Titov brod “Galeb” u ponedjeljak je dotegljen iz kraljevičkog brodogradilišta Dalmont u riječku luku i privezan uz Molo longo, glavni lukobran riječke luke. Privezan je uz dvije restaurirane dizalice, gdje će za nekoliko mjeseci početi djelovati kao brod muzej. Obnavljan je u kraljevičkom brodogradilištu od 2019. godine. Koliko je nas je (dosad) koštao spomenik komunističkom diktatoru i zločincu?
“Galebom” su poglavito impresionirani bivši i sadašnji gradonačelnici Rijeke, Vojko Obersnel i Marko Filipović (SDP), čija stranka vlada Rijekom još od razdoblja Drugog svjetskog rata.
Stječe se dojam kako ovaj projekt tvrde riječke ljevice predstavlja simbol grada, nešto poput Dubrovačkih zidina, zadarskih Morskih orgulja ili pulskog Amfiteatra.
Nema nikakve sumnje kako su u “Galeb” utrošeni milijuni eura iz jednog razloga – kako bi se lik i djelo Josipa Broza Tita, kao i njegova jugoslavenska ostavština, predstavili u pozitivnom smislu. Teško je povjerovati da ću u muzejskom postavu na brodu biti riječi o totalitarnoj naravi njegove vladavine i krvavim temeljima na kojima je sazdana Jugoslavija – tamnica Hrvata.
‘Galeb’ – povijesni ili ideološki muzej?
Na službenim stranicama Grada Rijeke o brodu je istaknuto sljedeće: „Brod ‘Galeb’ bio je jedan od ključnih detalja jugoslavenske socijalističke ikonografije. Povijesna važnost broda proteže se i u međunarodne okvire, jer je upravo na njegovoj palubi začet pokret nesvrstanih, a zahvaljujući diplomatskim aktivnostima jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, na ‘Galebu’ je gostovala svjetska politička elita tog vremena, ali i brojne druge slavne osobe“.
Nesumnjivo, Tito i jugoslavenska prošlost Hrvatske dio su naše povijesti. Međutim, pitanje je kako se ta prošlost predstavlja javnosti i poglavito mladima. Kao muzej, “Galeb” ima svu legitimnost postojanja, no jedino ako će postav odgovarati povijesnim činjenicama i predstaviti istinsku narav Titove vladavine koja je obilježena terorom i strahovladom.
> Vandalizam ispred spomenika žrtvama Titovog režima uoči Dana sjećanja na fojbe
‘Galeb’ u Silama Osovine
Ukratko, “Galeb” je 1936. započeo svoj dug i turbulentan život kao trgovački brod kojim se prevozilo južno voće. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Italija ga je koristila u ratne svrhe kao prateću krstaricu i sredstvo prijevoza mesa talijanskim trupama u Libiji gdje je i pretrpio svoje prvo oštećenje, od strane britanske mornarice. Dotegljen je u 1941. u Trst. Italija je još za vrijeme trajanja popravka kapitulirala, a brod je preuzeo Treći Reich.
Preimenovan je u Kiebitz, te je postao minopolagač. Tijekom 1944. postavio je više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a 5. studenog 1944. u Riječkoj luci potopilo ga je savezničko ratno zrakoplovstvo. Kraj rata dočekao je na dubini od 22 metra.
Gradskim novcem kupio ga je Vojko Obersnel
Početkom 1948. brod je izvađen iz mora te potom obnovljen u pulskom brodogradilištu gdje je vrlo luksuzno i moderno uređen i predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod “Galeb”.
Brod je i danas poznat kao ploveća rezidencija jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, piše na službenim stranicama Grada. Diktator Tito Galebom je putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi. Tijekom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici. Kao i slučaju sprovoda komunističkog zločinca, i ova se činjenica navodi kao vrijednost sama po sebi.
> Stepinca su komunisti otrovali, a ovako su govorili: Još najdulje do proljeća, onda će nestati
Početkom Domovinskog rata 1991. brod je iz Pule odvezen u crnogorsku luku Boku Kotorsku. Tu ostaje vezan do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik s namjerom napraviti luksuznu jahtu za bogatu klijentelu. Galeb je odtegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac. Zbog nedostataka novaca i spleta raznih okolnosti u Brodogradilištu Viktor Lenac, brod nije obnovljen. Ministarstvo kulture proglasilo ga je kulturnim dobrom 10. listopada 2006. godine.
