Jurčić: Hrvatska ne zadovoljava kriterije za ulazak u Eurozonu

Vlada i HNB krajem mjeseca objavit će strategiju za ulazak u Eurozonu. Spominje se uvođenje eura 2022. godine. O tome su za HRT govorili prof. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. Ljubo Jurčić s istog fakulteta.

Na pitanje slažu li se s ocjenom ministrice Dalić da je Hrvatska dobar kandidat za Eurozonu, Ivanov kaže kako „Hrvatska možda nije dobar kandidat jer mi po kriterijima realne konvergencije još smo daleko od razina i BDP-a per capita i životnog standarda i svih drugih uvjeta koje postoje u zemljama kojima ćemo se pridružiti.“ Dodala je da se pri pristupanju Eurozoni gleda zadovoljavate li kriterije ili ne, te zemlje same odlučuje žele li uvesti euro.

Jurčić također smatra da Hrvatska ni blizu ne zadovoljava kriterije – mi smo još daleko jer novac nije samo platežno sredstvo već i mjera efikasnosti gospodarstva. Pojasnio je da je novac i ekonomsko-politički instrument kojim se upravlja gospodarstvom, tako danas Europa ima u prosjeku 30.000 € po glavi stanovnika, mi smo na oko 10.000 € po glavi stanovnika i ne može biti ista politika za zemlje koje imaju 30.000 € po glavi stanovnika i za zemlje kao što je Hrvatska koje imaju 10.000 € po glavi stanovnika.

“Kada gledate Njemačku ili zemlje koje su glavne u EU-u, one su pregrijane, imaju puno zaposlenih i pune kapacitete i njima ne odgovara ekspanzivna monetarna politika, a kada gledate zemlje periferije Portugala, Španjolske, Hrvatske, Grčke, one su pothlađene – mi imamo veliku nezaposlenost, imamo malu proizvodnju i nama bi odgovarala možda drugačija monetarna politika. Kada uđete u zajedničku valutu, de facto vodite istu monetarnu politiku, a ta monetarna politika će više odgovarati naravno onima koji čine većinu gospodarstva”, dodao je Jurčić.

Ivanov je rekla da je udio Hrvatske toliko mali da mi ne možemo naštetiti stanju u Eurozoni. 2022. godina je realna za uvođenje eura, kaže Ivanov.

„Uvođenje eura svima postaje atraktivnije, čak i zemljama koje puno više vode aktivnu monetarnu politiku s fleksibilnim tečajem, s upravljanjem poslovnim ciklusima. Hrvatska se odrekla upravljanja poslovnim ciklusima kroz monetarnu politiku već odavno kada se vezala zapravo zbog stabilnosti tečaja – zbog stabilnosti tečaja mi se neprestano prilagođavamo Eurozoni. Naše kamatne stope se prilagođavaju u eurozoni ali znamo da su od njih puno veće, naša stopa inflacije prilično je usklađena s Eurozonom, naš poslovni ciklus je posve naslonjen na Eurozonu. Međutim mi ovog trenutka zato što smo izvan Eurozone, plaćamo puno veće kamate, mi imamo valutni rizik, mi imamo troškove konverzija koje se događaju, nama je većina vanjskotrgovinske razmjene vezana upravo su zemlje Europodručja. To zapravo znači da bi izvoznicima i uvoznicima odgovarali niži troškovi u smislu da nestaju troškovi konverzije, isto tako odgovarao bi stabilan tečaj”, zaključila je Ivanov.

Istaknula je da su Jurčić i ona uvijek bili na strani onih koji su zagovarali aktivniju monetarnu politiku uključujući čak i sklonost prema deprecijacije. Oni su nažalost uvijek bili manjina i ismijani jer su tražili da monetarna politika nešto radi, kaže prof. Ivanov i dodaje:

“S obzirom da se od te stabilnost tečaja nikad nije odustalo, onda u kontekstu toga, mi smo se već odavno odnijeti monetarnog suvereniteta i velika promjena uvođenjem eura se neće dogoditi – možda će cijene previše porasti, možda će to prilagođavanje cijena u Hrvatskoj onima u europodručju biti najveći negativni efekt koji ćemo vidjeti jer je jasno da plaće neće rasti istom dinamikom i produktivnost u kratkom roku ne može porasti toliko pa da mi postanemo bliže nekakvom središtu europodručja.“

“Nama proizvodnja pada, mi imamo industrijsku proizvodnju na 60%, isto kao što smo i imali 1989., i sad se postavlja pitanje zašto se ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Zato što je proteklih 20 godina bilo je očito da nedostaje radnih mjesta, a proizvodnja u Hrvatskoj je postala neisplativa. U suštini, kao da imamo euro – s jedne strane imamo fiksni tečaj, a s druge strane imamo deviznu klauzulu. Je li to netko namjerno napravio ili slučajno ili iz neznanja, u svakom slučaju to je ogromna šteta za hrvatsku proizvodnju. Za trgovce, bankare, špekulante uvođenje eura u ovom trenutku je dobro, ali za proizvodnju apsolutno nije, za građane u jednu stranu ako uzimaju kredite bit će sigurni zbog rizika promjene deviznog tečaja, a s druge strane izgubit će plaće, radno mjesto s takvom politikom”, kazao je Ljubo Jurčić.

Izvor: narod.hr/HRT