Josipović protiv lustracije: unijela bi nestabilnost i podijele

U opsežnom intervjuu za novopokrenutu televiziju N1 na novinarsko pitanje kako gleda na zahtjev za provedbom lustracije u Hrvatskoj, predsjednik Ivo Josipović odgovorio je kako ona nema osobitog smisla ocjenjujući da bi dovela do novih podjela u društvu.

“Kao prvo, prošlo je puno vremena. Kao drugo, mnogi koji su nekada bili aktivni na način koji je moralno etički neprihvatljiv u bivšim raznim službama, više nisu aktivni. Nisu više na sceni i možda biste na prste jedne ruke nabrojali ove ljude. I kao treće, ogroman broj tih ljudi koji jesu bili angažirani u različitim aspektima represije u bivšem sustavu, negdje na početku naše državnosti, zajedno s drugima krenuli su u obranu Domovine i dali veliki doprinos”, rekao je.

Prema tome, zaključio je Josipović, nakon svih tih godina, nakon svih tih promjena, mislim da bi taj proces lustracije unosio novu nestabilnost, pa i doveo u pitanje čak i neke etičke zasade, jer, bojim se da kriterij ne bi bio realan, da bi bio politički motiviran, a to bi dovodilo do daljnjih podjela u našem društvu.

‘Prerano za referendum o autocestama’

Josipović smatra da je prerano odlučivati o tome trebamo li dati autoceste u koncesiju ističući da je riječ prvenstveno o gospodarskom pitanju o kojem bi se na referendum trebalo ići tek kad bude poznato “da li netko za autoceste nudi 5, 2 ili 50 milijardi nečega”.

“Mislim da nije točna tvrdnja kako se takvom koncesijom prodaje naša autocesta i da će je netko odnijeti”, ustvrdio je.

Inicijatori prikupljanja potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta predlažu da se on održi u isto vrijeme kada i predsjednički izbori, a Josipović kaže kako nema ništa protiv ako do toga dođe, kao i da to neće utjecati na njegovu kampanju.

‘Ukrajinska kriza – šansa za Hrvatsku’

Predsjednik Josipović ocijenio je da je ukrajinska kriza možda najozbiljnija kriza koju je svijet imao nakon Drugog svjetskog rata, ali da je ta kriza i šansa za Hrvatsku koja se može pozicionirati kao ključni energetski pravac za središnju i jugoistočnu Europu.

“Hrvatska ima priliku institucionalizirati se kao energetska vrata tog dijela Europe, velikog dijela Europe. Posebice kroz LNG terminal”, dodao je.

“Tako da u tom zlu koje generira sukob u Ukrajini evo ima i nešto za nas obećavajuće, da možemo biti onaj faktor koji će olakšati cijelu tu krizu pa i doprinijeti sebi nešto kada govorimo o ekonomiji”, kazao je Josipović.

Suzdržano o Hrvatima u BiH

Odgovarajući na pitanje podržava li ustavne promjene u BiH i stvaranje trećeg entiteta s hrvatskom većinom u toj zemlji, Josipović je kazao da je “potpuno svejedno” što on, “kao predsjednik Hrvatske, susjedne zemlje”, podržava.

“Sve ono što oni dogovore, a čim su oni zadovoljni, ja ću podržati rukama i nogama, zvalo se to ovako ili onako. Ja možda imam svoje mišljenje što bi moglo biti dobro za njih ili ne, ali nemam pravo to iznositi”, dodao je.

“Mislim da je najveća zadaća nas susjeda, prije svega mislim naravno na Srbiju, na Hrvatsku, i na druge, jest to da budemo dobar katalizator, da podržimo naše susjede da između sebe, jer nema drugog načina, nađu rješenje, a na njima je da razumiju da ovako kako je dosad išlo teško može dalje”, kazao je Josipović.

‘Važno je imati dobre odnose s Beogradom’

Hrvatski predsjednik je također komentirao i odnose sa susjedima, ocijenivši da je važno da Hrvatska i Srbija “budu dobar katalizator” i podrže BiH, ali da se ne miješaju u unutarnje poslove te zemlje.

