Ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum u Studiju 4 komentirao je jučer predstavljenu Strategiju uvođenja Eura u Hrvatskoj. Što su građani od čitavog niza analiza i govora mogli novog saznati? Dva su ključna argumenta za uvođenje Eura – uklanjanje valutnog rizika i smanjenje kamatnih stopa.
Hrvatsko gospodarstvo, a pogotovo država jako su izloženi dugu u eurima. Taj dug premašuje 500 mlrd. kn i čini 150% BDP-a. Svaki pad tečaja kune jako bi povećao teret otplate duga. Uvođenjem eura taj valutni rizik bi se eliminirao. S druge strane smanjio bi se teret otplate kredita (kamatne stope). Zbog uvođenja eura smanjila bi se premija na rizik koji plaćamo na kunu, a smanjio bi se i regulatorni trošak jer banke ne bi trebale imati pokriće deviznih obveza po kreditima u nekim drugim deviznim potraživanjima. A to čini 17% regulatornog troška.
Kao negativne strane uvođenja eura istaknut je sam trošak uvođenja eura koji bi za Hrvatsku iznosio oko 1-1,2 milijarde a uključuje: preostalu uplatu u kapital ESB-a (62,8 mil. eura), uplatu u zaštitne slojeve ESB-a (oko 300 mil. eura), prijenos dijela pričuva u pričuve ESB-a (oko 350 mil. eura), uplatu u kapital ESM-a (425 mil. eura u prvih pet godina) i vrlo veliki trošak prilagodbe cijelog IT sustava financija (oko 0,5% BDP-a)
Građani se boje da ulazak u Euro nosi i poskupljenje cijena proizvoda i troškova života. Nažalost Hrvati se uvijek uhvate za ono što im je najbliže i najvidljivije, kaže Kardum. Potvrdio je kako gotovo uvijek dolazi do rasta cijena kave, pića i zaokruživanja prilikom konverzije. HNB se upro dokazivati da je to statistički samo 0,2-0,3% u prosjeku potrošačke košarice. Kardum smatra kako je to pogrešan način i pogrešna argumentacija. Vidljivija i snažnija poruka bi bila: “Izaberite što vam je važnije – rast cijene kave ili dugoročni pad kamata na kredite”.
Kardum je kazao kako ni po kuloarima još nije najavljeno kad bi se s provođenjem strategije uvođenja eura moglo početi. Čini se da je ovo bilo samo puštanje probnog balona javnosti. “Svi samo spominju uobičajena iskustva drugih zemalja, a uvođenje eura mogli bi očekivati 2022 – 2025 godine. I to je još jako neizvjesno. Kardum smatra kako se radi o “selektivnoj desenzibilizaciji javnosti”, te da je jedini konkretan odgovor dala potpredsjednica Vlade Martina Dalić kad je rekla kako je “ulazak u Euro dobrovoljan, ali procedura izlaska ne postoji”. Dakle, jasno treba reći da je to ireverzibilan proces.
Kardum nije htio komentirati pitanja poput: “Kako ćemo se odreći Kune kao simbola suvereniteta”. Samo je kazao kako bi Hrvatska svoj simbol suvereniteta, hrvatski grb – utisnula na kovanicu eura.
