Kako je sestra Borisa Jokića stvorila jaki ‘transrodni’ lobi koji je preuzeo hrvatsku psihijatriju?

Nataša Jokić Begić
Foto: Facebook; Fotomontaža: narod,hr

Tko osim glasnih nevladinih organizacija poput Kontre, LORI, Iskorak, kolekTIRV i drugih u Hrvatskoj zagovara rodnu ideologiju i LGBT agendu koja je u tišini na zakonodavnoj razini pripremila sve preduvjete za veliki porast broja “transseksualnih” osoba, pogotovo maloljetnih? Čini se kako je na vrhu te mreže “transrodni” lobi, koji je ovladao Katedrom za zdravstvenu i kliničku psihologiju, a koju predvodi Nataša Jokić Begić, sestra poznatijeg Borisa Jokića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Promjena spola”

U srpnju prošle godine Ustavni sud Republike Hrvatske je zakon koji omogućuje ‘promjenu spola’ izjavom osobe da ‘živi u drugom rodnom identitetu’ proglasio ustavnim. USUD je tada ustvrdio da se u kontekstu izmjena podataka upisanih u državnoj matici prihvaćaju i operativni zahvati tzv. “promjene spola” i izjava osobe da živi u rodnom identitetu. Krajem kolovoza ove godine HZZO je objavio kako se operativni zahtjevi “promjene spola” vrše na njihov teret, no nije htio otkriti koliko je novca na to potrošeno.

Pri tome treba istaknuti da se još od 2016. godine u HZZO-ovim smjernicama navodi “hodogram dijagnostike te izrade mišljenja za Nacionalno zdravstveno vijeće jednak bez obzira radi li se o odrasloj osobi ili djetetu…”, što se temelji na “Stručnim smjernicama za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu” iz 2016.

Te se pak smjernice temelje na “Listi stručnjaka koji imaju iskustva u radu s transseksualnim osobama” iz 2015., koji se pak temelji na “Pravilniku o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu” iz 2014. koji se na kraju nadovezuje na Zakon o državnim maticama, kako onaj iz 2013. tako i onaj iz 1993. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nataša Jokić Begić – “pionirka” transseksualnosti u Hrvatskoj

Nataša Jokić Begić, je osmislila i vodi poslijediplomski specijalistički studij iz kliničke psihologije, jedini takav u Hrvatskoj kojim se stječe stručni naziv klinički psiholog te se može reći kako gotovo u potpunosti upravlja obrazovanjem psihologa u kliničkoj psihologiji što će i pokazati radovi, kako njeni tako i nastavnika kojima je ona bila mentor. Dapače, Jutarnji list proglasio ju je 2011. ključnom osobom “transseksualne” zajednice, a net.hr 2017. “pionirkom” “transseksualnosti” u Hrvata.

Iza nje su radovi poput “Transseksualnost: život u krivom tijelu”, “Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj”, “Biti transseksualan u Hrvatskoj”, “Individualne razlike u privrženosti i seksualnosti samaca i osoba u vezi: doprinos rodnih i dobnih karakteristika”, “Biti transseksualan u Hrvatskoj: model stresa maloljetnika”, “Suvremeni pristup transseksualnosti”, “Stigmatizacija osoba homoseksualne orijentacije”.

Zajedno sa suprugom citirana u smjernicama Ministarstva zdravstva

Uz nju je u rad s transseksualnim osobama u Hrvatskoj uključen i njen suprug Dražen Begić. On je profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te radi na Psihijatrijskoj klinici fakulteta. Zanimljivo, oboje se nalaze na listi stručnjaka koji su radili s transseksualnim osobama i oboje se citiraju u “Stručnim smjernicama za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U nekim kulturalnim kontekstima se na rodnu nenormativnost gledalo sa štovanjem, a pojedinci su zauzimali cijenjeno mjesto u društvenoj hijerarhiji”, navodi se Begićev citat iz 2013. godine.

No uz krug ljudi koji su bliski Nataši Jokić Begić ubrajaju se Iva Žegura, Anita Lauri Korajlija, Snježana Kovač i Tanja Jurin, a svi su povezani ili s odjekom na Filozofskom fakultetu ili s Hrvatskom psihološkom komorom.

