavni sud. Mislim da je procedura koja je propisana Ustavom i zakonom (o referendumu) vrlo jasna i treba je poštivati”, rekao je Josipović upitan što bi on učinio s obzirom na to da je “očito da vladajuća većina ne želi zatražiti mišljenje od Ustavnoga suda” o tom referendumu.

Referendumska incijativa prikupila je više od 650 tisuća potpisa i predala ih Hrvatskome saboru, no parlament o toj incijativi još uvijek nije raspravljao, a brojne udruge, kao i parlamentarne stranke, smatraju da bi se o tom referendumu morao izjasniti Ustavni sud.

Josipović smatra da će taj predmet, na ovaj ili onaj način doći na Ustavni sud.

“Vi znate što ja mislim o tom referendumu i nadam se da će Ustavni sud imati priliku reći svoje”, rekao je.

Vlada reagirala, Šegon smijenjen, konzekvenca je već povučena

Odgovarajući na pitanja vezana uz odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da je bivši pomoćnik ministra financija Branko Šegon bio u sukobu interesa jer je tvrtka u kojoj ima 20 posto vlasništva od HBOR-a dobila kredit, Josipović je rekao da odluke Povjerenstva “nose u različitim slučajevima i različite posljedice i različitu poruku – političku, moralnu, etičku”.

“To, naravno ne prejudicira druge vrste odgovornosti. Čuli smo da je Povjerenstvo predmet uputilo DORH-u. To automatski, naravno, ne znači da će biti razloga i za neke druge vrste odgovornosti. Trebamo se strpiti i vidjeti što će dalje biti”, rekao je.

Na primjedbu novinara da je Povjerenstvo u obrazloženju odluke navelo da je Šegon svojim djelovanjem poljuljao povjerenje u Ministarstvo finacija te Vladu, Josipović podsjeća da je Vlada reagirala, odnosno da je Šegon smijenjen. “Prema tome, konzekvenca je tu već povučena”, rekao je.

Novinare je zanimalo kako, s obzirom na obrazloženje odluke, gleda na to da u Nadzornom odboru HBOR-a i dalje sjede ministri, predsjednik je odgovorio da se odluka Povjerenstva odnosi na individualan slučaj.

“Odluka o kojoj je riječ ne odnosi se na one druge moguće sudionike postupka odlučivanja. Tu mogu postojati neki drugi oblici ispitivanja odgovornosti, ali samo odluka o tome ne govori ništa”, rekao je.

Iz cijelog slučaja treba izvući pouku, ističe Josipović. “Naravno da bi kod donošenja odluka te vrste trebala postojati rigoroznija kontrola svih okolnosti”, ustvrdio je.

Naslov teksta u vezi sučaja Mustač bi bio – “Nova odluka Vrhovnog suda – zanimljiva nova praksa”

Za odluku Vrhovnog suda koji je jučer ukinuo rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici o odbijanju izručenja bivšeg čelnika jugoslavenske tajne službe Zdravka Mustača Njemačkoj zbog ubojstva Stjepana Đurekovića i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, Josipović kaže da je “takva kakva je”.

“Da sam profesor vjerojatno bih pisao tekst na temu te odluke, a i nekih prijašnjih odluka. A ovako, moram reći da je stvar u rukama pravosuđa, odlučili su kako su odlučili i nemam što komentirati”, kazao je.

Upitan kako bi glasio radni naslov tog njegovog teksta odgovorio je – “Nova odluka Vrhovnog suda – zanimljiva nova praksa”.

 Crkva i prijašnjih godina imala razumijevanje za probleme proračuna

Novinare je zanimalo i je li u vremenu teške gospodarske krize, a s obzirom na činjenicu da rebalansom ovogodišnjeg proračuna nisu smanjeni izdaci za vjerske zajednice, sazrijelo vrijeme za reviziju ugovora države i Vatikana

Josipović ističe kako je Crkva i prijašnjih godina imala razumijevanje za probleme proračuna, bez obzira na to što piše u ugovorima.

Vjerske potrebe naših građana treba financirati, a pravedno bi bilo, a to smo već uostalom i vidjeli, da se dogovorom Crkve i države pitanje riješi na način da ipak taj trošak ne bude u nesrazmjeru u odnosu na mogućnosti proračuna.

“Dakle, takva praksa postoji i zaista mogu reći da je Crkva i prijašnjih godina imala razumijevanje za probleme proračuna, bez obzira što je pisalo u ugovoru”, rekao je Josipović.