Koić i Banić: Broj žrtava na popisu JUSP-a Jasenovac 2.8.2021. porastao na 83.807

jasenovac popis banić koić popisa
Foto: Fah, snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

Dana 2. kolovoza 2021. godine dogodila se nova promjena podataka na mrežnom popisu žrtava Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac. To je od 2015. godine 39. zabilježena i arhivirana promjena na mrežnom jasenovačkom popisu. Broj promjena u godini dana se mijenja, ali u prosjeku to je najmanje 6 promjena godišnje. Promjena u slučaju jasenovačkog popisa uglavnom znači povećanje broja navodnih žrtava, a tako je bilo i u ovom slučaju. Nastavlja se trend dodavanja novih žrtava na temelju nekakvih fantomskih izjava koje su za kreatore jasenovačkog popisa postale znanstveno važnije od svih dosadašnjih podataka pa i od njihova glavnog izvora komunističkog popisa žrtava Drugog svjetskog žrtava rata iz 1964. godine (SZSJ64). Taj popis je izvor za ¾ svih podatka s mrežnog popisa JUSP-a Jasenovac. Međutim, kad se podatci s tog popisa razlikuju od agende djelatnika JUSP-a Jasenovac jednostavno se ignoriraju, mijenjaju i zamjenjuju izjavama za širu javnost nepoznatog autorstva.

Primjerice, u digitalnom arhivu Yad Vashema dostupni su svi zapisi o žrtvama pa su tako dostupni i podatci o izvoru podataka. Tako je ne samo u slučaju raznih lista i popisa žrtava koje su radile institucije i organizacije, već i u slučaju pojedinaca. Jednostavno, nema skrivanja identiteta rodbine, prijatelja, poznanika ili istraživača koji su izvor podataka. Tako su svi podatci iz tih izvora podložni provjeri.

U slučaju JUSP-a Jasenovac to nije slučaj. Izvori odnosno autori izjava se skrivaju kao da se radi o službenoj državnoj tajni. Takvo skrivanje izvora s pravom izaziva sumnju u vjerodostojnost podataka. Opravdanost te sumnje dokazat će se i obrazložiti dalje u tekstu. Kada se navode izvori koji su zainteresiranoj javnosti dostupni moguća je i provjera koja očito nije po volji kreatorima mrežnog jasenovačkog popisa.

Primjerice, na mrežnom jasenovačkom popisu se nalaze Hans Horowitz (1924.), Blanka Atijas (1930.) i Hermann Zentner (1898.). Kod svih se navodi samo jedan izvor podataka prema kojem je mjesto smrti nepoznato (sic!). Tu nije kraj žongliranju s podatcima na mrežnom jasenovačkom popisu. U sva tri slučaja izvor podataka je označen kraticom YAD-V. Za pretpostaviti je da bi se trebalo raditi o izvoru iz Yad Vashema.

Međutim, „stručnjaci“ iz JUSP-a Jasenovac u “Popisu kratica izvora u poimeničnom popisu žrtava KL Jasenovac 1941.-1945. ” nemaju kraticu YAD-V, već JAD-V. U objašnjenju kratice JAD-V piše „Imenik žrtava holokausta izrađen prema svjedočenjima datim Yad Vashemu.“ Pretpostavljamo da bi djelatnici javne ustanove, odnosno ekipa na državnom proračunu Republike Hrvatske, morala znati hrvatski i da im pojam „nepoznato“ znači isto što i svim Hrvatima.

Međutim, njima očito nepoznato znači Jasenovac. Od djelatnika javne ustanove se očekuje bar elementarna pismenost kad se već ne pridržavaju osnova znanstvenog rada. Ako se u popisu navodi YAD-V, onda u popisu kratica objašnjenje ne može biti pod JAD-V. Uglavnom JAD-no.

Nekad Zdravko, danas Zvonko

U predmetnom slučaju ukupno se radi o promjenama kod sedam navodnih žrtava s popisa. Kod troje s mrežnog jasenovačkog popisa nisu mijenjani podatci u popisu, nego su u napomenama dodane izjave kao novi izvori koji nažalost ne služe istini, već očuvanju laži. Primjerice, Elizabeta Gorjan je prema popisu kći Lavoslava*, a prema izvorima iz napomena ona se zove Lavoslava i kći je Elizabete. Osim toga nije iz Splita, već iz Austrije.

Prema trima inačicama komunističkog popisa žrtava rata radi se o Lavoslavi, a ne o Elizabeti, a podatci iz dviju inačica (SZSJ64 i BI.64) se navode u napomenama. Osim toga prema izjavi (IZ=4-39/21) djevojačko prezime Elizabete (Lavoslave) Gorjan je Fuchs, a koincidentno prema digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata (L64) jedna Leontina Fuchs kći Elze je umrla u Đakovu. Takve stvari se moraju provjeravati, a ne žonglirati s izjavama nepoznatog autorstva. Slično je i kod Janka Lukića Hrvata iz Šida koji je navodno ubijen u logoru Stara Gradiška 1945. godine. Nikakve izjave ne mogu promijeniti povijesnu činjenicu da je logor Stara Gradiška raspušten 1944. godine i potom pretvoren u vojno uporište. Znači 1945. godine više ne postoji logor Stara Gradiška.

