U elaboratu o rodnim studijima rodni ideolozi morali su navesti tri dokumenta koji potvrđuju opravdanost studijskog programa u kontekstu tržišta rada. Institucije koje su dale pozitivno mišljenje su: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatsko sociološko društvo (HDS). Donosimo što je točno rekao HDS, odnosno njegov predsjednik Branko Ančić.
> Rodni studiji: Koju proceduru su prošli do sada?
Predsjednik HDS-a je i član stranke Možemo: bavi se ‘odrastom’
Obrazloženje o nužnosti pokretanja rodnih studija, te zapošljivosti magistara, u ime HDS-a potpisao je predsjednik društva docent Branko Ančić. Filozofski fakultet dokument je zaprimio u ožujku 2023. godine. Ančić je zaposlen na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Radi kao viši znanstveni suradnik. Član je i ekstremno lijeve stranke Možemo koja je na vlasti u gradu Zagrebu. Doktorirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u osnivanju stranaka Zagreb je Naš i Možemo. Od 2021. je i gradski vijećnik. Na stranicama Možemo kaže: „Bavim se istraživanjima održivosti i održivih potencijala za društva usmjerena prema odrastu te istraživanjima društvenih nejednakosti“.
> Goluža: Odrast je zeleno-lijeva progresivna franšiza koja kroz Možemo guši Zagreb
Ančić: Rodni studiji će doprinijeti eliminiranju nepravdi uzrokovanih rodnim odrednicama
U uvodu obrazloženja Ančić piše o „rodnoj jednakosti“, pozivajući se na vrijednosti Europske unije kojoj pripada i Hrvatska. Kao članica Unije, Hrvatska se obvezala „pratiti, bilježiti, istraživati i razvijati sve kriterije i parametre koji mogu doprinositi cilju rodne društvene jednakosti“. Slijedom toga, rodni studiji su poželjna visokoobrazovna institucija i mehanizam za „razumijevanje fenomena rodnih nejednakosti“. Nadalje, oni će doprinijeti i „eliminiranju svih onih nepravdi koje se događaju zbog rodnih odrednica u društvu“. Potom se Ančić poziva na plan Europske komisije pod nazivom „Rodni akcijski plan“.
> Prof. dr. Matko Marušić: Rodni studiji u hrvatskoj znanosti
Ančić: Hrvatska neuvođenjem rodnih studija ‘kaska’ za svijetom
Predsjednik HDS-a poziva se i na Zakon o ravnopravnosti spolova iz 2008. godine. Smatra kako su se rodni studiji već davno morali uvesti u visoko obrazovanje. Hrvatska je potpisala niz međunarodnih dokumenata koji ju obvezuju na njihovo uvođenje. Naša zemlja svih ovih godina nalazi se u poziciji „kaskanja za svjetskim i europskim tijekovima i procesima koji se odvijaju u području programa rodnih i ženskih studija u europskom i globalnom društvenom kontekstu“, navodi Ančić.
> Intervju dr. Markić: Problem je da se Rodne studije financira javnim novcem
Mnoge zemlje EU-a imaju rodne studije na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini, te interdisciplinarnoj. Rodni studiji nastali su iz „ženskih studija“, navodi predsjednik Društva. Izvorište ovih studija je sociologija. Ančić zaključuje kako „nema značajnijeg svjetskog akademskog središta na kojemu se ne istražuju pitanja roda“. Nailazimo na uvijek isti argument koji je u svojoj biti vrlo slabašan i prkosi logici. U inozemstvu postoje, dakle – rodni studiji su nužni i korisni društvu?
> Evo kako je Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno pustio Rodne studije dalje
Interdisciplinarnost rodnih studija
Potom, dolazimo i do još jednog argumenta koji se iznova ponavlja. Riječ je o argumentu „interdisciplinarnosti“. Ančić napominje kako se o rodu razgovara od „bioloških disciplina do filozofije, psihologije, prava, politike, jezika, umjetnosti itd“. Prema rodnim ideolozima i HDS-u, krajnje je vrijeme za pokretanje rodnih studija koji su pokušali zaživjeti još sredinom 1990-ih kao „ženski studiji“.
> Rektor Lakušić o Rodnim studijima: To su zapravo ženski studiji
Zašto je krajnje vrijeme? Ančić piše: „Ovi bi studiji omogućili tematsko i problemski usmjereno razumijevanje roda, usklađeno s najnovijim spoznajama u području“. Društvo i povijest, ali i mnoge druge aspekte ljudskih života bolje ćemo razumjeti kroz rodne studije. Studenti će naučiti kritički misliti, razvijati vještine usmene i pismene komunikacije, istraživačke vještine, zalagati se za društvenu ravnopravnost i poštivanje ljudskih prava. Ne možemo ne postaviti pitanje: Ne stječu li studenti te vještine i na drugim studijima? Zašto je ovo posebno naglašeno u vezi s rodnim studijima?
> Faktograf donosi krive informacije i subjektivne ocjene o rodnim studijima
Gdje bi se zaposlili magistri rodnih studija?
Nakon što je ustanovio koliko su rodni studiji nužni za društvo i nezaobilazni u razumijevanju ljudskih odnosa, Ančić ističe kako će se magistri rodnih studija zapošljavati u svim javnim institucijama koje podrazumijevaju antidiskriminacijsko zakonodavstvo, poput pravosuđa i socijalnog rada. Naravno, potencijalni poslodavci su i građanske udruge koje „promoviraju i podržavaju rodnu ravnopravnost“.
Ančić navodi čitav niz vladinih i nevladinih organizacija gdje bi mogli raditi „rodni stručnjaci“. Spominje arhivske ustanove, dokumentacijske centre, knjižnice, ženske i LGBTIQ+ udruge, novinarstvo, medije, umjetnički i kulturni sektor, sindikalne i pravne organizacije, udruge koje se bave migrantima i azilantima, sektor znanosti i obrazovanja… Dobar dio ovog priopćenja prepisan je iz samog elaborata o rodnim studijima. Dakle, za zaključiti je kako sami autori i ideolozi rodnih studija sami sebi pišu preporuke o pokretanju istih.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
