Povodom nove mirovinske reforme, došlo je do učestalih napada na tkz. „povlaštenost“ umirovljenih hrvatskih branitelja, uglavnom od strane onih u čiji je životni put prožet jugoslavenskom ideologijom.
U nedostatku riječi obrane od onih koji bi po svojoj dužnosti to trebali činiti (Ministarstvo hrvatskih branitelja), a kako bi hrvatski narod dobio pravu sliku stanja ovim putem nabrojati ćemo samo „činjenice“ ne tako davne povijesti Hrvatske i njenih aktera koji su desetljećima iscrpljivali hrvatski narod i Državni proračun RH.
Tabu tema hrvatskog društva su mirovine boraca NOR-a i bivših pripadnika JNA pa da krenemo :
1. Sabor RH Ukazima 1991. god. (za borce NOR-a i bivše pripadnike JNA), nakon što je Zajednica vojnih osiguranika u Beogradu obustavila isplatu mirovine, preuzima isplatu istih, a financijska prava i obveze koja su pripadala federaciji postaju prava i obveze proračuna Republike Hrvatske.
Drugim riječima Sabor RH u vrijeme najveće agresije tereti Fond mirovinskog RH sa stotinama tisuća ljudi čija je ideologija razarala Hrvatsku i ubijala hrvatski narod.
Možda najbolju sliku o obvezi Hrvatske kod isplate tih mirovina dao je u jednoj od svojih Odluka Ustavni sud RH:
„Radi se o Zakonu kojim je Republika Hrvatska preuzela obvezu isplate određenih mirovina i drugih novčanih primanja, koja nisu ostvarena u RH i za isplatu kojih nije postojala obveza isplate od strane RH i nositelja mirovinskog osiguranja u RH“. Broj: U-III-4367/2004, Zagreb, 15. ožujka 2007.
2. Nažalost niti do današnjeg dana točan broj tih korisnika koji isisavaju Državni proračun RH još uvijek nije do kraja poznat hrvatskom narodu i hrvatskoj javnosti. Iz očitovanja HZMO-a od 1994. godine na teretu Hrvatskog Državnog proračuna nalazi se 107.887 boraca NOR-a, dok prvi podatak za bivše pripadnike JNA odnosi se na 2003. godinu kada je bilo 14.698 bivših pripadnika JNA.
O podatcima koliko je tih istih bilo 1991. godine možemo samo nagađati jer HZMO ne želi javno iskazati podatke za iste. Prostom analitičkom računicom prateći godišnje smanjenje istih nije teško zaključiti da se je radilo o preko 200.000 ljudi čije mirovine nisu bile pokrivene uplatama, već su predstavljale teret hrvatskom narodu i Hrvatskom mirovinskom fondu, a o milijardama kuna koje je Hrvatska isplatila tim „nametnicima“ i još uvijek isplaćuje bolje i ne pomišljati, jer sve su to platili hrvatski umirovljenici kroz male i nedostatne mirovine koje su sve dosadašnje Vlade RH prikazivali kao posljedicu ratnog stanja (pr.3., pr.4.).
3. Još čudnija pojava u Hrvatskom mirovinskom fondu je „uskrsnuće“ 11.973 novih umirovljenika sa statusom boraca NOR-a. Naime iz dostupnih tablica HZMO-a vidljivo je da je u 1997. god. i 2003. godinu došlo do povećanja broja za 6.207 odnosno 5.766, što HZMO nikada nije pojasnio hrvatskoj javnosti od kuda novi „nametnici“ na Državni proračun RH. (pr.3.)… i gle čuda, velikim „dušebrižnicima“ nije bila bitna činjenica terećenja Hrvatskog mirovinskog fonda sa dodatnih 12.000 korisnika bez pravne osnove.
4. Krenimo sa raščlambom korisnika mirovina boraca NOR-a koje je HZMO desetljećima skrivao pred Hrvatskim narodom:
– iz statistika nalazimo podatke da obiteljske mirovine čine preko 80% udjela (3.155 starosnih naspram 11.786 obiteljskih).
– iz statistika nalazimo podatak da među „borcima NOR-a“ većinom prevladava ženska populacija sa omjerom 2.757 muškaraca i 12.464 žena – toliko o nasljednosti njihovih mirovina ili su Drugi svjetski rat u 85% omjeru iznijele žene-paritzanke.
– zanimljivo je vidjeti i statistike gdje dolazimo do podataka da je jako malo boraca NOR-a ostvarilo puni radni staž. Bitno je naglasiti da u njihovom mirovinskom stažu za razliku od hrvatskih branitelja je uračunat dupli staž iz vremena Drugog svjetskog rata kao i beneficirani radni staž ako su isti nastavili posao u JNA.
– kraj uvijek čini sukus svega pa tako i ovdje. HZMO-a samo za te dvije ciljane skupine korisnika mirovina (borci NOR-a i bivši pripadnici JNA) ne vodi podatak o dobnim skupinama, pa iako se njihove mirovine financiraju na teret Hrvatskih poreznih obveznika isti nisu u mogućnosti dobiti informaciju koliko godina imaju korisnici koji primaju nasljedne i obiteljske mirovine.
5. Mirovine bivših pripadnika JNA politikom netransparentnosti od strane HZMO-a sačinjavaju još jednu od tabu tema za hrvatski narod. Jedan dio može se vidjeti kroz službeno očitovanje HZMO-a :
Osobama kojima je prestalo svojstvo vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991. godine, a kojima je Zajednica vojnih osiguranika u Beogradu obustavila isplatu mirovine HZMO nije donosio rješenja o priznanju prava na mirovine već je donio rješenje o preuzimanju isplate mirovine tako da Zavod u svojim evidencijama nema podatak o mirovinskom stažu za ovu kategoriju korisnika mirovina a niti je od Zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika u Beogradu preuzeta evidencija o mirovinskom stažu pripadnika bivše JNA.
Drugim riječima HZMO za bivše pripadnike JNA nema podataka o radnom stažu, dobnim skupinama koje inače vodi za sve ostale kategorije umirovljenika, a zašto? Samo sa razlogom da se prikriju činjenična stanja.
Osnovna pitanja koja proizlaze iz ovih činjenica su:
a) U čijem je interesu da u HZMO, kao dio Državne uprave prikrivaju podaci samo za dvije skupine korisnika mirovina (bivši pripadnici JNA i borci NOR-a)
b) Kako su bivši pripadnici JNA bili osigurani preko Zajednica socijalnog osiguranja vojnih osiguranika u Beogradu gdje su odlazile i uplate za mirovinski fond, hoće li Hrvatska osim naplate ratne štete ikada zatražiti i odštetu poradi isplata njihovih mirovina koje bez pokrića desetljećima terete Hrvatski fond?
c) Gdje su veliki zagovaratelji mirovinske reforme bili početkom 1991, godine kada je preko 200.000 ljudi, uglavnom ideološkog stajališta koje je razaralo Hrvatsku dobilo, bez sudjelovanja u mirovinskim uplatama nezaslužene mirovine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
