‘Savez Antifašističkih boraca’ žali se na nepoštivanje prava njihovih umirovljenika: Tko su ti ljudi?

Foto: fah

Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) pokreće program pomoći za živuće borce “Narodnooslobodilačke borbe”. Kako mediji prenose, riječ je o 781 osoba koje su u starosnoj, 176 u invalidskoj mirovini, te o njihovih 5753 udovica. Iz SABA-e tvrde da oni nisu izjednačeni s braniteljima iz Domovinskog rata te da su zabilježeni slučajevi ukidanja zakonom stečenih prava u pogledu njihovih invalidnina i mirovina.

Riječ je o borcima koji su se od 1941., kada je kod Siska osnovan prvi partizanski odred do 1945., kada je završen Drugi svjetski rat, borili u sklopu tzv. “Narodnooslobodilačkog pokreta” na čelu s Komunističkom partijom Jugoslavije protiv snaga Sila Osovine – prije svega snaga ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH), kao i nacističke Njemačke. Njihovom pobjedom uspostavljena je druga Jugoslavija na čelu s totalitarnim komunističkim režimom.

Iz broja živućih boraca koje SABA navodi proizlazi da navedeni borci dosežu iznimno iznadprosječnu životnu dob. Naime, ako se netko 1941. sa 18 godina priključio ratu, danas ima 97 godina. Ako je 1941. bio stariji, danas ima blizu 100 godina ili možda više. Takvih je, prema brojkama SABA-e čak 957. Brojka od 5.753 živuće udovice također je nevjerojatna.

> Zašto mediji iskrivljuju činjenice o povlaštenim mirovinama i ne spominju tisuće boraca NOR-a koji ih još primaju?

> Guido Hornik: Opet medijska hajka na braniteljske mirovine, a šuti se o povlaštenim mirovinama partizana i bivših pripadnika jugo-vojske

> Ustavna tužba: Neprihvatljivo je da zakon vrednuje život hrvatskog branitelja manje nego oficira JNA!

Što sve navode “antifašisti” i njihov tajnik Miroslav Kirinčić?

Tajnik SABA-e Miroslav Kirinčić govori o navodnim restrikcijama prema umirovljenicima iz NOB-a te navodi kako oni nisu izjednačeni u pravima s hrvatskim braniteljima.

U SABA-i navode da se to odnosi i na vojne umirovljenike bivše JNA, borce NOB-a, kojima su, navode, smanjene mirovine, iako su trebale biti izjednačene s umirovljenicima Hrvatske vojske.

Nadalje, navode kako su borci “NOB”-a u gotovo svim aspektima psihofizičke i socijalne pomoći tijekom proteklih 30 godina uskraćivani u svojim pravima.

Traže od Ministarstva branitelja da sustavno provodi program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i mirovnih misija.

Objavili su da pokreću program pokreću program psihofizičke i socijalne pomoći borcima NOB-a i stradalnicima Drugog svjetskog rata.

Mirovine boraca “NOB”-a i hrvatskih branitelja – što je istina?

O temi povlaštenih mirovina boraca “NOB”- a i usporedbi s mirovinama hrvatskih branitelja još je 2016. govorila udruga U ime obitelji, zajedno s još nekoliko udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Prema njihovim navodima prava hrvatskih branitelja i prava boraca “NOB”-a zaista nisu izjednačena, ali na štetu hrvatskih branitelja.

Te su godine, naime, udruga U ime obitelji i još nekoliko udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predali Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti pojedine odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, koji udovice, roditelji i djecu poginulih hrvatskih branitelja, te hrvatske ratne vojne invalide tretira drukčije od drugih korisnika mirovina (npr. pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR).

”Zakon različito tretira hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, udovice, djecu, roditelje poginulih te ratne vojne invalide i oficire JNA i njihove obitelji. Naime, borcima NOB-a i njihovim obiteljima nije mirovina podijeljena na “fiksni” i “varijabilni dio” te je njima cijela mirovina zakonom zaštićena. Dakle, 90 posto mirovine hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata može s mijenjati političkom odlukom bilo koje Vlade, a oficirima JNA i borcima NOB-a – ne može. Jednako tako diskriminacija se vidi i u određivanju radnog staža kojim se definira i onaj “fiksni”, zajamčeni dio mirovine. Tako se hrvatskim braniteljima nije priznao staž od 1990 – 1996., jer nisu bili uplaćivani doprinosi za staž, a oficirima JNA je priznat staž od 1970. do 1990. iako nisu uplaćivali sredstva u proračun.” – istaknuo je tom prilikom član Upravnog odbora U ime obitelji odvjetnik Krešimir Planinić.

Povlaštene mirovine dobivaju i bivši pripadnici JNA koji se nisu stavili na raspolaganje RH 1990. 

Udruge koje su podnijele zahtjev za ocjenom ustavnosti isto su tako istaknule da među bivšim pripadnicima JNA, koji primaju povlaštenu mirovinu, velik broj njih je ostvario to pravo na temelju međunarodnih ugovora, iako se nisu stavili na raspolaganje oružanim snagama RH do 31. prosinca 1991. godine.

Drugim riječima, moguće je da netko tko je povezan s agresijom JNA na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, danas prima povlaštenu boračku mirovinu.

“Naš je cilj da Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, izmjenama nekoliko članaka zakona riješi ove nevaljanosti koje su na štetu hrvatskih branitelja, ako ima političke volje to se može brzo i jednostavno riješiti – donijeti pravedno rješenje. U slučaju da ne reagira Sabor kao zakonodavac, nastaviti ćemo tražiti pravdu na Ustavnom sudu”, rekao je 2016. odvjetnik Planinić.

> Habulin: U Zagrebu treba vratiti trg maršala Tita, uz nas su ljudi koji danas vode Zagreb

> Ministar Pavić: ‘Ima 13.000 mirovina iz NOB-a koji je završio prije 75 godina’

> Guido Hornik – Tko i zašto prikriva činjenice o povlaštenim partizanskim i JNA mirovinama?

Branitelj Guido Hornik: Šuti se o povlaštenim mirovinama partizana

Hrvatski branitelj Guido Hornik 2019. pisao je o hajci koja se podigla u medijima i javnosti protiv braniteljskih mirovina, dok se istovremeno o povlaštenim partizanskim mirovinama – šuti.

“Možda zato što je njihov prosjek mirovine 2.587,98 kn daleko manji nego što imaju bivši pripadnici JNA (3.200,18 kn.) ili borci NOB-a (2.828,84 kn). Možda i zato jer ti Hrvatski branitelji s najnižom mirovinom branili su ovu zemlju i omogućili njenu samostalnost dok partizanske i mirovine bivših pripadnika JNA preuzete su UKAZOM i nasilno nametnute na trošak Hrvatskog naroda i proračuna RH bez i jedne uplaćene lipe u Hrvatski mirovinski fond.” – navodi Hornik te nastavlja:

“Podsjetio bih vas na dvije neosporne činjenice vezane uz mirovine bivših pripadnika JNA i boraca NOR-a

1. Kako glasi Ukaz “Financijska prava i obveze koja su po zakonima pripadala federaciji postaju prava i obveze proračuna Republike Hrvatske

2. Što o njihovim mirovinama kaže Ustavni sud RH ? “Radi se dakle, o zakonu kojim je Republika Hrvatska preuzela obvezu isplate određenih mirovina i drugih novčanih primanja, koja nisu ostvarena u Republici Hrvatskoj i za isplatu kojih nije postojala obveza isplate od strane Republike Hrvatske i nositelja mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj“. Broj: U-III-4367/2004, Zagreb, 15. ožujka 2007.

Što niste znali o povlaštenim partizanskim mirovinama?

Da ne ostane sve na priči malo u konkretnim brojevima i dokazanim činjenicama s kojima hrvatski narod nije upoznat.

I. Početkom Domovinskog rata, točnije 28. lipnja 1991. godine „Ukazom o proglašenju Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni“, Hrvatska preuzima isplatu mirovina za preko 137.000 bivših boraca NOR-a i za preko 67.000 bivših pripadnika JNA.

Drugim riječima 200.000 štovatelja „crvene zvezde“ koja pali, razara i ubija Hrvatski narod postaje teret isplatom nezasluženih mirovina cjelokupnom Hrvatskom narodu.

Gledajući navedene brojeve i pad na godišnjoj razini od cca 5.000 osoba (jer danas je još službeno na proračunu RH 11.087 korisnika mirovina boraca NOR-a i 6.026 bivših pripadnika JNA nije teško doći do iznosa koliko milijardi kuna im je Hrvatska poklonila.

II. Kako se često u srbo-ljevičarskim medijima spominje staž kao osnova „pljuvanja“ po hrvatskim braniteljima nije na odmet spomenuti da je dvogodišnja bitka s HZMO-om oko statističkih podataka za štovatelje „crvene zvezde“ završila odgovorom iz HZMO-a koji glasi:

“bivši Fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika Hrvatske korisnicima mirovina pripadnicima bivše JNA i borcima NOR-a nije donosio rješenja o priznavanju prava na mirovinu, već je donio rješenje o preuzimanju isplate mirovina u prosincu 1991. godine, tako da Zavod nema podataka o mirovinskom stažu za ove kategorije korisnika mirovina, a niti je od zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika preuzeta evidencija o mirovinskom stažu. Dakle Zavod nije u mogućnosti dostaviti podatak o tome s koliko godina mirovinskog staža su bivši pripadnici JNA i borci NOR-a ostvarili pravo na mirovinu jer u svojim evidencijama nema taj podatak. Budući da Zavod nema podatke o mirovinskom stažu, nema niti strukturu mirovinskog staža”.

(…)

Nagrađivanje agresora

III. Nadalje, temeljem Zakona o konvalidaciji koji ima samo 4 nedefinirana članka (očito s namjerom) omogućeno je srbo-četničkim „jedinicama“ iz SAO Krajine kako upis dodatno utvrđenog staža od skoro 6 godina tako i priznavanje već postojećih mirovinskih rješenja. Kako i u ovom slučaju ne bi govori bez argumenata oslonit ću se na službenu izjavu glasnogovornika Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH.

Prema posljednjim podatcima Ministarstva rada i mirovinskog sustava u roku od godine dana od donošenja uredbe o konvalidaciji, zahtjev je podnijelo čak 37.679 osoba, od čega za utvrđivanje mirovinskog staža njih 24.801. Pozitivno je riješeno, kako se navodi u odgovoru, 12.334 zahtjeva za utvrđivanjem staža i 12.334 zahtjeva za konvalidiranje rješenja o mirovini. Ukupno je pozitivno riješeno 28.911 zahtjeva, što znači da je za njih gotovo 30.000 priznato vrijeme provedeno u RS Krajini u radni staž mirovinskog sustava RH ili im je konvalidirano postojeće rješenje o mirovini.

Nakon što je novim Pravilnikom ukinut rok od godinu dana za ostvarivanje prava na konvalidaciju, javilo se još 32.520 bivših Krajišnika koji su propustili prvi rok. Od tog broja, navodi se u odgovoru, 31.766 zahtjeva je bilo za konvalidiranje mirovinskog staža, od čega je pozitivno riješeno nešto više od pola – 17.248. Pristiglo je i 754 zahtjeva za konvalidaciju rješenja o pravu na mirovinu i zahtjeva za priznanje prava na mirovinu s konvalidiranim stažem, od čega je pozitivno riješeno 538 zahtjeva“.

Konačna brojka Krajišnika koji su zatražili i dobili mirovinska prava od Hrvatske, za vrijeme u kojem su se smatrali državljanima RS Krajine, konačno završava na fantastičnih 46.697. Tih gotovo 50.000 Krajišnika koji su se 1990. pobunili protiv Hrvatske i najvjerojatnije u velikom broju sudjelovali i u oružanim terorističkim akcijama protiv Hrvatske, danas uživa ili će uživati hrvatsku mirovinu.” – naveo je Hornik 2019.

 

 

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.