Dodao je da je za Zagreb, zbog potrebe rješavanja brojnih pitanja proizašlih iz rata i raspada bivše Jugoslavije te zbog gospodarskih interesa, važno imati dobre odnose s Beogradom, ocijenivši međutim da ti odnosi danas “nisu posebni ni u pozitivnom ni u negativnom smislu” i da je “na neki način došlo do stagnacije”.

“Ključni problem, moralni i politički je pitanje nestalih osoba, to je broj jedan. Naravno, uz to i odgovornost za ratne zločine i more drugih pitanja, to su granice, to je sukcesija imovine, to su privatni interesi, legitimni interesi, imovinski, naslijeđe, mirovine, plaće, dakle silno je važno da to riješimo”, rekao je.

“Uz činjenicu da imamo brojne te otvorene odnose, mi smo sad došli u fazu da je neki opći osjećaj da je taj rast dobrih odnosa na neki način došao do stagnacije … možda i zato što rješavanje pojedinih odnosa, pitanje granice na Dunavu ili pitanje međusobne suradnje kada je riječ o progonu ratnih zločina ili uređenje imovinskih odnosa, traži neke delikatne odluke”, rekao je Josipović, dodajući da je “bilo i uspjeha”.

“Dakle, ogroman je napredak napravljen, ali s druge strane s tim ne smijemo biti zadovoljni. Još neka od tih ključnih pitanja čekaju osjetljive odluke i čekaju da svi mi skupa, naše vlade, smognemo hrabrosti i snage da donesemo te odluke”, rekao je Josipović.

Treba i respektirati te neke posebne povijesne veze koje Srbija i Rusija imaju

Komentirajući nedavni posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Beogradu, Josipović je ocijenio da je riječ o “posjetu ambivalentne naravi”.

“Ok, to je stvar Srbije i njezinih odnosa, međutim Srbija reflektira biti članica EU-a i s jedne strane tu su sasvim sigurno imali određenu knedlu u grlu ako tako mogu reći, a s druge strane, treba i respektirati te neke posebne povijesne veze koje Srbija i Rusija imaju”, rekao je.

“Međutim, Srbija će morati donijeti odluku. Danas su vrlo osjetljivi odnosi istoka i zapada, Rusije, EU-a, NATO-a. Srbija će tu morati postaviti jasnu crtu gdje započinje i gdje završava ta suradnja, a da ne prelazi granicu svrstavanja”, zaključio je Josipović.

O prosvjedima branitelja

“Prosvjedi u demokratskim društvima su česti i dulje traju od ovoga, a znaju biti i žešći od ovih koje smo vidjeli do sada. Naravno, mi smo jedno društvo koje je posebno osjetljivo, posebno kada je riječ o braniteljima. Dakle, ja sam otišao tamo. Otišao sam među branitelje i njihove prijatelje koji ih podržavaju. U razgovoru s njima sam čuo da ima problema za koje zaista nema nijednog razloga da se ne bi ti riješili u institucijama države. Ako itko zaslužuje našu pozornost, našu ljubav i pažnju, onda su to stopostotni invalidi Domovinskog rata. Međutim, ja sam tamo vidio i neke druge ljude koji zasigurno imaju i neko drugo viđenje tih prosvjeda i neke druge ciljeve, političke ciljeve. Još dok sam bio tamo neki su željeli odmah otvoriti pitanje ćirilice. Kakve to veze ima sa stopostotnim invalidima? Dakle, riječ je očito o jednom širem konceptu gdje ljudi različito poimaju prosvjede”, ustvrdio je Josipović.

O Vladi i ekonomskoj krizi

“Očito su oni koji donose gospodarske odluke, Vlade, u ambivalentnoj situaciji. S jedne strane, da, nešto bi trebalo rezati, a s druge strane, to što porežete, opet ide na teret građana jer i oni opet moraju na neki način zadovoljiti te potrebe koje mi, u našoj socijalnoj državi, kakvu smo htjeli imati, alimentiramo dobrim dijelom iz proračuna” ocijenio je Josipović.