Nakon što je Savez antifašističkih boraca i antifašista objavio da hrvatska država krši prava živućih boraca “NOB”-a među ostalim i u pogledu njihovih mirovina i invalidnina, svoj komentar dao nam je odvjetnik Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji.
“Nakon 75 godina od Drugog svjetskog rata se govori o mirovinama anitifašističkih boraca? Uopće je čudno da postoje mirovine antifašističkih boraca, tj. da postoje korisnici tih mirovina, s obzirom na vremenski odmak. Usto, neusporedive su mirovine branitelja koji su u temeljima hrvatske države s borbom 1941. – 1945. koja ima svoje posljedice u jednom komunističkom sustavu koji je apsolutno neprihvatljiv.” – kratko je za Narod.hr komentirao odvjetnik Planinić te dodao:
“Ako trebamo mijenjati kriterije mirovina, svakako bi ih mijenjali u korist onih koji imaju mirovine branitelja iz Domovinskog rata”.
Čak 957 živućih boraca?
Podsjetimo, “Savez antifašističkih boraca i antifašista” naveo je da pokreće program za živuće borce “NOB”-a od kojih je 781 u starosnoj, 176 u invalidskoj mirovini, ali i za njihovih 5753 udovica.
Iz broja živućih boraca koje SABA navodi proizlazi da navedeni borci dosežu iznimno iznadprosječnu životnu dob. Naime, ako se netko 1941. sa 18 godina priključio ratu, danas ima 97 godina. Ako je 1941. bio stariji, danas ima blizu 100 godina ili možda više. Takvih je, prema brojkama SABA, čak 957. Brojka od 5.753 živuće udovice također je nevjerojatna.
SABA se pak žali da hrvatska država sustavno krši prava ovih boraca navodeći da je od 2013. umro 6151 borac i 1400 invalida NOB-a.
Mirovine boraca “NOB”-a i hrvatskih branitelja – što je istina?
O temi povlaštenih mirovina boraca “NOB”- a i usporedbi s mirovinama hrvatskih branitelja još je 2016. govorila udruga U ime obitelji, zajedno s još nekoliko udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Prema njihovim navodima prava hrvatskih branitelja i prava boraca “NOB”-a zaista nisu izjednačena, ali na štetu hrvatskih branitelja.
Te su godine, naime, udruga U ime obitelji i još nekoliko udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predali Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti pojedine odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, koji udovice, roditelji i djecu poginulih hrvatskih branitelja, te hrvatske ratne vojne invalide tretira drukčije od drugih korisnika mirovina (npr. pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR).
”Zakon različito tretira hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, udovice, djecu, roditelje poginulih te ratne vojne invalide i oficire JNA i njihove obitelji. Naime, borcima NOB-a i njihovim obiteljima nije mirovina podijeljena na “fiksni” i “varijabilni dio” te je njima cijela mirovina zakonom zaštićena. Dakle, 90 posto mirovine hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata može se mijenjati političkom odlukom bilo koje Vlade, a oficirima JNA i borcima NOB-a – ne može. Jednako tako diskriminacija se vidi i u određivanju radnog staža kojim se definira i onaj “fiksni”, zajamčeni dio mirovine. Tako se hrvatskim braniteljima nije priznao staž od 1990. – 1996., jer nisu bili uplaćivani doprinosi za staž, a oficirima JNA je priznat staž od 1970. do 1990. iako nisu uplaćivali sredstva u proračun.” – istaknuo je tom prilikom član Upravnog odbora U ime obitelji odvjetnik Krešimir Planinić.
Povlaštene mirovine dobivaju i bivši pripadnici JNA koji se nisu stavili na raspolaganje RH 1990.
Udruge koje su podnijele zahtjev za ocjenu ustavnosti isto su tako istaknule da među bivšim pripadnicima JNA, koji primaju povlaštenu mirovinu, velik broj njih je ostvario to pravo na temelju međunarodnih ugovora, iako se nisu stavili na raspolaganje oružanim snagama RH do 31. prosinca 1991. godine.
Drugim riječima, moguće je da netko tko je povezan s agresijom JNA na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, danas prima povlaštenu boračku mirovinu.
“Naš je cilj da Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, izmjenama nekoliko članaka zakona riješi ove nevaljanosti koje su na štetu hrvatskih branitelja, ako ima političke volje to se može brzo i jednostavno riješiti – donijeti pravedno rješenje. U slučaju da ne reagira Sabor kao zakonodavac, nastavit ćemo tražiti pravdu na Ustavnom sudu”, rekao je 2016. odvjetnik Planinić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
