Koji je smisao upisivanja osobnih podataka u zahtjev za raspisivanje referenduma?

Foto: Fah

Sukladno Zakonu o referendumu, građani koji imaju biračko pravo mogu dati svoj potpis za raspisivanje referenduma o određenom pitanju, upisujući svoje podatke (ime i prezime, OIB te potpis) u popisnu knjigu koja sadrži zahtjev za raspisivanje referenduma.

Smisao upisivanja tih osobnih podataka u potpisnu knjigu nije samo sebi svrhom, da se ocjenjuje je li građanin točno upisao svoj vlastiti OIB, pa se onda njegov potpis prihvati ako je točno upisao, a odbaci ako je pogriješio, već građanin upisuje svoje podatke kako bi potvrdio da je upravo on zatražio raspisivanje referenduma.

Smisao upisivanja podataka i potpisivanja u potpisnu knjigu sa zahtjevom za raspisivanje referenduma jest izražavanje osobne volje birača da se raspiše referendum po tom konkretnom pitanju. Ukoliko je iz upisanih podataka, bez obzira na eventualne pogreške u upisivanju, moguće s velikom vjerojatnošću utvrditi da je ta konkretna osoba izrazila volju za raspisivanje referenduma, zašto se takav potpis ne bi priznao?

Ako je netko pogrešno upisao OIB jer dobro ne vidi ili ga je u gužvi i žurbi pogrešno prepisao – zar je njegov potpis odbačen ili manje vrijedan? Činjenica je kako još uvijek veliki broj ljudi, posebno starije osobe, nemaju OIB na svojim osobnim dokumentima, već ga prepisuju na papiriće ili mobilne uređaje. U praksi je, dakle, vrlo lako moguće da dođe do pogreške u prepisivanju OIB-a, ali je, s druge strane, onima koji provjeravaju potpise vrlo lako provjeriti da je riječ o toj konkretnoj osobi, premda je došlo do pogreške u upisivanju OIB-a.

Ako je netko upisao “Joško” umjesto “Josip”, ili “Kata” umjesto “Katarina”, zašto je njegov potpis diskvalificiran, ako se putem OIB-a može ustanoviti da je on Josip, odnosno Katarina? To posebno treba dovesti u pitanje, imajući u vidu neusuglašenost različitih baza podataka koje vode državna tijela (registar birača, registar poreznih obveznika itd.), a u kojima se često za istu osobu mogu naći različiti i neusuglašeni podaci.

Ako je netko bio u žurbi pa je pogriješio broj i zatim ga ispravio – zar je njegov potpis nevažeći? Prema izvješću ministra Kuščevića o provjeri potpisa, svi oni potpisi kod kojih su podaci ispravljeni, proglašeni su nevažećima. Zašto netko ne bi smio ispraviti pogrešan unos, podebljati brojke koje su slabije vidljive, prekrižiti netočan OIB pa iznad napisati ispravan? Iz svega toga vrlo jasno proizlazi volja konkretnog birača da se raspiše referendum.

Podsjećamo da su građani trebali u samo dva tjedna u vrlo teškim uvjetima dati svoj potpis te su zbog toga pogreške u upisivanju OIB-a, čitkosti, upisivanju nadimka umjesto punog imena i dr., moguće. Međutim, građani ne smiju biti zakinuti za referendum zbog par pogrešnih znamenki u OIB-u ako je putem svega drugoga moguće ustanoviti da je konkretna osoba zatražila referendum.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr