Ustavna tužba: Neprihvatljivo je da zakon vrednuje život hrvatskog branitelja manje nego oficira JNA!

U današnjoj emisiji Veterani mira razgovaralo se zahtjevu za ocjenu ustavnosti nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju koji je izglasan 2014. godine, a stupio je na snagu u rujnu prošle godine, 2015. Zahtjev su podnijele udruga “Crne mambe”, Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Udruga U ime obitelji i još pet braniteljskih udruga.

Naime, novi Zakon o mirovinskom osiguranju stavlja udovice, roditelje i djecu poginulih hrvatskih branitelja te hrvatske ratne vojne invalide u diskriminirajući položaj u odnosu na druge korisnike mirovina – pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR-a.

Gosti u emisiji bili su Anđelko Vižintin iz udruge Crne Mambe, gospođa Dragica Nikolić, dopredsjednica udruge Udovica branitelja iz Domovinskog rada grada Zagreba zagrebačke županije te odvjetnik Krešimir Planinić ispred udruge U ime obitelji.

Gospodin Vižintin pojasnio je da su novim Zakonom o mirovini – mirovine podijeljene na dva dijela. Na opći i posebni dio, pri čemu je opći dio mirovine definiran prema određenim kriterijima – godinama staža prije Domovinskog rata, uplatama doprinosa i dr,a iznos posebnog, varijabilnog dijela mirovine ovisi o odluci aktualne Vlade Republike Hrvatske, odnosno o ekonomskoj situaciji.
“Opći dio mirovine, koji je zajamčen iznosi do 10% iznosa cijele mirovine, a ovaj specijalni dio koji se može mijenjati kad god to Vlada RH odluči, čini 90% mirovine”, pojasnio je g. Vižantin.

Gospođa Nikolić objasnila je da iako iznos mirovina branitelja i obitelji poginulih obitelji nije promijenjen, ovakvom podjelom mirovina,ali se ovakvom podjelom mirovina na opći (fiksni) i specijalni (varijabilni) dio mirovine stvara velika nesigurnost, jer su mirovine hrvatskih branitelja i obitelji poginulih branitelja podložen političkim odlukama i promjenama.

Odvjetnik Planinić pojasnio je da ovaj zakon izuzetno nepravedan i da se U ime obitelji upravo zato uključila u pripremu zahtjeva Ustavnom sudu, skupa sa kolegom Ančićem:”Zakon različito tretira hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, udovice, djecu, roditelje poginulih te ratne vojne invalide i oficire JNA i njihove obitelji. Naime, borcima NOB-a i njihovim obiteljima nije mirovina podijeljena na “fiksni” i “varijabilni dio” te je njima cijela mirovina zakonom zaštićena. Dakle, 90% mirovine hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata može s mijenjati političkom odlukom bilo koje Vlade, a oficirima JNA i borcima NOB-a – ne može. Jednako tako diskriminacija se vidi i u određivanju radnog staža kojim se definira i onaj “fiksni”, zajamčeni dio mirovine. Tako se hrvatskim braniteljima nije priznao staž od 1990 – 1996., jer nisu bili uplaćivani doprinosi za staž, a oficirima JNA je priznat staž od 1970. do 1990. iako nisu uplaćivali sredstva u proračun. To je diskriminacija! To vam je kao da naša djeca u osnovnoj školi i dalje gledaju filmove o Boški Buhi, a ne uče ništa o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanović Gavranu kojem je neki dan bila 22.godišnjica smrti.”, pojasnio je odvjetnik Planinić

“Na primjer, mi imamo slučaj udovice koja u općem dijelu mirovine ima 0 kuna, jer je njezin poginuli muž otišao braniti Hrvatsku jako mlad, bez dana staža, a sutra joj se odlukom Vlade može potpuno ukinuti “specijalni” dio mirovine koji čini 90%. I što će onda biti s njom ili njezinim malodobnim djetetom?”, zapitao je g. Vižantin iz Crnih mambi.”Mi tražimo da se ukine diskriminacija branitelja i njihovih obitelji u odnosu na druge kategorije”, pojasnio je.

“Dakle, branitelje i njihove obitelji se diskriminira u barem tri koraka u odnosu na borce NOB-a i oficire JNA”, pojasnio je odvjetnik Planinić.
“Prvo, podjelom mirovine na “opći” dio koji čini 10% mirovine i “posebni” dio, koji čini 90% mirovine, a može ga svaka Vlada mijenjati ako procijeni da to traži ekonimska situacija u zemlji. Kod boraca NOB-a mirovina nije tako podijeljena. Drugo, unutar tih 10% posto fiksnog, opoćeg dijela mirovine, braniteljima i njihovim obiteljima ne priznaju se kao godine staža one od 1990 do 1996, jer nisu uplaćivani doprinosi, a borcima NOR-a priznaje se staž u razdoblju 20 godina – od 19970. do 1990. iako, također, nisu uplaćivani doprinosi. I onda, treće, u tom općem, fiksnom dijelu mirovine za branitelje i obitelji poginulih branitelja – zakonodavac je različitim faktorom izračuna odredio mirovinu udovice branitelja Domovinskog rata i udovice borca NOB-a, tako da tu nema jednakosti niti u smrti. Tako se na udovicu i djecu poginulog hrvatskog branitelja mirovina određuje obračunskim faktorom od 0,40,a poginulog oficira JNA – obračunskim faktorom 0,85 do 1,0. Takva je diskriminacija potpuno neprihvatljiva, a osobito je neprihvatljiva kad znamo da je upravo Domovinski rat temelj naše Domovine”, objasnio je odvjetnik Planinić.

“Naš je cilj da Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, izmjenama nekoliko članaka zakona riješi ove nevaljanosti koje su na štetu hrvatskih branitelja, ako ima političke volje to se može brzo i jednostavno riještii – donijeti pravedno rješenje. U slučaju da ne reagira Sabor kao zakonodavac, nastaviti ćemo tražiti pravdu na Ustavnom sudu”, odlučan je bio Krešimir Planinić.

“Hrvatski branitelji bi trebali imati poseban status u hrvatskom društvu, jer upravo njima i njihovim obiteljima dugujemo posebnu zahvalnost za doprinos stvaranju naše domovine, a na kraju ih zakonodavac pogrešno tretira u usporedbi s drugim, koliko toliko, usporednim katerogorijama stradalnika”, pojasnio je odvjetnik Planinić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: snimka zaslona

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.