Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina izjavio je u utorak da u vezi s eksploatacijom nafte u Jadranu treba pronaći mjeru između rizika i koristi, da bi platforme trebalo više udaljiti od obalnih crta te da, ako se o tom projektu bude odlučivalo na referendumu, građanima treba postaviti jasno pitanje.
Komadina je danas u Rijeci sudjelovao na sastanku i predstavljanju programa rada nedavno osnovanoga županijskoga Jadranskog edukativno-istraživačkog centra za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora.
Na novinarsko pitanje podupire li projekt bušenja nafte u Jadranu te smatra li da je o tome potrebno provesti referendum, Komadina je odgovorio da je Jadran “osjetljivo, zatvoreno, kristalno čisto more, ali i transportni put, naša plava njiva, turistička oaza te potencijalno nalazište nafte i plina”.
“Treba naći mjeru između rizika i koristi. Osobno mislim da bi platforme za istraživanja, a sutra možda za eksploataciju trebalo više udaljiti od obalnih crta i taj broj svesti na minimalno rizičnu količinu. No o tome će dati riječ vrlo vjerojatno studija utjecaja na okoliš koja je u tijeku”, rekao je.
Odgovarajući na pitanje o referendumu, Komadina je rekao kako je to “vrhunsko odlučivanje, neposredno, a iznad svih su građani”. Smatra da građani – kada izađu na referendum – moraju znati o čemu odlučuju te da su “naši građani, kada ih se pita samo jesu li protiv, najčešće protiv ako nemaju dovoljno informacija”.
“Treba najprije riješiti studiju, tada jasno artikulirati referendumsko pitanje. Zašto ne? Građani su ti koji postavljaju upravljačku strukturu države i neposredno odlučuju”, istaknuo je Komadina.
Na pitanje hoće li ulagači odustati s obzirom na moguće odugovlačenje posla, odgovorio je kako ne bi rekao te da – ako ima interesa za istraživanja, poslije za eksploataciju – to ne traje beskonačno dugo.
Zamjenik šibensko-kninskog župana Zoran Smolić, koji je također bio na predstavljanju novog centra, rekao je odgovarajući na pitanje o spoju turizma i bušenja nafte da su istraživanja nužna i da ih treba udaljiti od obalne crte i otoka.
Istaknuo je kako su u toj županiji zainteresirani da se neka polja za istraživanje odmaknu od Kornata i da se studijom pokaže je li to područje interesantno za taj posao, koji, ocijenio je, treba biti u suživotu s turizmom.
Po Smolićevu mišljenju, potrebno je izraditi mnogo bolje studije nego dosad, a nakon toga odlučivati gdje će se i kako bušiti.
