Hrvatski narod snažno se protivi bilo kakvoj rasnoj ili vjerskoj netrpeljivosti a ova vlada učinit će sve da sjećanje na holokaust ne padne u zaborav, rekao je u petak u Zagrebu na simpoziju o holokaustu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
“Hrvatski narod koji je prošao mnoga strašna iskustva snažno se protivi bilo kakvoj rasnoj ili vjerskoj netrpeljivosti a ova hrvatska vlada će se boriti da se nikako ne dopusti da sjećanje na holokaust padne u zaborav. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve što možemo da i mlade generacije ljudi u Hrvatskoj budu svjesne te ljudske, civilizacijske i moralne katastrofe i tragedije”, rekao je Kovač u govoru na simpoziju “Spomen mjesta holokausta i sjećanje na holokaust i genocid nad Romima” koji je održan u Mađarskom institutu u Zagrebu, u organizaciji tog instituta i mađarskog veleposlanstva.
Simpozij je održan povodom mađarskog predsjedavanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) koje je trajalo od 8. ožujka 2015. do 8. ožujka ove godine, kada je rotirajuće jednogodišnje predsjedavanja preuzela Rumunjska.
“Ekstremizam, fanatizam, mržnja, netolerancija, antisemitizam i neznanje mogu dovesti i doveli su do moralnog posrnuća naših društava i naše zapadne civilizacije”, rekao je ministar, dodajući da moramo slušati i učiti od onih koji su još s nama, uputivši te riječi oskarovcu Branku Lustigu, preživjelom iz koncentracijskih logora, koji je također sudjelovao na seminaru i ispričao dio svojih sjećanja.
Hrvatska je također članica IHRA-e, saveza osnovanog 1998. na inicijativu švedskog premijera Goerana Perssona koji je odlučio oformiti međunarodnu organizaciju koja bi širila obrazovanje o holokaustu širom svijeta. U Stockholmu je organizirana konferencija 2000. godine na kojoj je bilo dvadeset i troje šefova država i vlada. Tada je i usvojena Stockholmska deklaracija koja je danas temelj IHRA-e organizacije koja ima 31 državu članicu, 10 promatrača i 7 međunarodnih organizacija.
Seminar je otvorio mađarski državni tajnik za europske poslove Szabolcs Takacs, koji je uputio na temelje stockholmske deklaracije: poticanje obrazovanja o holokaustu, sjećanja na holokaust i istraživanja o holokaustu u zemljama članicama i drugim zemljama.
U deklaraciji stoji da je holokaust bazično promijenio temelje čovječanstva, da dimenzije holokausta, koji su osmisliti i proveli nacisti, moraju uvijek ostati u našem kolektivnom sjećanju te da međunarodna zajednica ima zadaću boriti se protiv genocida, etničkog čišćenja, rasizma, antisemitizma i ksenofobije.
“U ovom stoljeću imamo i dalje moralnu i povijesnu zadaću upamtiti i prenositi sjećanje na holokaust”, rekao je također Kovač, dodajući da se moramo prisjetiti, osim stradanja židova, i na Rome kojih je po procjenama u Europi stradalo između četvrtine i polovice ukupne populacije.
Na seminaru je među ostalima govorila i veleposlanica Izraela u Hrvatskoj Zine Kalay Kleitman, ravnatelj Memorijalnog centra za holokaust u Budimpešti Szabolcs Szita, a najavljeni su i predstavnici Židovske općine, Yad Vashema, Hrvatsko-izraelskog društva i Instituta Ivo Pilar.
