Komentar: Posebne izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor treba ukinuti

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili manje od četvrtine, a ove godine oko šestine glasova biračkog tijela. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

> Pročitajte zašto je zahtjev U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja bio opravdan!

Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od šest kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u dugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. Ako bismo većinski birali 42 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 20 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Z = ( 25 + 3 x 20 ) razmjerno + 42 većinski = 127.

Temeljem raspodjele birača i pripadnika nacionalnih manjina vidi se u priloženim tablicama da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima za Hrvatski sabor dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI. VII. i IX. izbornoj jedinici, a udio u stanovništvu prema popisu 2011. iznosio je 4,36%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Tulia Demetliku, Radu Borić, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.

Podjela na tri izborne jedinice unutar Hrvatske zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2020. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Udio srpske manjine u sastavu stanovništva izborne jedinice je veći od 3% u sve tri izborne jedinice (vidi priložene tablice). Za izborni prag od 3% kandidacijske liste stranaka ili nezavisnih lista srpske manjine imale bi mogućnost razmjernim izbornim sustavom dobiti zastupničko mjesto u sve tri izborne jedinice, a kod pet izbornih jedinica u 2. i 5. izbornoj jedinici, a ostale nacionalne manjine zajedničkim nastupom samo u 2. izbornoj jedinici. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama i Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,49 kod III. do 1,39 posto kod I. izborne jedinice, a broj birača od 3,33% kod II. i 2,78 kod I. izborne jedinice. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.

U izbornoj jedinici sastavljenoj od domovinske i iseljene Hrvatske birali bismo 24 zastupnika s izbornim pragom od 2,8% i 2 preferencijska glasa s pragom od 1,7% dobivenih glasova koju je lista dobila za napredovanje kandidata na listama. Kandidati bi morali imati prebivalište u izbornoj jedinici. U izbornim jedinicama koje obuhvaćaju samo područje Republike Hrvatske izborni prag bi bio 3,5% i dva preferencijski glasa uz prag za napredovanje kandidata od 2%. Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju gubitničkih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike na izborima za Hrvatski sabor 2001. godine. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1% broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.

Oznake: IJ = izborna jedinica, I. – X. = opće izborne jedinice, S1 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2001. godine, S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, S14 do S19 = broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2015. i 2016. te za 31. prosinca 2019. godine prema procjeni DZS-u, ΔS = S1 – S19 = gubitak stanovnika od 2001. do 2018. godine, p = ΔS / S1 x 100% = gubitak stanovnika od 2001. do 2011. godine izražen u postotcima od broja stanovnika 2001. godine, B = broj birača na lokalnim izborima 2001., na izborima za Hrvatski sabor 2011., i 2015. te broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,

p1 = B / S x 100% = broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika,

P = broj punoljetnika prema popisima 2001. i 2011.godine te prema procjenama Državnog zavoda za statistiku sredinom 2015., 2016. i 2019. godine.

B – P = razlika između broja birača i punoljetnika,

RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2014. do 2018. godine i Σ = SI. + SII. + SVI. + SVII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica: I., II., VI. i VII. koje obuhvaćaju: Bjelovarsko- bilogorsku, Grad Zagreb, Karlovačku, Koprivničko- križevačku, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i istočni dio Primorsko-goranske županije: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko. Broj stanovnika istočnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VII. izbornoj jedinici 2001. bio je 74.960, a 2011. godine 79.404. Broj stanovnika zapadnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VIII. izbornoj jedinici 2001. bio je 230.545, a 2011. godine 216.791. Broj stanovnika gradova i općina sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada IX. izbornoj jedinici 2001. bio je 125.122, a 2011. godine 126.840. Broj stanovnika gradova i općina južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada X. izbornoj jedinici 2001. bio je 338.554, a 2011. godine 327.958.

Za I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu nisam uspio odrediti broj stanovnika niti raspodjelu pripadnika nacionalnih manjina, jer je Grad Zagreb podijeljen na četiri izborne po mjesnim zajednicama, a moglo se ga podijeliti na dvije izborne jedinice po gradskim četvrtima tako da gradske četvrti zapadnog djela povežemo s općinama i gradom Zaprešićem koji pripadaju I. izbornoj jedinici, a središnje i istočne četvrti bila bi II. izborna jedinica. Zagreb i Zagrebačku županiju mogli smo podijeliti u dvije izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika unutar granica od ± 5% od srednje vrijednosti broja birača deset izbornih jedinica Bsr. = S / 10 = 443.746 stanovnika prema popisu 2001. godine.

Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do 31. prosinca 2019. godine: III. izborna jedinica je izgubila 46.205, IV. 80.175, V. 115.832 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od popisa 2001. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 379.295 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,18% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 21,14% i V. 30,54%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do 31. prosinca 2019. godine 196.007 stanovnika odnosno 51,68 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da je Hrvatski sabor trebao odmah nakon popisa stanovnika 2011. godine promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i NM = nacionalna manjina: 1. = Srpska, 2. = Mađarska, 3. = Talijanska, 4. = Češka i slovačka,

5. = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska. S = broj stanovnika popisan 2011. godine, S19 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2019. godine,

P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine popisan 2011. godine, p1 = P1 / S X 100% = udio pripadnika srpske nacionalne manjine u popisanom stanovništvu 2011. godine, Pos. = ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe popisan 2011. godine,

pos. = Pos. / S x 100% = udio pripadnika nacionalnih manjina popisan 2011. godine: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe u popisanom stanovništvu,

V = broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava i

RH = Republika Hrvatska.

Broj zastupnika za većinski izborni sustav računao sam tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika imaju jednog zastupnika, a ostale razmjerno broju stanovnika zaokruženo na cijeli broj. Prema preporuci Eurostata županije bi trebale imati od 150 do 800 tisuća, a statističke regije od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva od 2011. godine: Bjelovarsko- bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko- senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska ne zadovoljavaju preporuke Eurostata. Prema procjeni kretanja broja stanovnika sredinom i krajem godina do 31. prosinca 2019. godine: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija su pale ispod 150 tisuća stanovnika. Kako bismo zadovoljili preporuke Eurostata broj županija treba hitno smanjiti na pet, a to bi bile izborne jedinice za razmjerni izborni sustav, koje bi imale 20 zastupnika u Hrvatskom saboru s prebivalištem u njima. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače birali bismo još 25 zastupnika. Hrvatska bi za čisti razmjerni izborni sustav imala Z = 125 = 5 x 20 + 25 zastupnika.

Oznake: IJ = izborna jedinica, S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine, P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine popisan 2011. godine, p1 = P1 / S X 100% = udio pripadnika srpske nacionalne manjine u popisanom stanovništvu 2011. godine, Pos. = ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe popisan 2011. godine,

pos. = Pos. / S x 100% = udio pripadnika nacionalnih manjina popisan 2011. godine: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe u popisanom stanovništvu,

D = donja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, G = gornja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, Σ = zbroj podataka I., II., VI. i VII. izborne jedinice koje obuhvaćaju: Bjelovarsko- bilogorsku, Grad Zagreb, Karlovačku, Koprivničko- križevačku, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i istočni dio Primorsko-goranske županije: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko,

RH = zbroj podataka u stupcima 10 općih izbornih jedinica i

NM = nacionalna manjina: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka,

5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska.

Oznake: IJ = izborna jedinica, S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine, B = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 02. rujna devet dana prije održavanja izbora za Hrvatski sabor 2016. godine, Bs = broj birača srpske nacionalne manjine prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 02.rujna 2016. godine, p1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine na sto stanovnika popisanih 2011. godine, ps = Bs / B x 100 % = udio birača srpske nacionalne manjine izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, Bos. = ukupan broj birača 2., 3., 4., 5. i 6. grupe nacionalnih manjina, NM = nacionalna manjina: 1. = Srpska, 2. = Mađarska, 3. = Talijanska, 4. = Češka i slovačka,

5. = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska. D = donja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, G = gornja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, pos. = Bos. / B x 100 % = udio ukupnog broja birača izbornih jedinica: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe nacionalnih manjina izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, Σ = zbroj podataka u stupcima I., II., VI. i VII. izborne jedinice i RH = zbroj podataka u stupcima 10 općih izbornih jedinica.

Oznake: IJ = izborna jedinica, S = broj stanovnika prema procjeni državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godinu, B = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 01. srpnja 2020. godine, Bs = broj birača srpske nacionalne manjine prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 01.srpnja 2020. godine, Bos. = ukupan broj birača ostalih nacionalnih manjina prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 01.srpnja 2020. godine , ps = Bs / B x 100 % = udio birača srpske nacionalne manjine izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, pos. = Bos. / B x 100 % = udio ukupnog broja birača nacionalnih manjina izbornih jedinica: 1., 2., 3., 4., 5. i 6. grupe izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, NM = nacionalna manjina: 1. = Srpska, 2. = Mađarska, 3. = Talijanska, 4. = Češka i slovačka,

5. = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska. D = donja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, G = gornja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, p = B / S x 100% = broj birača na sto stanovnika prema procjeni broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godinu, Σ = zbroj podataka u stupcima I., II., VI. i VII. izborne jedinice i RH = zbroj podataka u stupcima 10 općih izbornih jedinica.