Kod ostalih promjena na popisu u jednom slučaju je promijenjeno prezime navodne žrtve, a na popis su dodane i tri nove žrtve. Tako je broj žrtava na mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac s danom 2. kolovoza 2021. godine porastao na 83.807. Prezime je promijenjeno kod Zvonka Gorjana-Grünwalda (1910., Bektež, Salamon*), Židova* koji je 1941.* godine ubijen od ustaša u logoru* Jasenovac*. U stvari ovom promjenom je prezime Gorjan-Grünwald skraćeno u Gorjan. Zvjezdicama su kreatori popisa označili nepouzdane podatke. Svi vitalni osobni podatci i podatci o godini i mjestu smrti su nepouzdani. Premda se kod osobnog imena ne nalazi zvjezdica nepouzdanosti, i taj podatak je nepouzdan jer se u napomenama navodi i potpuno različito ime Zdravko. Osim toga u napomenama se navodi i ime Zvonimir (sin Ljudevitov), ali prema podatcima Židovske općine Zagreb mjesto smrti tog Zvonimira je nepoznato. Od podataka iz popisa i napomena kod Zvonka Gorjana (-Grünwalda) moglo bi se kreirati 64 različite osobe, a to jasno pokazuje koliko su ti podatci uvjerljivi. Zašto su se mijenjali svi ovi podatci, možemo naslutiti iz podatka u digitalnom arhivu Yad Vashema.

Na upit Gorjan ili Gorjan-Grunwald ima 37 zapisa, od kojih je 25 za prvu, a 12 za drugu inačicu. U zapisima nema Zvonka, Zvonimira pa ni Zdravka Gorjana/Grinvalda/Grunwalda/Grünwalda. Samo su četiri zapisa iz kategorije svjedočanstava obitelji, prijatelja ili židovskih organizacija, ali u sva četiri slučaja radi se o ljudima iz nekadašnjeg SSSR-a koji nemaju veze s Hrvatskom, Nezavisnom Državom Hrvatskom ili s Jugoslavijom. Četiri su zapisa iz Spisku žrtava rata (1992.), odnosno srbijanske inačice komunističkog popisa žrtava rata iz 1964. godine, ali samo dva se odnose na žrtve iz logora Stara Gradiška. Međutim, u mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac je 12 žrtava s prezimenima Gorjan, Gorjan–Grünwald i Gorjan-Sauerbrunn. Kod samo troje se kao izvor navodi komunistički popis žrtava rata iz 1964. godine (SZSJ64), ali podatci iz tog izvora se značajno razlikuju od podataka iz JUSP-ovog popisa kao da se radi o drugim osobama.

Glavni izvor kod devetero ostalih su podatci iz komunističkog projekta „Dotršćina“ iz sredine 1980-ih. Kod većine navodnih žrtava prema projektu „Dotršćina“ nedostaju vitalni identifikacijski podatci, a u jednom slučaju čak i osobno ime navodne žrtve. Ukratko, prema svjedočanstvima iz digitalnog arhiva Yad Vashema u Jasenovcu ili Staroj Gradiški nema stradalih Gorjana (Grünwalda), prema srbijanskom Spisku žrtava rata možda dvoje, a prema JUSP-u Jasenovac 12.

U digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata iz 1964. godine (L64) nalazi se „Zdravko Gorjan-grinvald“ (1910., Salamon), Hrvat, katolik. Nešto o Ljudevitu/Salamonu ocu Zdravka/Zvonka/Zvonimira. Prema digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata (L64) Salamon Grinvald (1878., ime oca nepoznato), Hrvat, katolik stradao je u Jasenovcu generičkog nadnevka 15.12.1941. godine, a njegov klon Ljudevit (1878., otac Maks), Hrvat, katolik stradao je sredinom lipnja 1941. godine u logoru Jasenovac, odnosno prije uspostave tog logora. Da bi se na popisu održale problematične, a prema podatcima iz relevantnih izvora najvjerojatnije lažne jasenovačke žrtve potrebna je samo nekakva izjava nepoznatog autorstva iz 2021. godine. Ni cirkuski klaunovi ne bi mogli bolje ismijavati jasenovački popis od njegovih kreatora.