Iva Žegura – članica upravnog odbora Europskog profesionalnog udruženje za transrodno zdravlje

Iva Žegura je zaposlena u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu te spada u tzv. “LGBT friendly” psihologe. Ona u Vrapču radi već 18 godina. Od 2004. godine kao psihologinja u kliničkoj praksi, a od 2012. godine do danas kao klinički psiholog pri Zavodu za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radila je u savjetovalištu lezbijske grupe Kontra te u savjetovalište Ženske sobe te je bila stručna suradnica LGBT udruga LORI i Iskorak. Ona je 2006. osnovala Sekciju za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda pri Hrvatskom psihološkom društvu, a od 2012. do 2013. bila je predsjednica udruge kolekTIRV za prava “trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba”. Također je bila članica upravnog odbora Hrvatske psihološke komore.

Iza sebe ima nekoliko studijskih posjeta europskim kliničkim i savjetodavno-psihoterapijskim centrima koji rade s “LGBTIQ klijentima”, a uz dodatnu edukaciju navodi se završeni “3. stupanj kibernetike psihoterapije”.

Ona je 2021. izabrana u upravni odbor EPATH-a (Europsko profesionalno udruženje za transrodno zdravlje). Iste je godine u sklopu konferencije EPATH-a održala predavanje “Pregled godine: Zdravstvena zaštita transrodnih osoba u Hrvatskoj “Jesmo li spremni za sljedeći korak””.

Žegura također na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predaje izborne kolegije: Primijenjena psihologija – teme „Psihološke specifičnosti LGBT populacije kroz životni vijek“ i „Afirmativan psihologijski pristup u radu s LGBT populacijom“ te izborni kolegij “moderne” obitelji pri Katedri za socijalnu psihologiju s temom „Moderne obitelji- psihološki aspekti LGBT obitelji i roditeljstva“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Feministica Anita Lauri Korajlija – doktorirala pod mentorstvom Jokić Begić

Jedna od najbližih suradnica Natalija Jokić Begić je Anita Lauri Korajlija, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ona je doktorirala 2010. godine pod mentorstvom Jokić Begić, a kao znanstvena novakinja na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju radila je od 2001. godine.

Ona je vanjska suradnica savjetovališta za žene nevladine organizacije Autonomna ženska kuća. Laura Korajlija je 2012. bila jedna od pet koautorica rada “Kako obrazovanju dodati dugine boje?”, a 2014. je s Jokić Begić i kolegicom Tanjom Jurin objavila rad: “Psihosocijalna prilagodba na operaciju promjene spola: kvalitativno ispitivanje i osobna iskustva šest transseksualnih osoba u Hrvatskoj”. Isti je sastav uz kolegicu Natašu Milevoj 2016. objavio rad: “Razumijevanje transseksualnosti: Što studenti psihologije i medicine znaju o transseksualizmu?”. Lauri Korajlija je s kolegicom Melitom Galinec 2017. također objavila rad – “Utjecaj različitih načina informiranja o transseksualizmu na stavove studenata”.

Foto: Katedra za zdravstvene i kliničke psihologije – Nataša Jokić Begić, Anita Lauri Korajlija, Tanja Jurin, Matea Šoštarić i Lana Arambašić / Facebook

Lauri Korajlija je predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti pri Hrvatskoj psihološkoj komori kao i članica upravnog odbora tog udruženja, a upravo su tamo Jokić Begić i ona lobirale za izbor trenutnog predsjednika Dejvida Zomborija i njegove zamjenice Snježane Kovač, koja je navodno i u kumskim odnosima s Jokićevom sestrom.

Snježana Kovač i Tanja Jurin

O Snježani Kovač dostupno je vrlo malo podataka uz činjenicu da je od 1994. godine školski psiholog pri Školi za cestovni promet i u navodnoj kumskoj vezi s Jokić Begić. S druge strane, već spomenuta Tanja Jurin, koja je napisala nekoliko radova o “transseksualnosti”, je također doktorirala pod mentorstvom Nataše Jokić Begić.

