Kakvi su odnosi Hrvatske i Rusije, a kakvi Rusije s EU i SAD-om? Kakva je gospodarska suradnja Rusije i Hrvatske te kako politika utječe na njih? O hrvatsko-ruskim odnosima u Otvorenom urednika i voditelja Domagoja Novokmeta razgovarali su prof. dr. sc. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija, Božo Kovačević, publicist i bivši veleposlanik u Moskvi i Davor Štern, bivši ministar gospodarstva.
“Mi smo malo tržište i ono što Rusi od nas uvijek očekuju i govore je da mi pokažemo interes i napravimo prvi korak”, rekla je Jelena Jurišić za odnose Rusije i Hrvatske. Ispričala je kako joj je ruski ministar obrane Sergej Šojgu u intervjuu rekao kako bismo mi trebali pokazati da nama treba Rusija, jer oni su velika država i ne mogu oni trčati k nama, piše HRT.
“Nažalost, mi nismo prijateljska zemlja za investicije bilo koje vrste ili bilo koje države”, nadovezao se Davor Štern. Rekao je da svi investitori imaju slične probleme u Hrvatskoj te da tu ne treba posebno isticati Rusiju. “Hrvatski gospodarstvenici u Rusiji su jedna posebna priča”, rekao je. “Hrvatsko gospodarstvo je od samog početka napravilo grešku- išli smo ‘napasti’ cijelu Rusiju i iz Moskve smo mislili raditi poslove, za razliku od Slovenije koja se fokusirala na jednu regiju”, pojasnio je.
“Malo gospodarstvo kao što je Hrvatska ne može si dozvoliti da pokriva Rusiju iz Moskve. Uspjesi bi bili puno veći kada bismo se fokusirali na neku regiju – bilo bi lakše raditi, konkurencija je daleko manja”, pojasnio je.
“Nemamo konzistentnu vanjsku politiku, ona se mijenja s dolaskom svakog novog ministra i premijera”, rekao je. “Osim što Hrvatska nema dugoročnu viziju vanjske politike, problem je i nedostatak energetske strategije”, dodao je.
“Činjenica da više od godinu dana nemamo veleposlanika u Rusiji pokazuje da Hrvatska ne uvažava Rusiju u mjeri u kojoj bi stalnu članicu Vijeća sigurnosti trebala uvažavati”, rekao je Božo Kovačević. “Bilo je više poteza koji su pokazali da Hrvatska nema neku strategiju gospodarskih odnosa prema Rusiji, a možda je najbolji primjer projekt Družba Adria”, tvrdi.
Smatra da su sve hrvatske vlade napravile veliku grešku što se nisu ozbiljnije pozabavile mogučnošću gospodarske suradnje s Rusijom. “U vrijeme kad su druge zemlje intenzivirale svoju gospodarsku prisutnost u Rusiji, naše kompanije su odlazile – to se odnosi na INA-u i niz građevinskih tvrtki”
Kada je riječ o rusko- europskim odnosima, Kovačević tvrdi da je njihovu krizu izazvala Amerika poticanjem prevrata u Ukrajini.
“Američka gospodarska razmjena s Rusijom se povećala nakon uvođenja sankcija, a europsko-ruska suradnja se smanjila”, rekao je Kovačević. Dugoročni interes Amerike je držati Europu u uvjerenju da je ugrožena od Rusije, što povećava cijenu američkih sigurnosnih jamstava, a sigurnost je najveći američki izvozni proizvod. Dodao je kako različitim sankcijama Amerika pokušava prisiliti europske zemlje da kupuju američki skuplji ukapljeni plin, a ne ruski prirodni plin.