Muhamed, izbjeglice i partizani

Tri nove žrtve na mrežnom jasenovačkom popisu su Muharem-Šeka Šabulić (1900., Bihać, Alaga), Živko Ćurić (1928., Duzdarlije, Nikola) i Nikola Grahovac (1917., Dizdarlije, Mile). Ni kod jednog se ne navodi godina smrti. Prema podatcima iz raznih inačica komunističkog popisa žrtava rata u sva tri slučaja se radi o lažnim jasenovačkim žrtvama. U reprintu srbijanskog Spiska žrtava rata 1941.-1945., Ustaški logor Jasenovac koji su za Bošnjački institut pripremili M. Visočak i B. Sobica pod nazivom „Jasenovac, Žrtve rata prema podatcima statističkog zavoda Jugoslavije“ također nema Živka Ćurića i Nikole Grahovca iz Dizdarlija, niti Muharema Šabulića s ili bez dodatka „Šeka“.

U podatcima kod Muharema-Šeke Šabulića u mrežnom jasenovačkom popisu umjesto godine smrti je zvjezdica (*), riječi logor* i Jasenovac* također su od samih kreatora popisa označene zvjezdicom kao nepouzdani podatci. U napomenama se navodi alternativno osobno ime Muhamed i podatak iz komunističkog popisa žrtava rata (SZSJ64) da je stradao 1944. godine u Bihaću. U digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata iz 1964. godine (L64) Muhamed Šabulić (1900., Ahmet) iz Bihaća je stradao u Bihaću 1944. godine, a ubojica ili ubojice su nepoznati. Sedam desetljeća kasnije na temelju nekakve fantomske izjave Muhamed iz Bihaća pretvoren je u jasenovačku žrtvu Muharema-Šeku (1900., Bihać, Alaga). Umjesto Šeka prigodnije bi bilo napisati „šega“ pa bi svi znali o čemu se tu radi. Prije izjave (IZ=4-40/21) iz 2021. godine Živko Ćurić nije bio jasenovačka žrtva.

Međutim, prema L64 Živko Ćurić iz istog sela Dizdarlije, neznatno stariji, rođen 1926. godine, otac mu se također zove Nikola, stradao je sredinom srpnja 1942. godine u rodnome selu. Dizdarlije se nalaze na Kozari, a u tom području je u srpnju 1942. godine trajala akcija čišćenja komunističkih terorista. Zbog taktike komunističkih gerilaca dio seljaka s tog područja je umro od gladi, iscpljenosti i zaraznih bolesti. Nikola Grahovac ((1917., Dizdarlije, Mile) je treća nova žrtva na mrežnom jaenovačkom popisu. Jedini izvor podataka je ista izjava kao i u slučaju njegovog suseljana Živka Ćurića pa možemo pretpostaviti da je autor podataka neki lokalni Srbin iz tog dijela Bosne i Hercegovine. Lokalna vlast u tzv. srpskom etnicitetu podržava laži o stotinama tisuća ubijenih u Jasenovcu pa su i podatci o navodnim žrtvama iz tog kraja pod tim utjecajem i ne mogu biti vjerodostojni.

U oba slučaja novih žrtava iz Dizdarlija praktično se radi o dvojnicima ljudi iz komunističkog popisa žrtava rata, ali koji nisu stradali u Jasenovcu, već negdje drugdje. Sada se to potezom pera pretvara u jasenovačke žrtve. Glede ovog slučaj u digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata iz 1964. godine nalazi se Nikola Grahovac (1914., Dizdarlije, Nikola) koji je stradao sredinom srpnja 1942. godine na Kozari kao pripadnik komunističke gerile, tzv. partizana. Jedna retuširana i tri nove žrtve, za sve četiri postoje podatci da se ne radi o jasenovačkim žrtvama. Rezultatski gledano još četiri autogola jasenovačkih kustosa. Sve se bilježi, a kolo sreće se okreće. Da parafraziramo Gundulićevu antimetabolu – Tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje.

U Hrvatskoj osim putujućih političkih cirkusa imamo bar jedan državni koji ima jednu te istu predstavu kao i krajem 1945. godine. Svaki ozbiljan cirkus ima ceremonijal majstora, klaunove i bar jednog medvjeda koji zabavlja narod i skreće mu pozornost s majstora ceremonije. Jednom takvom jadnom stvorenju je pjesnik Gustav Krklec posvetio pjesmu Medved na lancu. Prigodni dio glasi – Igraj medo zloćo stara, hopa-cupa bit će para!

 

  1. Koić i Nikola Banić

 

________________________

* Dr. sc. Nikola Banić i dr. sc. Mladen Koić dvojica su široj hrvatskoj javnosti manje poznatih istraživača, inženjera računalstva, koji već dulje vrijeme upozoravaju na manjkavost, apsurdnost i manipulacije jasenovačkim popisom. Na Narod.hr redovito od 2015. objavljujemo analize Nikole Banića i M. Koića o nelogičnostima na mrežnom jasenovačkom popisu. Koristeći računalne programe usporedili su i službeni popis stradalih Memorijalnog centra JUSP Jasenovac s takvim popisima drugih logora te su otkrili da se osobe koje se vode kao stradali u Jasenovcu nalaze na popisu stradalih u logorima Auschwitz, Buchenwald i Dachau.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.