Mađarska ministrica: Država treba omogućiti da obitelj ima onoliko djece koliko ih želi imati

“Brak je tek prvi korak prema rađanju – važne su vrijednosti koje moramo braniti i promicati kao vlada”, pojasnila je Katalin Novak, državna tajnica za obitelj i mlade iz Mađarske koja je na zanimljiv način predočila mađarske ekonomske, demografske i socijalne mjere potpore obitelji na otvorenju međunarodne konferencije “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka” koja se održava u Zagrebu.

Naglasila je kako Mađarska u zadnjih 34 godine vidno konstantno ima pad stanovništva.

“Govorimo o zemlji od 10 milijuna stanovnika koja je izgubila preko 800 000 stanovnika u 34 godine što je veliki gubitak. Ukupna stopa plodnosti je trenutno 1, 45 dok je nekoć bila 1, 24 na najnižoj razini”, istaknula je dodavši da ako se stopa plodnosti ne poveća dosta značajno – do 2060. godine Mađarska će imati 7, 2 milijuna stanovnika.

Naglasila je kako su kao vlada prvi odlučili stati nakraj takvoj situaciji tako što su pronašli unutrašnji potencijal koji su odlučili pojačati.

“Ako pitate mlade ljude koji im je željeni broj djece – odgovor je uvijek više od dvoje, a na kraju uvijek je ta brojka 1, 41 – na sto obitelji rodi se 141 dijete, dakle manji broj od željenog”, objasnila je dodavši kako je Vlada upravo u tome prepoznala potencijal želeći razmotriti razloge zašto se to događa te dati potrebnu pomoć.

Pojasnila je da je važno informirati stanovništvo – ako žene kasno krenu rađati djecu, mora ih se informirati o svim rizicima.

“Kao vlada odlučili smo smanjiti financijska opterećenja za obitelji – željeli smo da u Mađarskoj podizanje djeteta ne bude više financijsko opterećenje nego izvor radosti”, objasnila je.

Naglasila je kako stalno podižu naknade za obitelj. Npr. obitelj dobiva mjesečnu pomoć od 32 eura po djetetu ako ima od 1 do 2 djece, dok obitelji koje imaju 3 i više djece dobivaju 105 eura po svakom djetetu mjesečno. Također, od 1. siječnja ove godine novovjenčani parovi ulaze u sustav porezne olakšice. Država se također pobrinula da djeca, koja dolaze iz obitelji koje su u težoj ekonomskoj situaciji, dobivaju 3 obroka dnevno u vrtićima, školama, jaslicama. Istaknula je i mnoge olakšice za majke – imaju mogućnost ostati uz dijete 3 godine ako žele od rođenja djeteta.

Prof. dr. sc. Josip Šimunović: u Republici Hrvatskoj vjernost, spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave između muža i žene te djeca i dalje su ključne vrednote za uspješan brak

Prof. dr. sc. Josip Šimunović sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu govorio je o bitnim vrednotama za brak i obitelj prema Europskom istraživanju vrednota. Prema rezultatima istraživanja iz 2008. godine ispitanici u Republici Hrvatskoj smatraju da brak nije zastarjela institucija. Njih 80, 9 posto smatra da brak nije zastarjela institucija.

“Iako ispitanici u Republici Hrvatskoj smatraju da brak nije zastarjela institucija, ipak u tom kontekstu tjera na razmišljanje trend koji se u Republici Hrvatskoj uočava od početka devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, a to je da ubrzano raste broj neudanih i neoženjenih u dobnim skupinama iznad 35 godina. Zašto je to tako? S jedne strane prihvaća se institucija braka, a s druge strane vidljivo je neulaženje u brak. Jedno se vrijeme smatralo da je to samo privremeni trend, koje su uvjetovale ratne prilike i neprilike u svezi Domovinskog rata u kojem se Republika Hrvatska zatekla početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, no taj se trend nastavio i nakon Domovinskog rata. U današnje vrijeme, mladi u Republici Hrvatskoj teže se odlučuju za brak. Među njima se osjeti određeni strah od ulaska u brak te je vidljivo odgađanje sklapanja braka. Poznati su ti strahovi od ulaska u brak koji su tema za sebe. Te strahove ne smiju ignorirati oni kojima je povjerena briga vodstva Republike Hrvatske”, pojasnio je Šimunović.

Spomenuto istraživanje pokazuje da su u Republici Hrvatskoj vjernost, spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave između muža i žene te djeca i dalje ključne vrednote za uspješan brak.

“Republika Hrvatska je u nezavidnoj demografskoj situaciji, to nam pokazuju sve statistike. No, imamo djecu kao važnu vrednotu – treće joj mjesto pripada u istraživanju, a u Hrvatskoj je iz godine u godinu konstantan pad živorođenih”, rekao je Šimunović.

Istaknuo je kako je važno promicati populacijsku politiku ali i obiteljsku.

Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac: Obitelj je vrijednost koju smo svi pozvani štiti – zbog nas samih i zbog naše djece

Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, redovita profesorica na Katedri za Obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu govorila je o obiteljskom obliku – izvanbračnoj zajednici s pravnog aspekta te također pokušala doći do odgovora kome je u interesu da se ona izjednačava s brakom.

“Obitelj je vrijednost koju smo svi pozvani štiti – zbog nas samih i zbog naše djece”, naglasila je dodavši kako je izvanbračna zajednica vrlo slična braku po svojem sadržaju – povijesno se sve više približava braku, a prvi puta je u hrvatsko obiteljsko pravo unesena 1978. godine po uzoru na švedsko pravo.

“Na prepad saborske većine godine 2014. godine amandmanom je uređeno tako da bi izvanbračna zajednica stvara osnovne mirovinske učinke kao bračna zajednica – zadnji dan prije glasanja, bez rasprave – to je bio jedan ‘blitzkrieg’ na obitelj bez ikakve mogućnosti suvisle intervencije”, istaknula je dodavši kako Obiteljski zakon iz 2015. godine malo je doradio prvu varijantu iz 2014. godine.

“Izvanbračna zajednica, kako je uređena Obiteljskim zakonom iz 2015. godine, jedinstven je institut u europskom pravnom području. Novi Obiteljski zakon neformalnoj zajednici, koju nije jednostavno dokazati, priznaje gotovo sve pravne učinke kao i braku, pa tako otvara mogućnosti raznim zlouporabama na način da netko može naknadno tvrditi da jest ili da je bio izvanbračni drug, a to nije”, zaključila je.

Prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić: obiteljska medijacija – vrijednost za obitelj u sporu i traženje drugog puta za “win – win” rješenje

Prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić, docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu s Katedre za obiteljsko pravo govorila je o institutu medijacije kao pomoći obitelji u krizi. Naglasila je da je obiteljska medijacija vrijednost za obitelj u sporu – traženje drugog puta za “win – win” rješenje.

“Smisao je pružiti obitelji potrebnu podršku i pomoć u preoblikovanju njihovih odnosa jer sudski postupak nije najprilagođeniji”, rekla je Margaletić dodavši kako postupak u kojem medijator je nespristrana treća osoba olakšava rješavanje obiteljsko-pravnog spora promicanjem dobrovoljnog sporazuma sudonika.

Andro Krstulović Opera: Predsjednica je s osobitim zadovoljstvom prihvatila pokroviteljstvo nad ovom koferencijom

“Predsjednica je s osobitim zadovoljstvom prihvatila pokroviteljstvo nad ovom konferencijom. Ova će konferencija sa svojim značajem ukazati na svoj način upravo onu agendu koju predsjednica ističe od početka svoga djelovanja. Vrijednosti o kojima će se na ovoj konferenciji govoriti pripadaju njezinom političkom diskursu. Svakako treba spomenuti kako je u inauguracijskom govoru jasno istaknula da je za demografsku obnovu Hrvatske i hrvatskoga naroda najvažnije vratiti se izvornim vrijednostima – vrijednostima obitelji”, pojasnio je Andro Krstulović Opera, posebni izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

“U najvažnije obraćanju za Dan državnosti posebno je istaknula napore koje je potrebno učinit ne samo od Vlade, već i od stane institucija svih participenata u hrvatskom društvu te obratiti pozornost na temeljne vrijendosti svakog društva, osobito onog društva koje je utemeljeno na zapadnokršćanskim zasadama – obitelj kao ključ za razvoj ne samo demografskog razvitka, nego osnaživanje društva”, naglasio je dodavši: “Snažna potpora svemu onome što ste u dosadašnjem radu napravili te rezultatim ove konferencije za koje vjerujem da će biti široko dostupni zaintresiranoj javnosti kao zalog za još veći angažman onih drugih kojima je ovo dužnost raditi”.

Dr. Željka Markić: brak i obitelj sustavno se ne jača iako je jasno da su ključ demografskog i gospodarskom oporavka

“Ono što nas je potaknulo na društveni angažman je bilo većinom naše uvjerenje, naše osobno iskustvo odrastanje u obiteljima koje su nas pripremile za život koje su nam dale ljubav, poticaje, vrijednosti koji mi danas živimo u hrvatskom društvu. Ili možda zato što nam je to nedostajalo u našim obiteljima – opet znamo koliko je to važno i koliko se baš za to trebamo zalagati”, rekla je dr. Željka Markić.

“Ono što je specifično za Hrvatsku je da postoji visoki društveni konsenzus oko važnosti obitelji – ona je nužna za svaki oblik oporavka u našoj zemlji – demografski i gospodarski “, naglasila je dodavši kako po istraživanjima više od 95 posto Hrvata smatra da brak nije zastarjela institucija.

“Na referendumu o braku je bio konsenzus od gotovo 70 posto birača koji su rekli da je brak zajednica muškarca i žene i najbolje mjesto za podizanje djece. U Hrvatskoj sva istraživanja o vrijednostima što je ljudima važno u životu kažu da preko 90 posto ljudi stavlja obitelj. Zanimljivo je da ta vrijednost koja je prisutna u našem narodu nije odražena u aktivnostima nadležnih institucija, u politikama koje se provode da se te dvije institucije, brak i obitelj sustavno ne jača iako je jasno da su ključ oporavka demografskog i gospodarskom”, zaključila je Markić.

Upoznali smo također neke od najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika Ilija Tokić (Tokić d.o.o) i Ivan i Mirjana Topčić (Tim kabel d.o.o.) koji su približili primjere dobre prakse obiteljskog poduzetništva i pokazali zašto je obiteljsko poduzetništvo stup svakog snažnog gospodarstva.

Međunarodna konferencija “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, održava se 22. i 23.  listopada 2015 u Zagrebu. Cilj je konferencije prikazati primjere dobre prakse osnaživanja obitelji kao odgovor na aktualne potrebe s kojima se obitelji i društvo danas susreću. Ta dva dana vrhunski stručnjaci iz Hrvatske i Europe pomoći će sudionicima da još bolje razumiju ulogu obitelji za svakog pojedinca, društvo i državu, te kako se oni mogu uključiti u projekte jačanja obitelji na svim razinama – kroz državne institucije, poduzetništvo, civilno društvo i vjerske zajednice.