Ona se nakon studija zaposlila u Centru za kliničku psihologiju na poslovima kliničkog psihologa, a od 2008. je zaposlena kao znanstvena novakinja na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2016., a 2021. izabrana je u znanstveno nastavno zvanje docentice.

Ona je pri Hrvatskoj psihološkoj komori članica Povjerenstva za psihologe vježbenike zajedno s Ivom Žegurom. Jurin u preddiplomskim i diplomskim programima studija psihologije na Filozofskom fakultetu sudjeluje u nastavi na kolegijima Uvod u kliničku psihologiju, Klinička procjena psihičkih poremećaja, Zdravstvena psihologija te Psihologija seksualnosti. Njezin je općeniti fokus seksualnost te smatra da će muškarci koji “istinski streme seksualnom užitku bez tabua” biti “najzadovoljniji svojim seksualnim životom”.

Među “LGBTQ friendly” psiholozima i Plavi telefon, savjetovalište za studente

Podsjetimo, prema listi koju je objavila LGBT udruga LORI, u Hrvatskoj trenutačno djeluju 83 “LGBTQ friendly” psihologa, 50 u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, 11 u Primorskog-goranskoj županiji, 8 u Zadarskoj županiji, 3 u Osječko-baranjskoj, 2 u Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj i Splitsko-dalmatinskoj te po 1 u Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Virovitičko-podravskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pri tome je popis narastao za sedam osoba između 27. siječnja i 13. listopada ove godine.

Na listi se  nalaze i kompletni centri poput Psihološkog centra TESA, PsihoPLANETa Centra za savjetovanje, edukaciju i osobni razvoj, Udruge Plavi telefon i Savjetovališta za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Djeca izložena procesima koji se ne mogu poništiti – kastraciji i sterilizaciji

Kada je riječ o listi “LGBTQ friendly” psihologa, na kojoj se u praksi nalazi i navedenih 15 stručnjaka koji donose odluke o tzv. “promjeni spola”, kao i većina pripadnika kružoka Nataše Jokić Begić, postavlja se pitanje što taj termin znači, odnosno po čemu se “LGBTQ friendly” psiholozi razlikuju od ostalih psihologa? Implicira li se tom listom da psiholozi koji nisu na njoj – nisu prijateljski raspoloženi prema LGBTQ pacijentima/klijentima?

NGO-medicinsko-poslovno-politički lobi transrodnih ideologa vjerojatno bi odgovorio da su takvi psiholozi bolje upoznati s problematikom LGBT populacije.

No isti taj lobi i njima pridruženi psiholozi u javnosti, nažalost, ne adresiraju, sa svom potrebnom ozbiljnošću, rastuće pomodarstvo u odabiru tzv. “promjene spola”, kao primjerice u SAD-u, gdje je najveći školski okrug u Marylandu zabilježio porast od 582 posto po pitanju učenika koji tvrde da nisu tradicionalnog spola odnosno roda.

>Profesorica na TikToku predstavila knjige o orgijama: ‘Dostupna je i učenicima’

Takav porast vezan uz socijalni inženjering sa sobom nosi katastrofalne posljedice poput porasta suicida među tinejdžerima koji u velikoj mjeri tek naknadno shvate da su procesi, koji su u suštini kastracija i sterilizacija – ireverzibilni. Istim se pitanjem nije bavio, ne bavi se niti će se baviti – HDZ, danas stranka liberalnog centra čija ustavna većina i jest “prepoznala” da se spol može mijenjati operacijom i pukim formularom.

Dok su se promjene u vezi s dostupnošću i uopće opravdanošću blokatora za maloljetnike počele događati u Švedskoj, UK i Finskoj – na koje SAD sada radi pritisak – u Hrvatskoj 15 stručnjaka koji odlučuju o tzv. “operacijama promjena spola” ne samo da ignorira stope samoubojstava koje su dvadeset puta veće među odraslima koji uzimaju hormone suprotnog spola i prođu “operaciju promjene spola” već žele da takve operacije postanu i nova standardna “zdravstvena usluga” za djecu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.