Blagdani su uvijek vrijeme za obitelj, bilo da se radi o Božiću ili Uskrsu. No, nije svima tako i nemaju svi slobodne dane blagdana, a posebno je tako kad se radi o trgovcima. Mnogi će raditi na Uskrs, a ako ne na Uskrs, onda sigurno na Uskrsni ponedjeljak.
Pred božićne blagdane Sindikat trgovine Hrvatske pozivao je sve poslodavce u djelatnosti trgovine, posebice članove Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge trgovine, kao socijalnoga partnera, da radnicima omoguće provođenje blagdana – Božića (25. prosinca), Svetoga Stjepana (26. prosinca), Nove godine (1. siječnja), te Sveta tri kralja (6. siječnja) – u krugu svojih obitelji, a sve u skladu sa Zakonom. Većina trgovačkih lanaca to ipak nije poslušala.
Nije riječ samo o radu s kupcima jer trgovci i nakon toga moraju sve spremiti, zatvoriti, predati novce – odraditi završne radnje koje slijede – a to traje dulje nego što stoji u radnom vremenu trgovina.
Radni Uskrsni ponedjeljak
I dok Uskrs ni u jednom trgovačkom lancu u Hrvatskoj nije radni dan, s Uskrsnim je ponedjeljkom druga priča.
Konzumove poslovnice diljem zemlje uglavnom će raditi skraćeno, pola radnog vremena. Dio poslovnica Bille radit će puno radno vrijeme, a dio samo pola radnog vremena, a slično je i s Intersparom, dok će mnogi Kauflandi i Plodine raditi kao i inače.
Jedini veći trgovački lanac u Hrvatskoj koji na Uskrsni ponedjeljak neće raditi jest – Lidl.
Prijedlog udruge U ime obitelji
Udruga U ime obitelji predala je Saboru prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
“Naš prijedlog će, bude li političke volje, omogućiti da se u Zakon o radu unesu promjene koje će osigurati dvije stvari. Jedna je da radnici zaposleni u trgovinama mogu odlučiti žele li raditi nedjeljom, druga je da će osigurati minimalnu naknadu koju je poslodavac dužan platiti radniku koji radi nedjeljom ili blagdanom, a to je najmanje 50 posto više od standardne satnice zaposlenika. U ovom trenutku je zakon tako loše napravljen da poslodavac može podići radniku plaću za jednu kunu i da to znači da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanom”, rekla je Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, tom prilikom.
“Model je napravljen tako da dotiče dva segmenta. Jedan je neradna nedjelja – proklamira se i regulira kao dan za odmor, s tim da radnik može izjavom reći poslodavcu da želi raditi nedjeljom, a i kad tu izjavu da drugim člankom je određeno da za taj rad bude plaćen 50 posto više od uobičajene satnice”, rekao je odvjetnik Krešimir Planinić, voditelj pravnog tima U ime obitelji. Dodao je kako je time predložen model koji je prepoznat u Europskoj uniji.
Znate li kako rad nedjeljom reguliraju druge zemlje Europske unije, a kako Hrvatska?
Njemačka
Od 1956. u Njemačkoj je rad nedjeljom zabranjen. Raditi je dopušteno samo supermarketima koji se nalaze na glavnim željezničkim stanicama. 2013. dopušteno je da lokalne vlasti po volji odrede određeni broj radnih nedjelja, tako primjerice u Berlinu danas ima 8 radnih nedjelja.
Mađarska
U Mađarskoj je zakonom koji je stupio na snagu početkom prošle godine rad nedjeljom zabranjen. Ovaj zakon izuzima obiteljske dućane površine manje od 200 metara kvadratnih, tako da su se na najvećem udaru našli veliki trgovački lanci u stranom vlasništvu. Gospodarske analize Eurofounda pokazale su da ova odluka nije imala negativnog utjecaja ne ekonomiju zemlje.
Belgija
U Belgiji je rad nedjeljom dopušten, ali je zakonski određeno da se za rad nedjeljom plaća 100% više u odnosu na druge dane. Prekovremeni rad je plaćen 50% više.
Malta
Na Malti koja nam je bliska zbog velikog utjecaja turizma na gospodarstvo, rad nedjeljom se također plaća dvostruko više nego drugim danima.
Češka
Slično kao i Mađarska, Češka je 2014. uvela zabranu rada trgovina na javne praznike, uz izuzeće trgovina površine manje od 200 metara kvadratnih. Trgovine na Badnjak moraju biti zatvorene do podne.
Francuska
Svaki radni sat iznad 35 sati u tjednu računa se kao prekovremeni rad. Svaki prekovremeni sat plaća se 25% više negoli redoviti, a ako broj prekovremenih sati prelazi 8, tada se svaki dodatni sat plaća 50% više.
U Europskoj društvenoj povelji, čiji je zadatak osiguranje temeljnih društveni h i ekonomskih prava država članica Europske unije, stoji da bi „trebalo osigurati vrijeme tjednog odmora koje bi se, koliko je to moguće, podudaralo s danom koji tradicija ili običaji zemlje ili regije prepoznaju kao dan odmora.“ Za Hrvatsku je to svakako nedjelja, ali tradicija i kultura o kojoj Povelja govori ne igraju preveliku ulogu u našem Zakonu o radu.
Prema podacima Eurofounda-a iz 2014., oko 74% radnika zaposlenih u zemljama Europske unije nikada ne radi nedjeljom, dok je njih 80% zadovoljno rasporedom radnih sati, kojih je na tjednoj bazi za prosječnog zaposlenika 39,5. Što se tiče Hrvatske, prema podacima iz 2015., Hrvatska je u vrhu zemalja u kojoj zaposlenici rade barem jedan dan vikenda, njih 63%, a uz Hrvatsku na vrhu su Rumunjska i Grčka. Belgija, Austrija i Luksemburg zemlje su u kojima najmanji broj zaposlenih radi vikendom, njih 43% – 45%. Radnici u Hrvatskoj su ispod prosječne razine Europske unije što se tiče zadovoljstva brojem radnih sati, a kao glavni razlog navode prevelik broj radnih sati tjedno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
