Konferencija o međunarodnoj zaštiti: Hrvatska postavila visoke standarde u postupanju s izbjeglicama

Osijek, 14.12.2015. - Ovogodišnja izbjeglièka kriza, koja je pogodila ovu regiju i cijelu Europsku uniju, upozorila je na mnoga otvorena pitanja i neriješene situacije na meðunarodnom planu i u meðudržavnim odnosima, ali je Hrvatska, unatoè tome, pokazala humani pristup i postavila visoke standarde u postupanju s migrantima i izbjeglicama, što je prepoznala domaæa i meðunarodna javnost, istaknuto je u ponedjeljak u Osijeku na godišnjoj Konferenciji o meðunarodnoj zaštiti. Tu dvodnevnu konferenciju organiziraju Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), Ured UNHCR-a u Republici Hrvatskoj te Hrvatski crveni križ. Na slici predstavnik Ureda UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike (2L), pomoænica ministra unutarnjih poslova Ines Krajèak (2D) i izvršni predsjednik Hrvatskoga crvenog križa Robert Markt. foto HINA/ ua

Ovogodišnja izbjeglička kriza, koja je pogodila ovu regiju i cijelu Europsku uniju, upozorila je na mnoga otvorena pitanja i neriješene situacije na međunarodnom planu i u međudržavnim odnosima, ali je Hrvatska, unatoč tome, pokazala humani pristup i postavila visoke standarde u postupanju s migrantima i izbjeglicama, što je prepoznala domaća i međunarodna javnost, istaknuto je u ponedjeljak u Osijeku na godišnjoj Konferenciji o međunarodnoj zaštiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tu dvodnevnu konferenciju organiziraju Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), Ured UNHCR-a u Republici Hrvatskoj te Hrvatski crveni križ.
Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Ines Krajčak izvijestila je kako je od početka izbjegličke krize 16. rujna kroz tranzitne centre Opatovac i Slavonski Brod prošlo više od 501.000 izbjeglica.
“Hrvatska se opredijelila za humani pristup. Ne gradimo nikakve ograde, ne postavljamo žicu na granici. Naišli smo na niz problema s tim u vezi, ponekad i na nerazumijevanje, ali ustrajni smo u svojoj odluci”, rekla je Krajčak i dodala da je “masovni priljev izbjeglica učvrstio suradnju MUP-a, međunarodnih i nevladinih organizacija”.
Istaknula je da je u Hrvatskoj azil zatražilo samo 20-ak osoba jer, dodala je, migranti vrlo malo znaju o Hrvatskoj, a većina ciljano ide u druge zemlje u kojima već živi netko od članova njihovih obitelji. To ne znači da se netko od njih neće htjeti vratiti, ocijenila je Krajčak.
Izvršni predsjednik Hrvatskoga crvenog križa Robert Markt rekao je kako je u svijetu trenutačno više od 40 sukoba, zbog kojih je oko 60 milijuna ljudi odlučilo promijeniti svoja prebivališta. Istaknuo je kako se Hrvatska od početka izbjegličke krize pozicionirala na karti humanih zemalja, što nije prepoznato samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, posebice na prošlotjednoj međunarodnoj konferenciji Crvenoga križa u Ženevi.
Ocijenio je da se usklađenim djelovanjem svih institucija, udruga i volontera izbjeglicama od početka slala jasna poruka da je prostor na koji ulaze prostor humanosti. No, kako je rekao, posao nije završen jer migranti i dalje dolaze.
Predstavnik Ureda UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike rekao je kako je Hrvatska s visokim ocjenama položila test solidarnosti u izbjegličkoj krizi kojoj Europa svjedoči od 2013. godine, kada su izbjeglice počele dolaziti preko Mediterana, a koja se nastavila intenziviranjem sukoba u Siriji i Iraku te sukobima i nestabilnostima u Afganistanu, Eritreji i drugim područjima.
Ocijenio je kako je Hrvatska postavila visoke standarde postupanja s izbjeglicama i migrantima, da je pred nama još mnogo izazova, a UNCHR će nastaviti aktivnosti koje će tražiteljima azila pomoći u integraciji u hrvatsko društvo.
U raspravi će, među ostalima, sudjelovati predstavnici nekoliko ministarstava, UNHCR-a, UNICEF-a i centara za socijalnu skrb te predstavnici nevladinih i volonterskih udruga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.