“Vraćanje Titove biste bi unatoč tome što bi zadovoljilo apetite neojugoslavenske ljevice, značilo na simboličkoj razini i vraćanje na status quo ante, kao i ponovno raspirivanje memorijalnih ideoloških sukoba unutar već visoko polariziranom hrvatskom društvu”, istaknuo je politolog Jure Vujić za Narod.hr.
Naglasio je i da je posljednja rezolucija Europskog parlamenta izjednačila nacističke i komunističke zločine.
“Takav bi postupak u kontekstu reideologizacije predsjedničke funkcije, bio suprotan samoj tradiciji europske socijal-demokracije koja se već odavno službeno distancirala od komunističkog totalitarizma iz prošlosti, ali i protivan postojećem europskom duhu i zakonodavstvu koji su jasno osudili sve totalitarne režima, a pogotovo bi bilo suprotno smjernicama zadnje rezolucije Europskog parlamenta usvojena 19. rujna 2019. pod nazivom “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)“, kojom se izjednačuje nacističke i komunističke zločine, u kojoj, između ostalog stoji da EU izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola. Također se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.”, zaključio je Vujić za Narod.hr.
Hoće li Zoran Milanović, izabrani predsjednik RH, vratiti Titovu bistu na Pantovčak?
Podsjetimo, bista jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita koju je u mramoru isklesao kipar Antun Augustinčić, uklonjena je s Pantovčaka u ožujku 2015. godine dolaskom Kolinde Grabar-Kitarović u predsjednički ured.
“Tito je bio diktator”, rekla je tada predsjednica na pitanje o Titovoj bisti, naglasivši kako će ona biti uklonjena iz predsjedničkih dvora i, kao umjetničko djelo, smještena na prikladno mjesto, vjerojatno u njegovu rodnom kraju.
Bista je predana Muzejima Hrvatskog zagorja zajedno sa 110 različitih umjetnina i darova koje je Tito dobio.
Novinarima jako važno pitanje Titove biste?
Već u izbornoj noći novinari Nove TV SDP-ovog Arsena Bauka pitali su očekuje li da novi predsjednik države Zoran Milanović na Pantovčak vrati Titovu bistu. Bauk je odmah kazao da bi on bio sretan da se vrati bista komunističkog diktatora.
SDP-ov zastupnik Joško Klisović je u N1 Studiju uživo govorio je o brojnim pitanjima, uključujući i prve korake novoizabranog predsjednika Zorana Milanovića.
“Ja mislim da Titova bista, kao jednog zaslužnog Hrvata, pripada tom postavu zaslužnih Hrvata jer je to bio čovjek koji je bio vođa antifašističkog pokreta”, ustvrdio je Klisović o jednom od najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća.
Naime, Tito se prema ljestvici britanskog Daily Maila, nalazi na 13. mjestu rang-liste masovnih ubojica 20. stoljeća. U društvu je s Mao Ce Tungom, Josifom Visarionovičem Staljinom i Adolfom Hitlerom. Britanski list navodi da je Tito odgovoran za smrt 570 tisuća ljudi, uglavnom političkih protivnika.
Nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović uklonila bistu s Pantovčaka, tadašnji premijer Zoran Milanović je izjavio:
“To je povijest traume, uspjeha, suza, krvi, sreće i nesreće. Naši su ljudi ginuli da bi oslobodili dijelove Hrvatske koji su danas Hrvatska, a prije nisu bili. Neki su ljudi proganjani od bivšeg režima, to je vrlo komplicirano i pogađa svaku obitelj. Svoditi to na pojednostavljene fraze, na crno-bijelo nije moguće. To je predsjednik Tuđman jako dobro razumio, ne samo gestama nego i u onome što je pisao i po tome se razlikuje državnik od manipulatora.”
Poručio je da su Josip Broz Tito i Franjo Tuđman najbolje što su Hrvati u danim razdobljima svoje povijesti imali te da on sam nije ‘opčinjen ni jednim, ni drugim’. Milanović je tada istaknuo kako u njegovom premijerskom uredu nema bisti.
“Ja poštujem, ali nisam idolopoklonik. Oni koji se opterećuju bistama, ulaze u vjerske ratove. Ja nisam u tom ratu”, rekao je.
Rezolucija EP-a kojom se izjednačavaju komunizam i nacizam
Podsjetimo također, Arsen Bauk, Joško Klisović, ali i novinari kojima je jako važno pitanje vraćanja biste komunističkog diktatora zanemaruju odluku Europskog parlamenta koji je 19. rujna 2019. donio Rezoluciju o važnosti sjećanja za budućnost Europe, koja govori o osudi svih vrsta totalitarnih režima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
