Kakvo nas vrijeme čeka, tj. otkud hladnoća u globalnom zatopljenju!?

Monument Valley

Sljedećih tjedan dana, vjerojatno i dva, temperatura zraka u primorskom će dijelu Hrvatske, te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije, pa i ponegdje u gorju, mnogima jamačno biti ugodnija nego prošlih dana, ali će u ostatku zemlje biti uglavnom osjetno niža, pri čemu osim na česte cjelodnevne minuse, osobito valja upozoriti na prilično hladne noći i jutra. Stoga se već sada može prognozirati, gotovo i tvrditi, kako će siječanj u mnogim mjestima, vjerojatno i većini Hrvatske, biti drugi mjesec za redom sa srednjom temperaturom zraka barem malo nižom od prosječne, što se u toliko mjesta uzastopno nije dogodilo još od 2013. godine. Kao da priroda teži ravnoteži nakon još jedne, u sada već dugom nizu iznadprosječno toplih godina, u Hrvatskoj “vrlo toploj”, većinom čak i “ekstremno toploj”, ali ne i rekordnoj u povijesti mjerenja, kakva je proglašena na svjetskom nivou.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Siječanj 2017. – ponegdje ništa osobito, ali ponegdje…

Dosadašnji dio siječnja diljem je Hrvatske hladniji od prosjeka, većinom između 1 i 4 °C, na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Zavižanu, primjerice, čak i 5 °C, i to u odnosu na još uvijek, prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, službeni klimatološki niz od 1961. do 1990. godine, a ne na onaj topliji, iz razdoblja 1981.-2010., na temelju kojeg se sve češće uspoređuje. Na postaji Zagreb Maksimir, primjerice, razlika srednje temperature zraka za prvih 18 dana siječnja u ta dva razdoblja je skoro 2 °C, a na postaji Split Marjan gotovo 1 °C.

Pritom je zanimljivo spomenuti kako je u dosadašnjem dijelu siječnja, od hrvatskih krajeva, najveće odstupanje od prosjeka 1961.-1990, zabilježeno u Dalmaciji, uglavnom oko 4 °C, dok je primjerice na zagrebačkim postajama, i u Maksimiru i na Griču, odstupanje od srednje dnevne temperature samo oko 1 °C.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi ekstremi na Marjanu

Velikom odstupanju od prosjeka na Marjanu je jamačno pridonijela povremeno iznimno niska temperatura zraka, posebice 7., 8. i 11. siječnja, kada su zabilježeni novi rekordi za te dane. A i najviša dnevna temperatura zraka 7. siječnja je raritetna. Bila je samo -4,0 °C! Niže od te najviše dnevne temperature zraka u povijesti je mjerenja tijekom siječnja na Marjanu, od 1948. godine, izmjereno samo 22. siječnja 1963. godine, -4,9 °C. Stoga je i srednja dnevna temperatura zraka prvih 18 siječanjskih dana, a i srednja najniža – druga, ili prva do prve, u nizu najnižih – odmah iza rekordne 1985. godine.

I dalje relativno hladno, ali…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sljedeći će dani, barem tjedan, a vjerojatno i dva, te razlike u odstupanjima uravnotežiti jer će noćni nedostatak ili barem manjak oblaka, uz slab vjetar pa čak i tiho vrijeme, uz snijeg na tlu, pridonijeti izraženijem noćnom ohlađivanju u kontinentalnom području, gdje će se temperatura zraka spuštati uglavnom ispod -10 °C. Štoviše, ponegdje i blizu -20 °C, osobito u istočnoj Hrvatskoj i po gorskim kotlinama. A i dnevne će vrijednosti malo gdje i kada biti pozitivne. Stoga će i dalje trebati paziti na od snijega ne očišćene i zaleđene podloge, a i jezera i rijeke, kao i na one koji se teško mogu sami štititi od hladnoće. Istodobno će na Jadranu najviša dnevna temperatura zraka biti u osjetnom porastu, pa će u mnogim mjestima gotovo sigurno biti oko 10 °C, gdjegod i viša. Sasvim oko prosječne za drugu polovicu siječnja. Ni noću i ujutro neće biti hladno kao tijekom većine ovogodišnjih. No, poneki je minus moguć. Srećom za mnoge, uz slabiji vjetar nego prošlih dana pa će osjećaj hladnoće i druge nevolje biti manje izražene nego uz olujnu i orkansku buru, a ni more se neće lediti kao nedavno.

Božena Volarić, 1921. – 2017.

Zaleđivanje istočne obale Jadrana, i mnogobrojne druge meteorološke teme, proučavala je, čak i donedavno, gđa. mr. sc. Božena Volarić (r. Peko Kačić), hrvatska meteorologinja, dugogodišnja djelatnica Geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koju će danas njezina obitelj, prijatelji, a i mnogobrojni studenti posljednji put ispratiti na zagrebačkome Krematoriju u 10.40 sati. Rodila se 23. ožujka 1921. godine, slučajno ili ne – baš na Svjetski meteorološki dan, u mjestu Gradac kod Makarske, u kojoj je završila osnovnu i četiri razreda građanske škole s malom maturom, a u Zagrebu više razrede gimnazije s velikom maturom.
Podrobnosti o radu ove do nedjelje “živuće povijesti hrvatske geofizike”, koja je poznavala sve hrvatske geofizičare od početka 1940-ih godina, može se saznati u Monografiji Geofizičkog zavoda PMF-a. Zahvaljujući i njezinom radu danas su nam, između ostaloga, na raspolaganju i uređeni podaci nužni za proučavanje klime Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2016. u svijetu nikada toplija u povijesti mjerenja

Zahvaljujući tim prvim podacima, s kojima se uspoređuju kasniji, pa i donedavni, za prošlu se godinu u Hrvatskoj može reći kako je bila iznadprosječno topla, ali ne i rekordna u povijesti mjerenja. Primjerice, od sredine prošloga stoljeća srednja godišnja temperatura zraka na Zavižanu je bila 6. u nizu najviših, u Rijeci 7., Maksimiru 9., na Marjanu 10., a na Griču, gdje podaci za cijelu godinu postoje još od 1862. godine – 11. u nizu najtoplijih.

No, na svjetskome nivou, kao što se u Meteo kutku HRT-a prognoziralo još tijekom proljeća, jučer su, dva dana prije nego prošle godine i prije inauguracije novog američkog predsjednika, američke institucije NASA i NOAA proglasile 2016. godinu najtoplijom na globalnoj razini u povijesti mjerenja. I to čak treću za redom najtoplijom, pri čemu su 10 najtoplijih u povijesti zabilježene od 1998. godine.

Pritom su veća odstupanja zabilježena u prvoj polovici godine, kada je još bio jak El Nino, zbog kojeg su vjerojatno i ekstremi u temperaturi zamjetniji u Sjevernoj i Južnoj Americi, te Africi, a manje u Europi i Aziji, te najmanje u Australiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za očekivati je da će uskoro, najkasnije do sredine ožujka, nakon dodatnih provjera i analiza, i Svjetska meteorološka organizacija i službeno potvrditi ovu informaciju….

Pa nek netko kaže kako ne živimo u globalnom zatopljenju, unatoč trenutačnom nam proživljavanju prilično hladnog razdoblja u Hrvatskoj i okolici. A novi dokazi tog zatopljenja i u Hrvatskoj i okolici vrlo vjerojatno dolaze već ovog proljeća, te posebice tijekom ljeta.
Ekstremima nikad kraja, kao da su sve češći i žešći, baš kao prema od mnogih priznatim scenarijima klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te svojevrsnoj Zemljinoj težnji za ravnotežom…

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.