Oznake: Županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. IJ = izborne jedinice: NM = nacionalna manjina: 1. = Srpska, 2. = Mađarska, 3. = Talijanska, 4. = Češka i slovačka,

5. = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska. I. obuhvaća županije: DN, IS, LS, PG, SD, ŠK i ZD,
6. obuhvaća županije: GZ, KA, SM i ZG,

III. obuhvaća županije: BB, BP, KK, KZ, ME, OB, PS, VA, VP i VS,

1. obuhvaća županije: DN, SD, ŠK i ZD,
2. obuhvaća županije: IS, KA, LS, PG i SM,
3. obuhvaća županije: GZ
4. obuhvaća županije: KK, KZ, ME, VS i ZG i
5. obuhvaća županije: BB, BP, OB, PS, VP i VS,

S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2019. godine,

P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,

p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine na sto stanovnika,

B = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema Rješenju Ministarstva uprave 1. srpnja 2020. godine,

p = B / S x 100 = broj birača na sto stanovnika sredinom 2019. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, ps = ( 3Si /S -1) x 100% = odstupanje broja stanovnika od prosjeka kod tri izborne jedinice,

ps = ( 5Si /S-1) x 100% = odstupanje broja stanovnika od prosjeka kod pet izbornih jedinica,

pb = ( 3Bi /B-1 ) x 100% = odstupanje broja birača od prosjeka kod tri izborne jedinice,

pb = ( 5Bi /B-1) x 100% = odstupanje broja birača od prosjeka kod pet izbornih jedinica i

Z = broj zastupnika izborne jedinice. Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  “Narod odlučuje” tako da:

1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (85 razmjernim i 42 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 127 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,
3. da smanje izborni prag s 5 % na 2,8 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače s 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
4. da se 20 zastupnika razmjernim izbornim sustavom bira u tri izborne jedinice s izbornim pragom od 3,5% sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću,
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021. godine i
10. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića.

* Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr., rođen je 12. veljače u Prodolu, općina Marčana. Osnovnu školu završio je u Krnici 1958., općina Marčana, a 1962. maturirao je realnu gimnaziju u Puli 1962. s vrlo dobrim uspjehom. Položivši kvalifikacijski ispit na Elekrotetehničkom fakultetu u Zagrebu kao prvi na rang listi upisao je rujna 1962. godine, a diplomirao je 19. studenog 1966. godine s odličnim uspjehom.

Od 12. rujna 1966. godine radio je u Elektrotehničkom institutu “Rade Končar” na razvoju uređaja energetske elektronike. Od 1. rujna 1970. do 1974. godine radio je kao nastavnik elekrotehničke grupe predmeta u Politehničkoj školi “Rade Končar”, a od 1. veljače 1974. do 31. kolovoza 1980. godine u Inženjeringu za energetsku elektroniku poduzeća “Rade Končar”. Magistrirao je ožujaka 1974. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu s odličnim uspjehom. Tijekom rada u Inženjeringu za objekte i postrojenja realizirao je brojne projekte postrojenja za neprekidno napajanje istosmjernim naponom u brojnim trafostanicama i elektranama širom Hrvatske, državama Azije i Afrike. Od 1. rujna 1980. do 30. rujna 1982. godine predavao je na Višoj tehničkoj školi “Nikola Tesla” u Zagrebu osnove elektrotehnike i automatsku regulaciju. Za vrijeme rada na Višoj školi vodio je Katedru elektrotehnike za jaku struju i bio je član Savjeta Elektrotehničkog fakultete. Od 1. listopada 1982. do 10. travnja 1991. godine radio je u Inženjeringu za objekte i postrojenja poduzeća “Rade Končar” na gradnji trafostanica Fassa i Yazd u Iranu, a od 1. rujna 1991. godine do umirovljenja 1. siječnja 2008. godine u I. tehničkoj školi “Nikola Tesla” u Zagrebu kao nastavnik elekrotehničke grupe predmeta. Tijekom rada u I. tehničkoj školi vodio je šahovsku grupu. Tijekom Domovinskog rata bio je načelnik Stožera civilne zaštite u zagrebačkom naselju Vrbani. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Od umirovljenja volonterski se bavi analizom izbornog zakonodavstva, zločinima (fojbama) u Istri i razvoju neposredne demokracije.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr