“Kao što je zadnja rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna. kojom se izjednačava komunizam s nacizmom, prešućena u službenim hrvatskim medijima, tako je i prešućena važna inicijativa “Apel za komunistički Nürnberg“ ( tzv. Bukovsky-Cristin dokument), koji je 7. studenog upućen Talijanskom Senatu u Rimu, od istaknutih znanstvenika, intelektualaca i javnih osoba : prof. Renato Cristina, prof. Roberto de Matteia, dr. Dario Fertilioa, senator Adolfo Urso, senator Lucio Malan i Vito Comencini.”, istaknuo je politolog Jure Vujić za Narod.hr.
Njegov osvrt donosimo u cijelosti:
“Riječ je o međunarodnoj inicijativi koju je inicirao prof. Renato Cristin (Sveučilište u Trstu, Italija), koja izražava i podržava ideju od bivšeg disidenta Vladimira Bukovskog, kojom bi se komunizam trebao osuditi kao ideologiju, i biti predmet povijesne i moralne neopozive presude , onako kako je nacizam osuđen tijekom Nirnberškog procesa. 30. obljetnica pada Berlinskog zida je dobra prilika za davanje doprinosa ne samo povijesnom sjećanju i suočavanja sa totalitarnom prošlošću, već i konkretnom razrađivanju široke anti-totalitarne kulture u javnosti, koja se treba okrenuti budućnosti s ciljem pokretanja takvog procesa koji bi trebao imati istu težinu i simboliku kao što je to bio slučaj sa Nirnberškim procesom nacizma.
U Apelu stoji da : „Komunizam nije pao sa Berlinskim zidom. Ta je ideologija još uvijek živa u svijetu, u državama i strankama koje su otvoreno komunističke i u političkom i kulturnom životu i koja pokušava minimizirati i izbrisati zločine komunizma, kao da je riječ o dobroj ideji, koja se samo poklapala sa usponom jednog brutalnog režima…“.
Poziv je dobio veliku međunarodnu podršku. Među prvih 200 potpisnika su Antonio Tajani (bivši predsjednik i trenutno član Europskog parlamenta, Italija), prof.Stephane Courtois (povjesničar, autor Crne knjige komunizma, Francuska), Robert R. Reilly (direktor Westminsterskog instituta , bivši direktor The Voice of America, bivši član Ureda ministra obrane, SAD), Mart Laar (bivši premijer i predsjednik nadzornog odbora Estonske banke), Erhard Busek (bivši vicekancelar Austrijska Republika, Austrija), Vladimir Kara-Murza (predsjedavajući, Zaklada za slobodu Borisa Nemcova, Rusija) i mnogi drugi. Platforma europskog siječanja i savjesti (Platform of European Memory and Conscience), osnovana sa potporom Europskog parlamenta i Vijeća Europske Unije također podupire navedeni poziv.”
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
