Konzulat Frankfurt: Zašto neki Hrvati nisu ostvarili svoje ustavno pravo na glasovanje?

Foto: Fah

Narod.hr zaprimio je nekoliko pritužbi vezanih uz postupke hrvatskog konzulata u Frankfurtu koji po, primjedbi dijela birača, nije zaprimio prijave nekolicine građana koji su htjeli izaći na predsjedničke izbore te na kraju nisu mogli konzumirati svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo.

Birači u Njemačkoj: Nismo mogli glasovati, iako smo se na vrijeme prijavili

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika. Od početka hrvatske nezavisnosti postoje brojne političke stranke i udruge koje bi zabranile iseljeništvu, točnije iseljenoj Hrvatskoj, glasovanje na izborima.

Birači u inozemstvu trebali su najkasnije do 11. prosinca podnijeti zahtjev za prethodnu ili aktivnu registraciju, a zahtjeve je bilo moguće podnijeti osobno, poštom, e-poštom te faksom uz priloženu presliku važeće osobne iskaznice ili putovnice, što je vidljivo u uputama na službenim stranicama MVEP-a.

“Žalosni smo radi nepravde koja nam je kao građanima Hrvatske nanesena”, ustvrdili su razočarani građani nakon izlaska na prvi krug predsjednički izbora 22. prosinca 2019.

Htjela sam prijaviti grubo kršenje prijave radi predsjedničkih izbora. Mi smo se prijavili preko Hrvatske katoličke misije u Darmstadtu kao i uvijek kada smo izvan Hrvatske. Samo ovoga puta svi koji smo se prijavili preko Faksa, na kraju nismo bili prijavljeni (s faksom u Generalnom Konzulatu u Frankfurtu nešto nije u redu ) i to smo tek primijetili na dan izbora. Malo čudno da se masa hrvatskih građana nije mogla prijaviti i naravno ni glasovati. To je za nas sve čudno i bilo bi fer da su nam omogućili svejedno glasovati jer nije naša krivica., komentirala je za Narod.hr jedna obitelj, koja nije mogla ostvariti svoje ustavno zajamčeno biračko pravo.

Sličan komentar poslao je i drugi čitatelj Narod.hr-a:

Da bih mogao glasovati, na vrijeme sam se prijavio kao i moja supruga na Konzulatu u Frankfurtu, o čemu imamo i potvrdu. Već u 7 sati i dvadeset minuta stigao sam u konzulat. Bio sam iznenađen kako je već tako rano došlo puno glasača, te je u prostorijama vladala umjerena gužva. Kada smo došli na red moja se supruga prijavila i uredno dobila listić i mogla je glasovati. Kad sam došao ja na red ustanovljeno je da mene na popisu nema. Poslali su me u jadan poseban ured, vjerojatno koji bi trebao provjeriti ovakve slučajeve i tu mi je priopćeno da se ne može ništa napraviti. Međutim najednom se pojavilo dvanaest osoba koje isto tako nisu mogle glasovati i ako su se na vrijeme prijavili i većina njih je imala za to i potvrdu. Ljudi su bili uvrijeđeni počeli su protestirati, a neki namještenici konzulata postali su nervozni, jer su bili nemoćni… Postupak nas je podsjećao na način kako su se nekada ponašali u jugotitovim konzulatima ovdje u Frankfurtu, što sam i osobno doživio. Neki su to u tom smislu i glasno komentirali. U toku idućih minuta pojavilo se čitav niz osoba koje isto tako nisu mogle glasovati iako su se na vrijeme prijavili. Krivnja leži očito na onima koji su sastavljali te popise i onima koji su ih trebali kontrolirati.

Iseljeništvu se na ovaj način otežava ostvarivanje svog biračkog prava zajamčenog u članku 45. Ustava prema kojem “hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo”. Birači, državljani Republike Hrvatske mogu glasovati u inozemstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

S Narod.hr-a vezano uz navedene slučajeve poslali smo upit konzulatu i ministarstvu.

“Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva”, naglasio je dr. sc. Marin Sopta 20. listopada 2017. te dodao: “Potrebno je uključiti iseljeništvo u izgradnju hrvatske države”. Hrvatski publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar dr. sc. Sopta istaknuo je i kako bi se u razdoblju od deset do 20 godina takvom politikom u domovinu moglo vratiti od 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

DIP o slučaju: Pitanje registracije birača nije u našoj nadležnosti

Čitateljicu Narod.hr-a koja je uputila žalbu vezano uz postupanje konzulata u Frankfurtu, Državno izborno povjerenstvo uputilo je na Ministarstvo uprave i predstavništva.

Njihov odgovor donosimo u cijelosti:

“Žao nam je zbog neugodnosti što ste danas imali na biračkom mjestu. Pitanje registracije birača nije u nadležnosti Državnog izbornog povjerenstvo već Ministarstva uprave  i diplomatsko-konzularnih predstavništava te smo ih obavijestili o istome radi otklanjanja poteškoća ubuduće.

U ime obitelji dala prijedloge za poboljšanje izlaznosti i transparentnosti izbornog sustava

Natalija Kanački, članica Upravnog odbora udruge U ime obitelji na konferenciji za medije ispred Državnog izbornog povjerenstva, održanoj dan nakon izbora 23. prosinca, iznijela je prijedloge U ime obitelji DIP-u za postizanje poboljšanja i većeg povjerenja u izborni proces kako bi se omogućila veća izlaznost birača u inozemstvu. Dr. Kanački istaknula je nužnost dopisnog i/ili elektroničkog glasovanja. U Australiji je glasovalo samo 1.000 državljana RH i samo 8.000 u Njemačkoj.

Ističe da se prema iseljeništvu krši ustavno opće i jednako biračko pravo te da se to hitno mora urediti.

“Najslabija karika u cijeloj izbornoj proceduri su birački odbori. Smatramo da su birački odbori nedovoljno motivirani i educirani  da bi izvršavali u potpunosti zadaću koja je ispred njih jer se u trenutku brojanja glasova vidi da se ne poštuje dovoljno procedura koju Državno izborno povjerenstvo izdaje, a u izborno povjerenstvo donosi se određen broj zapisnika koji su neispravno ispunjeni i u kojima postoji greška u zbrajanju pa su se glasovi u nekoliko kutija morali ponovo zbrajati”, rekla je Kanački.

UiO: Hrvate izvan RH se tretira kao građane drugog reda

Udruga U ime Obitelji jasno je ustvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.

“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju preći i po 8 sati da bi mogli glasovati.

>HDZ-ova vlada smanjila broj zastupnika za dijasporu s 12 na 3

> U ime obitelji: Do kada će Hrvati izvan Hrvatske na izborima biti građani drugog reda?

Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok je Plenkovićev bivši ministar Kuščević tvrdio da elektroničko glasovanje trenutno u Hrvatskoj nije moguće, iako ga teleoperateri i HAKOM-a demantiraju.

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jest olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo.

Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom.

Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr