Ovih dana se u medijima vrlo često postavlja pitanje tko je odgovoran za smanjenje broja zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995. na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora. U tim prepucavanjima SDP kao glavnog krivca vidi HDZ, budući da je posljednje smanjenje broja zastupnika iz dijaspore doneseno 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS,HSLS,SDSS, manjinski zastupnici i HSU), a sadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, u toj je vladi bio ministar unutarnjih poslova. HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.
Podsjećamo, odlukom o pristupanju promjeni Ustava RH koju je Hrvatski sabor donio 30. travnja 2010. godine, odlučeno je da se pristupi promjeni Ustava RH prema prijedlogu koji je podnijela Vlada RH 1. listopada 2009. godine i prema prijedlogu koji su podnijeli zastupnici u Hrvatskom saboru 16. listopada 2009. godine. Promjena Ustava prihvaćena je 16. lipnja 2010., a za izmjene Ustava glasovalo je 133 zastupnika, četiri su bila protiv, a jedan suzdržan.
Naime, na čelu tadašnje vlade bio je HDZ s premijerkom Jadrankom Kosor, a promjenom Ustava, radi članstva u Europskoj uniji, ublaženi su uvjeti za donošenje referendumske odluke.
Tako je odlučeno da će umjesto dotadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu.
Čelnici SDP-a i HDZ-a dogovorili su da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj ubuduće izvan države moći glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a tzv. dijaspora imat će zajamčena tri mjesta u Saboru.
Prije samog dogovora HDZ-a i SDP-a, tadašnja premijerka Jadranka Kosor kazala je novinarima kako je riječ o političkoj borbi, ali i o potrebi bez kompromisa te ostavila otvorenu mogućnost da se oko glasanja dijaspore još razgovara s opozicijom tijekom saborske rasprave.
„Pravo glasovanje hrvatskih državljana izvan domovine nije uvjet za dovršetak pregovora. Svi naši pokušaji usuglašavanja oko tog dijela nisu urodili plodom. Ako želimo postići dogovor onda svaka strana mora ponešto ponuditi i od nečega odustati. Važno je završiti pregovore“, rekla je tadašnja premijerka Kosor te dodala kako „Vlada ne može na sebe preuzeti teret i rizik zaustavljanja pregovora“.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović je tada rekao medijima kako je “riječ o rješenju s kojim ćemo svi moći živjeti u nekoliko sljedećih godina i zbog kojega nitko nikom neće prebacivati”.
Mediji su prenosili kako su HDZ-ovci novinarima govorili kako nisu mogli riskirati Europsku uniju zbog dva zastupnika.
U Hrvatskom saboru tako od 2011. godine sjedi 148 zastupnika iz Hrvatske i tri iz dijaspore pa je tako od prvotnih 12 zastupnika 1995. dijaspori, u konačnici “srezan” za tri četvrtine. Do 2010. godine su Hrvati u BiH mogli glasati u 43 grada, a danas mogu u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci gdje se nalaze hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima je glasovanje i jedino moguće.
„SDP nas je stjerao u kut. Nismo mogli dopustiti da ne budu donesene promjene Ustava, čime bi bio zaustavljeni put Hrvatske u EU samo zato što ne pristajemo na dva zastupnika manje. Što su dva zastupnika manje u odnosu na EU“ , tvrdili su članovi HDZ-a novinarima tada, a to tvrde i danas.
Saborski zastupnik HDZ-a Frano Matušić je gostujući danas u emisiji Hrvatskog radija “Poligraf” istaknuo kako se „radilo o ucjeni SDP-a i očito je da smo popustili ucjeni. Naravno da smo u tom trenutku smatrali da je prioritet ulazak Hrvatske u EU i smatrali smo to strateškom mogućnošću da je članstvo Hrvatske u EU važan strateški cilj RH”.
“Prvo je samostalna Hrvatska, drugo članstvo u RH“, rekao je Matušić.
Dodao je kako „nitko nije prodao glasove hrvatskih državljana izvan RH, nego je to bio dogovor s oporbom i njihova ucjena koja je rezultirala dogovorom oko referenduma“. Matušić je ocijenio kako je HDZ „realizirao izuzetno bitan cilj“, pritom misleći na ulazak Hrvatske u EU, ali i dodao kako „mora izjednačiti ovo (biračko) pravo i bitno je da izjednačimo hrvatske državljane izvan Hrvatske sa svim ostalima“.
„HDZ-ov prioritet je izjednačavanje svih hrvatskih državljana po pitanju biračkog prava. Mi mislimo da ona danas nisu izjednačena, govorim o hrvatskim državljanima izvan RH. To je jedna velika populacija koja nažalost danas nije izjednačena sa svim ostalim hrvatskim državljanima, premda bi trebala biti“, rekao je Matušić.
Kazao je kako nisu u pitanju sam tri glasa, već su važna i mjesta glasovanja jer je njima (hrvatskim državljanima izvan RH) zapravo „onemogućeno biračko pravo“.
Na primjedbu voditelja koji je kazao kako je HDZ svojedobno digao ruku za to, Matušić je napomenuo kako je to bilo „pred referendumom za ulazak Hrvatske za EU“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
