Zakon o oprostu dugova odnosio bi se na oprost dugova blokiranih građana u iznosu manjem od prosječne plaće, a riječ je o dugovima prema središnjoj državi, gradovima, općinama te državnim i komunalnim poduzećima. Je li riječ o populističkoj mjeri ili rješenju za tisuće blokiranih? Kako će Zakon komentirati uredne platiše i Europska komisija?
U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su: ZDRAVKO MARIĆ, ministar financija, SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ, SDP, GORAN ALEKSIĆ, saborski zastupnik Stranke narodnog i građanskog aktivizma (SNAGA) i MISLAV KOLAKUŠIĆ, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu.
Slična najava je s moje strane došla prije godinu dana i tada smo rekli vrlo jasno- želimo se uhvatiti u koštac s problematikom koja je vrlo kompleksna, kazao je Zdravko Marić. Istaknuo je da je blokirano 328 240 građana, što je svaka 9. radno sposobna osoba.
> Prava istina o Ovršnom zakonu, blokadama i deložacijama
Na upit ima li najava oprosta duga veze s lokalnim izborima, odgovorio je da niti ne očekuju da će u tako kratkom roku ovu mjeru uspjeti provesti u djelo. Naglasio je kako u otpisu dugova nema direktnih troškova u smislu da će oštetiti državni proračun. To su dugovi koji ionako nisu naplaćeni kao takvi, kazao je.
Mislim da ovo ima veze s lokalnim izborima i skretanjem teme s Agrokora, kao i teme s Inom koja je u zadnje vrijeme zamrla, nadovezao se Siniša Hajdaš Dončić. Ovo je čisti, lagani spin, dodao je.
Napomenuo je kako se još uvijek događaju apsurdi da osoba ima štednju i blokiran račun. Zato cijeli sustav treba harmonizirati, a za to treba vremena, kazao je. Istaknuo je da u Hrvatskoj nije problem javni, već privatni dug.
Hrvatski građani su uništeni temeljem troškova ovrhe, a ne dugova. Ovršni zakon je onemogućio građanima da podmiruju svoje dugove. Vi kad ne platite 100 kuna, dođe vam ovrha na 1100 kuna, kazao je Mislav Kolakušić.
Rekao je da mu se čini da ćemo sada ponovni ući u jedan zakon koji nigdje nemamo propisan. Pita se na koji način će država naložiti otpis dugova jedinicama lokalne samouprave. Istaknuo je kako se moraju plaćati dugovi, a ne nepostojeći troškovi i namjerno izazvane kamate. Opraštanje dugova smatra nedopustivim, jer za to postoji socijalna država.
Kada je riječ o opraštanju dugova u ime trećih osoba, ministar Marić rekao je da s time treba vrlo oprezno. Država se ne može uključivati u ugovorno-pravne odnose kao treća strana, i toga je u potpunosti svjesna. Međutim, dijaloga sa lokalnim samoupravama, teleoperaterima ili bankama će biti, dodao je.
Goran Aleksić slaže se da treba oprostiti neke dugove, ali smatra da trebaju postojati nekakvi kriteriji. Postoje ljudi koji su upali u dugove svojom krivicom. Ako je netko kockar ili pijandura, nije zaslužio oprost, rekao je. Istaknuo je da prije svega treba imati čiste poslove s bankama.
Smatra da bi vlast, HNB i udruge koje predstavljaju blokirane građane trebale sjesti za stol i zajedno pronaći riješenje. Ministar Marić rekao je da je on svakako za veću pravnu sigurnost. Država ne smije zanemariti svoju socijalnu ulogu, rekao je.
Na pitanje voditelja jesu li svi pred zakonom jednaki, referirajući se na Agrokor, Marić odgovorno tvrdi da- jesu. U smislu poreznih zakona i propisa, prema Agrokoru nije bilo nikakvog posebnog tretmana, rekao je.
