Konferencija o zdravstvu: ‘Hrvatska je na drugome mjestu u EU po stopi smrtnosti od raka’

Foto: fah

Hrvatska je na drugome mjestu u EU po stopi smrtnosti od raka, a zbog starenja stanovništva i ograničenih sredstava, jedino uz praćenje ishoda liječenja moguće je efikasnije organizirati zdravstvenu skrb i postojeće resurse preusmjeriti tamo gdje pacijenti imaju najviše koristi.

Zaključak je to međunarodne konferencije Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, održane u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), a pod pokroviteljstvom hrvatskog Predsjedanja Vijećem EU.

Vodeći svjetski stručnjaci objasnili su kako neke zemlje već desetljećima uspješno mjere ishode liječenja i temeljem toga redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije, fokusirajući se na najučinkovitije liječenje. Ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo se na europske aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja.

„Izrazito mi je drago što se upravo posljednjih mjeseci intenzivnije raspravlja o solidarnosti i smanjivanju razlika među članicama kad je riječ o zdravstvenim standardima. U EU između zemalja članica, pa i unutar samih zemalja, postoje značajne razlike u ishodima liječenja. Ishode bismo trebali mjeriti na isti i usporediv način, što bi nam omogućilo da organizacijski i financijski pomognemo članicama s lošijim ishodima da dosegnu ciljanu razinu, te na taj način smanjimo razlike i omogućimo jednakost pacijenata. Novi program pomoći zdravstvu zemalja članica EU više od 9 milijardi eura i teži ka podizanju otpornosti i kvalitete zdravstvenih sustava s dugoročnom vizijom poboljšanja ishoda liječenja“, izjavio je ministar Beroš.

Tijekom konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja koje je Ipsos proveo početkom lipnja, iz kojih je vidljivo kako se svaki drugi građanin u posljednjih pet godina susreo s teškom bolešću, osobno ili u bližoj okolini. Istraživanje je ustvrdilo i kako je zdravstvo tema koju građani najčešće navode kao ključnu u predizbornoj kampanji – ispred gospodarstva i mirovina. Ujedno, devet od deset građana smatra kako podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni, te da se mora znati koje bolnice imaju najbolje ishode, kako bi pacijenti mogli donijeti informiranu odluku o svom liječenju. Isto tako, 90 posto pacijenata spremno je, neovisno o geografskoj lokaciji, otići u bolnicu koja im jamči bolje rezultate liječenja, bez obzira na dodatne troškove (poput prijevoza).

Profesor Eduard Vrdoljak, koordinator izrade Nacionalnog plana za borbu protiv raka osvrnuo se na ishode liječenja u onkologiji.

„Vjerojatnost smrti u muškarca s dijagnozom raka u Hrvatskoj je danas 60%, dok je ta vjerojatnost u Danskoj svega 31%, tj. dvostruko manja. Ishodi mogu biti krivi ili loši zato što su bolesnici starije dobi, lošijeg kognitivnog statusa, socioekonomskog statusa i slično. Što činimo da bismo poboljšali ishode? Kad je riječ o raku, definiramo nacionalne planove za borbu protiv raka. Svaka zemlja mora imati takav plan kojim bi se rješavali specifični problemi. Hrvatska bi desetogodišnjim planom spasila 5.300 osoba od toga da uopće razviju rak, a 7.000 bolesnika neće umrijeti od raka jer će se ranije dijagnosticirati i bolje liječiti“, pojasnio je prof. Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.

Pacijente je na konferenciji predstavljala Antonella Cardone, direktorica Europske koalicije oboljelih od raka, ustvrdivši kako se nejednakost u ishodima liječenja može smanjiti preusmjeravanjem zdravstvene skrbi s količine obavljenog na vrijednost koju pruža.

“Unatoč svim poboljšanjima u dijagnostici i liječenju, predviđa se da će do 2030. broj novooboljelih od raka doseći 22,2 milijuna, čime će se povećati i nejednakosti za pacijente po Europi. Iako vrijednost ishoda nije ista za svakog dionika sustava (neki bi radije odabrali produljenje života, a neki kvalitetan život), pacijente moramo uključiti u vrednovanje ishoda liječenja. Znajući da tek svaki drugi Europljanin ima odgovarajuću razinu zdravstvene pismenosti, moramo poraditi na jačanju iste. Samo oni pacijenti koji su sposobni pratiti razgovor sa zdravstvenim djelatnikom i dobro su informirani, mogu izraziti svoje terapijske prioritete kod opisa zdravstvenog ishoda“, zaključila je Cardone.

Praćenjem rezultata, odnosno ishoda liječenja, dobivamo jasan uvid u učinkovitost terapija i protokola liječenja, u kvalitetu skrbi zdravstvenih ustanova, ali i u učinke i važnost suradnje zdravstvenih radnika i bolesnika tijekom liječenja. Štoviše, praćenje ishoda je najbitniji alat za usmjeravanje dostupnih sredstava tamo gdje su ona najpotrebnija, kao i pronalaženje prostora za uštede i unaprjeđenja u raspodjeli sredstava u sustavu, na korist i bolesnika i zdravstvenih radnika. Drugim riječima, praćenje ishoda liječenja omogućuje povećanje vrijednosti zdravstvene skrbi, odnosno da se pacijent istinski stavi u fokus sustava, zaključeno je na konferenciji.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina