“Drago nam je da je tema o promjeni izbornog sustava u fokusu, od tuda sve polazi”, komentirao je za Narod.hr odvjetnik Krešimir Planinić, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji, te predsjednik stranke Projekt Domovina.
Jednakopravnost biračkih prava
“Ako izaberete onoga koji donosi zakone i kreira sliku Hrvatske u sljedeće četiri godine na nepravedan način, onda će se ta nepravednost zadržati i ogledati u svim drugim zakonima, propisima i drugim odabirima.
Trenutačni izborni sustav gazi biračka prava, odnosno jednakopravnost biračkih prava. Radi se o razlici u broju glasača u izbornim jedinicama. Primjer su četvrta i deveta izborna jedinica gdje ima manje od 95.000 glasača, a daju isti broj zastupnika”, upozorava Planinić.
Prednosti preferencijskog glasovanja
Nekolicina kandidata s vodećih stranačkih lista s nedavnih prijevremenih parlamentarnih izbora u Sabor će ući zahvaljujući upravo preferencijskim glasovima, uz ograničenje od 10 posto. Mogućnost je to koju smo dobili nakon 25 godina države i inicijativi U ime obitelji.
“Preferencijsko glasovanje bez ikakvih ograničenja daje mogućnost daljnje demokratizacije stranaka i da kandidati po broju glasova i po toj ‘top listi’ ulaze u Sabor, a ne po listi koju je odredio predsjednik stranke.
Lista se naravno kreira unutar stranke i dalje, ali se kandidati personaliziraju. To je bolje jer birači žele svojeg zastupnika s licem, ne žele više glasovati za političke stranke.
Želja je demokratizacija društva i političkih stranaka, a također i da dobijemo kvalitetnije saborske zastupnike. S većom njihovom kvalitetom dobijemo i kvalitetnije upravljanje društvom, kvalitetnije donošenje zakona”, ističe Planinić.
Značaj inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”
Inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” koju je u jesen 2014. predstavila građanska inicijativa U ime obitelji potaknula je pozitivne promjene u hrvatskom društvu.
“Referendumska misao vodilja U ime obitelji sada je toliko aktualna da mnogi tadašnji protivnici tog referendumskog pitanja danas zagovaraju ta rješenja. Što mi se sviđa”, kaže odvjetnik Planinić.
“Zabranu predizbornih koalicija primjerice i danas mnogi zagovaraju koji su prije tvrdili da bi to povećalo broj stranaka, a sada se tek vidi koliko stranaka uvodi Narodna koalicija u Sabor koje zapravo uopće nemaju snagu u biračkom tijelu”, pojašnjava.
“Jasno nam je da su izborni zakoni stvar interesa najvećih. I tako se oni donose, u interesnom okruženju. Na žalost, ne za narod, nego za pojedine političke stranke i to one najjače. No, ono što bi se trebalo poštivati jest da izbori ne budu protuzakoniti. Do sada su svi izbori na kojima su preko pet posto odstupale izborne jedinice jesu protuzakoniti. U Zakonu piše da broj glasača u različitim izbornim jedinicama ne smije odstupati za pet posto, a sada vidimo da imamo i odstupanje od cca. 20 posto. Tu protuzakonitost i dalje podržavaju saborski zastupnici, kojom se krši i Ustav koji jamči jednakopravnost glasa”, zaključuje Krešimir Planinić.
Preferencijski model glasovanja
U studenome 2015. po prvi puta u Hrvatskoj održali su se parlamentarni izbori po preferencijskom modelu glasovanja s ograničenjem od 10 posto, na temelju Zakona u izboru zastupnika u Hrvatski sabor, koji je Sabor donio 13. veljače 2015.
Podsjetimo, potreba promjene izbornog sustava postala je važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji organizirala od 21. rujna do 5. listopada 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.
Tada su se oglasile i druge udruge civilnog društva, saborski zastupnici i političke stranke sa svojim prijedlozima promjene izbornog sustava. U samo dva tjedna više od 380 tisuća birača izjasnilo se da želi promjenu kakvu predlaže građanska inicijativa U ime obitelji.
Iako neuspio, pokušaj organiziranja referenduma o reformi izbornog zakonodavstva udruge U ime obitelji svojim je potpisima poduprlo više od 380 tisuća birača.
Ustavni je sud doduše u prosincu 2014. zaključio kako taj broj nije dovoljan za raspisivanje referenduma na zahtjev desetine svih birača u Hrvatskoj, no bio je to jasan signal parlamentarnim strankama kako građani nisu zadovoljni postojećim izbornim sustavom te kako je nužno ojačati njihov utjecaj na političko odlučivanje.
Paralelno s prikupljanjem potpisa za referendumsku inicijativu, u saborsku su proceduru pristizali prijedlozi izmjena Izbornog zakona te Zakona o izbornim jedinicama, koji su u veljači 2015. rezultirali izmjenama daleko blažim od onih koje je predlagala udruga U ime obitelji.
Po uzoru na europske izbore, uvedeno je preferencijsko glasovanje s cenzusom od 10 posto i na parlamentarnim izborima, pa su birači na izborima u studenome 2015. uz listu po prvi puta mogli zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred ostalima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
