Vladina najava da namjerava otkupiti MOL-ov udjel u Ini i dalje izaziva brojne reakcije. Ključno je pitanje po kojoj bi cijeni Mađari bili spremni prodati svoj udio te kako bi se ta transakcija mogla izvesti bez povećavanja javnog duga. U prvom trgovinskom danu nakon objave premijera Andreja Plenkovića vrijednost Inine dionice na Zagrebačkoj burzi porasla je gotovo 10 posto. Dionice MOL-a skočile su gotovo 3% na Budimpeštanskoj burzi, podignuvši tamošnji burzovni indeks nadomak rekordno visokih razina, prenosi HRT.
Hrvatski član Nadzornog odbora Ine Dario Čehić u rijetkom javnom istupu naglašava kako je apsolutno moguće da Vlada otkupi MOL-ov udio bez povećanja javnog duga. “Preduvjet je da kupac nije izravno Republika Hrvatska i da proračunskim sredstvima ne jamči za taj posao. Ako nemamo znanje da to napravimo, a vjerujem da imamo – trebamo angažirati ljude koji to znaju”, kazao je Čehić. Dodao je kako je MOL već 2013. otkrio da razmišlja o prodaji svojih dionica Ine. Smatra da nije sve izgubljeno ni kad je riječ o Ininim poljima u Siriji.
Sindikati su skeptični vezano uz Vladin plan. “S obzirom na to da imamo dosta iskustva s političkim odlukama prethodnih vlada, moramo biti oprezni. Poruku Aldota radnicima da se vrate svome poslu smatra dobrom. “Neizvjesnot stvara nemir među radnicima i dobra je poruka da se radnici vrate svome poslu, dok se čeka razrješenje”, poručila je Jasna Pipunić, predsjednica SING-a.
U sisačkoj rafineriji pozdravljaju najavu Vlade te naglašavaju da ne gomilaju gubitke kako to MOL cijelo vrijeme pokušava pokazati. “Treba znati da se i danas u Ini krade na raznim razinama. Treba uključiti stručne ljude – naftne, ekonomske i druge stručnjake, a istovremeno maknuti ljude koji su radili za MOL i za svoje male bonuse štetili Ini”, poručio je Predrag Sekulić, predstavnik sindikata Nova solidarnost.
Da MOL neće samo tako prepustiti Inu Hrvatskoj – može se iščitati iz interne poruke koju je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott poslao zaposlenicima. Želeći poručiti da računa na njihov profesionalni pristup i angažman, najavu Vlade nazvao je političkom porukom. Da neće biti jednostavno, smatra i njegov prethodnik iz devedesetih Davor Štern. “Svi moraju biti svjesni da će mađarska strana raditi s vrhunskim konzultantima i investicijskim bankama. Mi to isto moramo napraviti s naše strane”, kaže Štern.
Ina je jedna od tema i otvorenog pisma koje je poslala udruga Franak. Od Državnog odvjetništva traže odgovor kada će pokrenuti prekršajne postupke protiv banaka i pomoći državi u kupnji Ine. “Prema našim ocjenama, ugovora u kojima banke krše pravo ima više od stotinu tisuća. Po svakom takvom ugovoru banci se može naplatiti od 80.000 do 200.000 kuna, a odgovornoj osobi od 10.000 do 50.000 kuna kazne. Na taj se način u proračun može uprihoditi od 9 do 25 milijardi kuna, što bi jako dobro pomoglo u planovima za otkup udjela u Ini”, tvrdi Goran Aleksić.
Na tvrdnje da se vode razgovori o mogućnosti da Ina proda ili vrati svoja naftna polja u Siriji te da to bude model otkupa dionica od MOL-a, iz Ine su reagirali priopćenjem. “Osnovni preduvjet za nastavak Ininih prekinutih aktivnosti vezanih uz istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Siriji je potpuni prestanak svih ratnih operacija u Siriji te uspostavljanje stabilnih političkih i sigurnosnih prilika, pri čemu se podrazumijeva ukidanje sankcija koje su trenutačno na snazi. U međuvremenu, Ina pomno prati razvoj situacije, stoji u priopćenju”.
