Koprić: Postoje općine u Hrvatskoj koje ne pružaju niti uslugu pokopa mrtvih

Foto: snimka zaslona/hrt

Kako decentralizirati Hrvatsku? Kako više novca od poreza ostaviti za razvoj općina, gradova i županija? Treba li teritorijalno prekrojiti zemlju? Zašto jedni zagovaraju potpuno ukidanje županija, a drugi tvrde da bi one uz više novca trebale preuzeti regionalni razvoj države? Bi li povijesne regije vodile prema dezintegraciji zemlje? U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su ministar financija Zdravko Marić, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, predsjednik Hrvatske zajednice županija, šibensko-kninski župan Goran Pauk, Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, predsjednik Udruge gradova, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i župan Varaždinske županije, predsjednik Reformista Radimir Čačić.

Ministar financija Zdravko Marić danas je u Požegi predstavio novi model financiranja lokalne samouprave. Bit će jednostavniji i pravedniji, poručio je. Tri četvrtine financiranja decentraliziranih funkcija preuzela bi država, a sav prihod od poreza na dohodak išao bi jedinicama lokalne samouprave. Prema tome bi općine i gradovi dobili 60 posto, a županije 17 posto. Prihod županijskih proračuna povećat će se za 9 posto, a za 69 gradova i općina koji su na gubitku, osigurat će se kompenzacijske mjere. Na pitanje hoće li prema tom modelu izgubiti županije i veći gradovi, ministar odgovara da neće. Državni proračun se odriče onih 16 posto za pomoći za izravnanje za decentralizirane funkcije to odmah ide za proračune lokalne samouprave. To vam je na godišnjoj razini oko milijardu i šesto milijuna kuna. Zajedno sa porezom na dohodak taj je iznos oko dvije milijarde kuna. Kada dodate tome 1.6 posto pomoći sufinanciranih iz projekata Europske unije, a u isto vrijeme se ukidaju pomoći za olakšice. Neto efekt je oko milijarde i pol kuna više. Kada to uzmemo 300 milijuna kuna je za županije i niti jedna županija ne prolazi loše, dapače svima rastu proračuni.

Da država još uvijek kontrolira previše na područjima lokalne samouprave smatra profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Postavlja se pitanje možemo li napraviti sustav koji je manje na teret građanima i poreznicima. Gradonačelnici i gradska vijeća kontroliraju oko 25% javnih usluga, sve ostalo kontrolira država. Tu su ispostave. Koprić ističe da građani žele da se ta brojka poveća te da lokalne samouprave imaju veću kontrolu nad javnim uslugama. S druge strane, ističe da postoje općine koje vrše i puno manje od četvrtine ukupnih javnih usluga. U općinama je taj sustav još manji. Tamo ti ljudi koje smo sada birali ne kontroliraju ništa. Postoje općine u Hrvatskoj koje ne pružaju niti uslugu pokopa mrtvih, što je temeljno ljudsko pravo. U takvoj situaciji ne možemo govoriti da su županije efikasne. Građani bi nas zgrozili nad time.

S Koprićem se slaže predsjednik Udruge gradova, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk. Ističe da ljudi u njegovom kraju već sada imaju percepciju da je za sve usluge kao i za odgovornost na terenu kriv gradonačelnik, a ne netko drugi, što je, kaže Turk netočno. Ne biste vjerovali kada u gradsku upravu grada Zaprešića u istoj su zgradi i gradsko poglavarstvo i županija i uredi državne uprave. Uvjeravam vas glavom i bradom da od 28 tisuća građana Zaprešića njih 90% smatra da je za sve što se u toj zgradi dešava odgovoran gradonačelnik. Mi smo ti prvi koji smo u doticaju s ljudima.

A da želje za kontrolom javnih usluga na područjima lokalne samouprave ima, kao i adekvatnog kadra ističe predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk. Dajte nam više posla i sredstva za taj posao. Da se ne događa kao što se često događalo u prethodnim vremenima, da se nameću poslovi legalizacije, građevinskih dozvola, procijene vrijednosti nekretnina a ne prate ih financijska sredstva i onda govorimo neefikasnosti sustava. Naravno da ćemo bez novca biti neefikasni, no dobijemo li pravu decentralizaciju praćenu novcem nećemo govoriti da smo nekapacitirani. To, kaže Koprić, govori iz svog iskustva u Šibensko-kninskoj županiji. Između gradova općina i županija mi smo najkapacitiranija županija. Imamo najbolje službe. Sve poslove koje obavljamo, obavljamo bolje od države, zaključio je.

Osim o tekućim financijskim sredstvima govorilo se i o imovini u nekretninama. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar smatra da Vladi uopće nije trebalo ministarstvo državne imovine kada se s današnjoj tehnologijom lako može otkriti koja je zgrada na kojoj katastarskoj jedinici i u čiju bi nadležnost mogla pripasti. Dodao je da bi lokalne samouprave bolje upravljale tom imovinom od Vlade. Sve ono što je glupim zakonima prepisano na Vladu RH: groblja, ulice, trgovi automatski zakonom treba prepisati na jedinice lokalne samouprave, znači na gradove i općine koje se teritorijalno time bave. Sva ostala imovina treba se prepustiti velikim gradovima i županijama na upravljanje. Ja garantiram da ćemo mi tu imovinu puno brže staviti u funkciju nego što to može napraviti Vlada.

Na pitanje kakvo je stanje zatekao kada je ponovno nakon dva mandata preuzeo fotelju župana Varaždinske županije, Radimir Čačić odgovorio je da je situacija katastrofalna. Zatekao sam jedno tragično stanje. Sramotni i jadni izvor od 60-ak milijuna. Minus od 11,2 milijuna je posljedica činjenice da država nije postigla svoje dogovore. To ćemo pokriti. Sama činjenica da dolazimo do takvih problema je neozbiljan i opasna. Projekti su stali. No došlo je vrijeme promjena, smatra Čačić koji podupire Vladine poteze i novi novi model financiranja lokalne samouprave. Sad smo stali s tim i idemo u suprotnom smjeru, zaključio je.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje:

Narod.hr nastoji objektivno informirati javnost o svim važnim temama iz Hrvatske i svijeta i onim temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima. Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati vas o najvažnijim događajima potrebna nam je Vaša pomoć. Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt.hr