Kuk o potresu: Normalna seizmička aktivnost u Dalmaciji

Foto: snimka zaslona

U posljednjih već više od godinu i pol, podrhtavanja tla na našem su području postala gotovo svakodnevica. Zagreb, Petrinja, Jadran, zaleđe Šibenika, sada i Splita. Gosta Dnevnika HTV-a seizmologa Krešimira Kuka može se samo pitati: Što se događa?

– Slučajno se dogodilo da imamo više potresa u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Prvo zagrebačko područje, cijela serija na Banovini koja još uvijek traje. Ovaj sinoćnji potres i ove naknadne danas koje bilježimo ipak nasreću ne smatramo i ne stavljamo u tu grupu. Ovo bismo rekli da je normalna seizmička aktivnosti. Imali smo duže vremensko razdoblje kada nije bilo puno potresa u Dalmaciji. Ona je trusna, seizmički aktivna i ovaj potres izazvao je manja oštećenja i ne smatramo ga nekim ozbiljnim potresom, rekao je Kuk u središnjem Dnevniku HTV-a.

Na pitanje koje su sličnosti i razlike između tri potresa Kuk je rekao kako je sinoćnji potres ipak puno slabiji.

– Magnituda koja nam objašnjava jačinu potresa je vrlo osjetljiva. Vidjeli smo to i po oštećenjima. Sinoćnji potres je ipak izazvao oštećenja samo na nekim objektima koji nisu bili dovoljno čvrsti, a zagrebački potresi, pogotovo petrinjski, su bili puno, puno jači od ovoga, rekao je Kuk.

Komentirao je i potrese u podmorju oko Visa i mogu li se oni povezati sa sinoćnjim potresom.

– Na cijelom području južnog priobalja u Hrvatskoj potresi su uzrokovani pomacima tzv. Jadranske mikroploče koja se zavlači pod Dinaride. Uzroci su im isti i relativno bliska područja. Nisu direktno povezani, ovo su krajevi koji su malo udaljeniji od podmorja, ali su im isti uzroci, iste sile, objasnio je Kuk.

Govoreći o jugu Dalmacije, gdje je najtrusnije područje i gdje se predviđa da su mogući potresi magnitude 7 prema Richteru, što bi imalo ogromne razmjere, objasnio je za što se potencijalno Dalmacija mora pripremiti.

– Moramo biti svjesni i to današnja seizmologija to dosta precizno i dobro zna reći: na kojim područjima su mogući koliko jaki potresi, odnosno gdje možemo očekivati one najjače. Treba raditi na preventivi, ponajprije na kvalitetnoj protupotresnoj gradnji. S obzirom na događanja proteklih godina da sada velika većina građani zna dobro što činiti prilikom potresa, rekao je Kuk.

Na pitanje što može reći građanima, što će se događati Kuk je rekao kako su od sinoć do maloprije registrirali četiri potresa koji su bili magnitudama bili između 2 i 3 prema Richteru, a slabijih koji se osjete u najužem epicentralnom području bilo je nekoliko desetaka.

– To je normalan slijed događaja nakon sinoćnjeg potresa koji je bio magnitude koja se osjetila na širem području i to smatramo normalnim tijekom odvijanja seizmičnosti nakon takvog potresa, istaknuo je Kuk.

Kada se pridoda ovome što se događa u Hrvatskoj još i potres u Albaniji prije 2 godine rekao je da su ta područja povezana.

– Zemlja je povezan sustav, nismo toliko daleko da se sile napetosti i pomaci koji uzrokuju nastanak ovih potresa ne bi prenosili s jednog područja na drugo. Oni nisu direktno vezani u smislu da će potres na jednom području odmah uzrokovati potres na nekom drugom području. No ponavljam, čak i seizmičke sile djeluju u tom smjeru, dakle na jugoistoku Europe, Balkanskom poluotoku su najjači tektonski procesi. To se sve prenosi zajedno s dodatnim utjecajem Jadranske mikroploče, Panonskog dijela i Alpa koje nas omeđuju. Ti svi utjecaji i sile kad se zbroje dobijemo jednu zajedničku sliku seizmičnosti na našim prostorima, naglasio je Kuk.

Posjetimo, jučer je u 21.57 bio potres s epicentrom 20-ak kilometara istočno od Sinja, na granici Hrvatske i BiH, u blizini Buškog jezera.

Magnituda potresa je iznosila 4,6 po Richteru i osjetio se na širem području. To je jak potres. Intenzitet u epicentru je VI stupnja EMS ljestvice. Takav potres može izazvati materijalne štete, doduše ne velike, ovisi o kvaliteti građevina. Prema dosadašnjim podacima nisu zabilježene materijalne štete i mi ih ne očekujemo, makar ne izrazitije, rekao je seizmolog Krešimir Kuk sinoć za 3. Dnevnik HTV-a.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT