Ekonomičniji i bolji sustav naplate cestarine, onaj putem vinjeta ima veliki broj zemalja EU-a, no ne i Hrvatska. Za povratno putovanje od Splita do Zagreba plaćamo 52 eura dok u Slovačkoj primjerice godišnja vinjeta stoji 60 eura. Dakle za novac koji potrošimo na povratno putovanje od Splita do Zagreba, u Slovačkoj ili Češkoj možemo se voziti cijelu godinu. Inicijativa za uvođenjem vinjeta u Hrvatskoj postoji već dugo, no Vlada ih ne uvodi, premda ih redovito spominje u predizbornim obećanjima.
>Novi sustav naplate autocesta bit će jednostavniji, ali jednako skup kao i do sada
Neuvođenje vinjeta zbog zarade u turističkoj sezoni
Vlada ne uvodi vinjete navodno zbog veće zarade u turističkoj sezoni i zbog silnih kredita podignutih još za vrijeme izgradnje autocesta. No, prema nekim podacima Slovenci zarađuju daleko više od nas, a imaju sustav vinjeta. Dok Njemačka primjerice, ima potpuno besplatne autoceste.
HDZ-ova vlada, kao i SDP-ova prije njih, nije pokazala volju da građanima RH financijski olakša korištenje hrvatskih autocesta. Pa ni novi sustav naplate koji se najavljuje, građanima nikako financijski ne pogoduje. Vlada ga najavljuje pompozno kao veliki projekt koji će smanjiti gužve i omogućiti slobodniji protok vozila, kao da je prometna gužva meritum problema. Jest samo ukoliko se gleda iz perspektive klimatskog aktivizma.
Najveći problem je preskupa cestarina za građane RH koja se još uvijek plaća po prijeđenom kilometru. Takav apsurd je Austrija ukinula još 90.-ih. Istina, zemlje poput Italije i Francuske imaju isti sustav naplate, no standard tih zemalja ne može se mjeriti s Hrvatskom. A s novim sustavom ukida se i korištenje gotovine kod plaćanja cestarine, što dodatno otežava situaciju građana i otvara pitanje hoće li se uopće svi moći voziti autocestama u budućnosti?
>Otkrivamo: Tvrtka koja će raditi novi sustav naplate cestarina oštetila Slovačku za 620 milijuna eura
Slovenija
Slovenija je prije 16 godina uvela sustav naplate cestarine na autocestama putem vinjeta. U početku je Slovenija imala samo godišnju i mjesečnu vinjetu, a kasnije je uvela i tjednu, te na taj način svojim građanima kao i turistima omogućila još bolje i ekonomičnije putovanje. 2022. godine Slovenija je uvela elektroničke vinjete. Dakle nema više ljepljenja vinjeta na vjetrobrana stakla, vinjete se kupuju preko interneta na mrežnoj stranici slovenskog DARS-a ili na benzinskim pumpama i trgovinama.
E-vinjeta je suvremen način plaćanja cestarine i povezana je s registarskom oznakom vozila. Zbog toga se pri kupnji mora navesti točan registarski broj i država registracije vozila te odabrati e-vinjetu za odgovarajući cjenovni razred.
S godišnjom vinjetom koja danas stoji 117 eura možete putovati slovenskim brzim cestama i autocestama cijelu godinu, ukoliko ste korisnik osobnog automobila. Godišnja e-vinjeta vrijedi od datuma početka valjanosti koji odredi kupac do kraja istog dana sljedeće godine. Za 32 eura ta usluga može se koristiti na mjesečnoj bazi, a tjedna vinjeta stoji samo 16 eura.
Duplo više pak, platiti će viši automobili, odnosno kombiji, dok će korisnici motora platiti duplo manje, a oni imaju pravo i na polugodišnje vinjete koje traju 6 mjeseci.
>Novi sustav naplate autocesta radit će tvrtka uz koju se vežu korupcijske afere; u istom je vlasništvu kao i RTL
Austrija
Austrija je 1997. godine uvela vinjete. Danas osim vinjete u obliku naljepnice postoji i elektronička vinjeta kao i u Sloveniji. Mogu se kupiti u Austriji u autoklubovima ÖAMTC i ARBÖ, na kioscima i benzinskim postajama, u susjednim zemljama također.
Austrija ima godišnju vinjetu koja stoji 96.40 eura, dvomjesečnu vinjetu od 28.90 eura, 10-dnevnu koja stoji 11.50 eura, a od nedavno i jednodnevnu vinjetu koja stoji 8.60 eura. Uz vinjetu potrebno dodatno platiti cestarinu za vožnju kroz određene tunele ili planinske prijevoje. Najviše će se izdvojiti za tunel A10 Tauern Katschberg – 13.50 eura.
>Zašto Vlada ne uvodi vinjete i pojeftini cestarine za hrvatske građane – kao što je obećano?
Vinjete su uvele još Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska…
Osim Slovenije i Austrije vinjete imaju Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Švicarska. Švedska je 2015. uvela vinjete, ali samo oko najvećih gradova poput Göteborga, Malmöa i Stockholma.
Mađarska je prva uvela elektroničke vinjete 2008. godine pod nazivom E-Matrix. 10-dnevna vinjeta za automobil stoji 13.83 eura, mjesečna 22.37 eura, dok godišnja stoji 123 eura.
Rumunjska ima elektroničke vinjete za sve vrste vozila, osim za motocikliste kojima vinjeta nije potrebna za vožnju autocestama. Za osobne automobile (s prikolicom ili bez) i kampere. Postoji tjedna vinjeta, mjesečna, tromjesečna i godišnja vinjeta. Postoji i dnevna vinjeta za teretna vozila preko 3,5 t. Cijene rumunjskih vinjeta za osobne automobile su: 6 € tjedno, 16 € mjesečno, 36 € za tromjesečno i 96 € za godinu dana.
>Novi sustav naplate cestarine vrijedan 80 milijuna eura tek za dvije godine
Najekonomičnije godišnje vinjete imaju Češka, Slovačka, Bugarska i Švicarska
Slovačka ima sustav elektroničke vinjete za vozila do 3,5 t, dok se za teža vozila cestarina plaća elektroničkim sustavom i korištenjem OBU naplatne kartice. Posebnost slovačkog sustava vinjeta je da godišnja vinjeta vrijedi 13 mjeseci. Nije potrebno kupiti vinjetu za motore, ali je potrebno kupiti dodatnu vinjetu za prikolicu. Cijena vinjeta za vozila i prikolice je ista, za 10 dana cijena je 12 €, za 30 dana 17 €, a za godišnju vinjetu ćete platiti 60 €.
Češka je 1. siječnja 2021. uvela elektroničke vinjete za osobne automobile. Električna i hibridna vozila s emisijom CO2 ispod 50 g/km izuzeta su od vinjete. Dok vozila na prirodni plin ili biometan imaju 50% popusta. Motocikli se mogu voziti češkim autocestama bez kupnje vinjete. Za 10-dnevnu vinjetu izdvojit ćete 12.50 eura, za mjesečnu 17.30 eura, a za godišnju 59 eura.
Bugarska ima elektroničke vinjete od 2019. i njihova godišnja vinjeta također vrijedi 365 dana od kupnje. Osim godišnjih, Bugari imaju tromjesečne, mjesečne, tjedne i vikend vinjete, koja vrijedi od petka od 12 sati do nedjelje do ponoći. Vinjeta je obavezna za sva vozila do 3,5 t (osobne automobile, kampere). Cijene bugarskih vinjeta kreću se od 8 € za vikend do 15 € za tjednu i 50 € za godišnju vinjetu.
Švicarska ima jednogodišnje vinjete po cijeni od 42 eura.
>Zašto Hrvati, koji su financirali izgradnju auto-cesta, nemaju povoljnije cestarine od stranih korisnika?
Zemlje koje imaju sustav naplate kao i Hrvatska
Nije Hrvatska jedina zemlja koja nema vinjete, sustav naplate kakav ima RH ima i Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, Poljska i Irska. Ono što povezuje sve ove zemlje je turizam kao jaka gospodarska grana i često se upravo (turistička) zarada od cestarina nalazi kao opravdanje za neuvođenje vinjeta.
Koliko god da su skupe, cestarine u Hrvatskoj nisu najskuplje, premda su razlike u cijenama neznatne, a standard zemalja s kojima se Hrvatska nalazi u društvu je naprotiv, neusporediv. Najskuplju cestarinu ima Francuska, zatim Italija, Norveška, Danska, Španjolska, Grčka, a kao sedma na ljestvici nalazi se Hrvatska.
S druge pak strane, druge zemlje koje možda nemaju toliko naglasak na ljetnom turizmu koliko na cjelogodišnjem, uvođenje vinjeta gledaju kao povoljno rješenje ne samo za domaće građane već i za turiste. Tako su Austrijanci iz praktičnih razloga, i to najviše zbog stranih turista iz susjedstva, jednodnevnih gostiju ili putnika u tranzitu, uveli čak jednodnevne vinjete. Računajući da će upravo takav sustav povećati promet na autocestama te nagnati ljude da putuju češće, upravo zato jer im se to isplati.
U nekim državama autoceste su besplatne
U Europskoj uniji postoje države koje uopće ne naplaćuju vožnju autocestama. Riječ je o Finskoj, Njemačkoj, Latviji, Litvi, Estoniji, Cipru, Danskoj, Malti, Luksemburgu, Belgiji i Nizozemskoj. No cestarina se pak naplaćuje za vožnju kroz određene tunele ili planinske prijevoje.
Ovakav sustav naplate autocesta nije ekonomski negativno utjecao na ove države.
*Ovaj je članak plod istraživačkog novinarstva redakcije Narod.hr-a. Neovisno i profesionalno novinarstvo važno je za demokraciju u svakom društvu. Podržite rad portala Narod.hr putem DONACIJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa