Od tumačenja Ustavnoga suda o potrebnom broju birača za raspisivanje referenduma prošla su gotovo dva mjeseca. Ustavni je sud utvrdio kako je potrebno prikupiti 10 posto od 4 042 522 birača u Republici Hrvatskoj. U međuvremenu smo imali prilike glasovati u dva kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske prilikom kojih je Ministarstvo uprave donijelo rješenje o 3 779 281 birača, uključujući i one koji su se prijavili iz inozemstva da žele glasovati u prvom krugu izbora dok je u drugom krugu moglo glasovati 3 799 517 birača.
Za komentar smo pitali voditelja pravnog tima građanske inicijative U ime obitelji, odvjetnika Krešimira Planinića, koja je inicirala izjašnjavanje građana za o referendumu za promjenu izbornog sustava ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’ .
– Svakom je sada jasno, upravo vidjevši ove nove službene brojke birača, da ustavnosudska matematika nije ispravna te da Ministarstvo uprave u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova nije ažuriralo broj birača u Registru birača. Zašto je Ustavni sud utemeljio odluku na takvim nevjerodostojnim podacima možemo samo nagađati, ali i reći – ni jednoj tzv. velikoj stranci nije odgovaralo da se provede referendum kojim bi se poboljšao i demokratizirao izborni sustav u zemlji i same političke stranke jer bi time vodstva stranke izgubile utjecaj a dominantno bi bilo stajalište samih birača. Usput rečeno, zadnja službena brojka (iako ne i stvarna) iz evidencije registra birača na dan 27. siječnja 2015. godine je 3.825.964 birača s prebivalištem u RH, a što smo zaprimili prije neki dan od Ministarstva uprave na naše traženje. Sasvim dovoljno da rezimiramo temu!
Što je s inicijativom „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“? Najavili ste kako će se inicijativa „U ime obitelji“ obratiti europskim sudovima.
– Da, točno, Inicijativa će se obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu, upravo zbog već navedene činjenica jer smatramo da su Odlukom Ustavnog suda povrijeđena neka od prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda čime je došlo do izravnog kršenja Konvencije, što je ujedno i temelj za podnošenje Zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu.
Možete li nam pojasniti koja je procedura pri europskim sudovima? Ima li još nešto što bi se moglo poduzeti, osim toga?
– Daljnji mogući pravni put protiv Odluke Ustavnog suda jest tužba Europskom sudu u Luxembourgu i Zahtjev za zaštitu ljudskih prava Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu. Razlika između ova dva suda je u tome što je Europski sud u Luxembourgu ovlašten tumačiti pravo Europske unije, a Europski sud za ljudska prava zadužen je za provedbu Europske konvencije o ljudskim pravima i tijelo je Vijeća Europe. Međutim, u konkretnom slučaju U ime obitelji ne bi bila ovlaštena za podnošenje zahtjeva sudu u Luxembourgu jer pitanje tom Europskom sudu upućuju sudovi i države a ne udruge, tako da na tom europskom putu ostaje jedino Strassbourg. No, ovih dana ćemo tražiti i od Ministarstva uprave da postupi po Odluci Ustavnog suda i donese konkretno rješenje za naš referendum vezano za 10% jer je navedeno izostalo sada gotovo dva mjeseca, pa imamo prostora pravno napadati i takvo rješenje.
Kako u inicijativi komentirate glasovanje Hrvata izvan Hrvatske na predsjedničkim izborima – osobito redove u diplomatsko-konzularnom predstavništvu u Mostaru?
– Na ovim izborima je zorno prikazana nužnost barem dopisnog glasovanja u inozemstvu! I sami smo bili svjedoci kilometarskih redova u kojima su ljudi čekali da bi mogli ostvariti biračko pravo koje im je zajamčeno Ustavom RH. Smatramo da je takva situacija zaista neprihvatljiva i upravo i iz tog razloga smo se zalagali za elektronički/dopisni način glasovanja. Iskreno se nadamo da će se situacija ubrzo promijeniti i ovim putem ističemo kako svakako treba pohvaliti sve naše ljude koji su imali toliku volju te stajali cijeli dan u redovima kako bi sudjelovali u netom dovršenim predsjedničkim izborima.