Godine 2009. tadašnja gradska vlast, na čelu s Vojkom Obersnelom, odlučila je kupiti brod na sudskoj dražbi za 150.000 dolara, nakon što je vlasnik ignorirao upozorenja lokalne i državne vlasti o zapuštenosti plovila.
Mediji su s oduševljenjem popratili dolazak ‘Galeba’
Najava svečanog otvorenja muzeja na vodi najavljena je za 9. svibanj. Brodu sada predstoji uređenje interijera kako bi se mogao postaviti postav muzeja. Mainstream mediji koji su popratili ovaj „svečani trenutak“ dotegljenja Galeba u riječnu ulogu događaj su predstavili tek kao puku atraktivnu i novu turističku destinaciju, izbjegnuvši spomenuti činjenicu da je riječ o spomeniku u čast komunističkom diktatoru i zločincu Titu.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem poručio je kako će postav muzeja „korelirati sa sadašnjošću pa će slati poruku mira i suradnje među ljudima u današnje vrijeme puno ratova i konflikata“. Kako se mir i suradnja među narodima uklapa u lik i djelo jednog komunističkog diktatora, nije objasnio. Kako će pak izgledati postav, odlučit će Nikolina Jelavić Mitrović.
Multimedijski interaktivni stalni postav broda muzeja sastojat će se od četiri osnovne tematske cjeline: povijest broda RAMB III/Kiebitz/Galeb od 1938. do 1990. uz poveznice s poviješću Rijeke u istom razdoblju, uloga Josipa Broza Tita i njegovih putovanja “Galebom” u razvoju Pokreta nesvrstanih, život na vojnom školskom brodu i prezentacija broda kao tehnološkog dostignuća, piše HRT.
> Riječki gradonačelnik Filipović protiv molitve krunice: Podržava različitosti, ali ih ne trpi
Cijena? ‘Prava sitnica’
Na taj plutajući spomenik u pet godina utrošeno je oko 14 milijuna eura, prema riječima gradonačelnika Filipovića. Gradsku blagajnu ovaj projekt stajao je najmanje 10 milijuna eura, a tijekom godina objavljivane su razne cifre, s PDV-om i bez njega. Za obnovu broda novac je dala i Europska unija – 4,2 milijuna eura. Ukupan trošak, većinom iz džepa građana, vjerojatno doseže 15 milijuna eura.
Saborski zastupnik Mosta, ujedno i Riječanin, Marin Miletić upozorio je kako je prva procjena bila da će obnova broda koštati pet milijuna eura. „A brod nije gotov, dotegljen je u luku da ga se može malo gledati, a više od tisuću kvadrata unutar broda uopće nije uređeno“, dodao je Mostov zastupnik.
Miletić: 500 djece nije upisano u vrtiće, a Grad ulupava novac u brod ‘Galeb’
Evo što je na X-u poručio Miletić: „Govorio sam u Saboru o riječkom SDP-u koji je oteo 11 milijuna eura novca od Riječana i ukupno gotovo preko 15 milijuna eura utukao u brod Galeb, a pritom nemaju za vrtićku djecu. Iako su ovim novcem mogli napraviti tri potpuno nova vrtića.
Gotovo 500 djece Grad nije upisao u svoje vrtiće, nema kapaciteta, roditelji moraju gotovo 300 eura plaćati mjesečno po djetetu jer im Grad ne želi sufinancirati dio, time dovodeći tu djecu i roditelje u potpuno neravnopravan položaj. Obveza Grada je za svoje klince osigurati dovoljan broj vrtićkih mjesta.
SDP radije ulupava novac u brod koji još nije gotov, 1.000 kvadrata za ugostiteljstvo nije dovršeno, pa ako se netko nekim čudom javi na natječaj na koji se nitko godinama ne javlja, brod opet mora u – škver. Rijeka i Primorsko-goranska županija su zaslužili promjenu vlasti. Ne onih ostrašćenih u ljevici, ne koruptivne mafije, mi smo spremni“.
Govorio sam u Saboru o riječkom SDP-u koji je oteo 11 milijuna eura novca od Riječana i ukupno gotovo preko 15 milijuna eura utukao u brod Galeb, a pritom nemaju za vrtićku djecu. Iako su ovim novcem mogli napraviti tri potpuno nova vrtića.
Gotovo 500 djece Grad nije upisao u… pic.twitter.com/aAY3KML4mJ
— Marin Miletić (@MileticMarin_) February 11, 2025
> Hajdaš Dončić se hvali rušenjem Jugoslavije: Podsjećamo kako je SDP glasao o samostalnosti 1991.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.