Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je u četvrtak kako su projekcije Europske komisije potvrdile ono što govore i makroekonomski pokazatelji, a to je da se Hrvatska ubrzano oporavlja.
U izjavi za medije u Banskim dvorima Grčić je podsjetio kako rastu ključni pokazatelji – industrija je rasla najviše od 2008., turistička je sezona je bila najbolja do sada, pa je i posebno istaknuta u izvješću EK, a visok se rast bilježi i kod izvoza roba i usluga, uslijed čega nakon godina deficita Hrvatska ima pozitivnu platnu bilancu.
Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Prema procjenama Komisije, iduće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto.
“Sve to potvrđuje da se Hrvatska oporavlja ubrzano već u ovoj godini i da u 2016. možemo očekivati još bolje rezultate”, kazao je Grčić.
Posebno je pritom istaknuo procjene EK o rastu investicija za 2,4 posto, rekavši kako to govori i o promijenjenoj, pozitivnijoj percepciji Hrvatske kod europskih ulagača.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, osvrćući se na projekcije iz svog resora, kazao je kako je EK potvrdila pozitivna kretanja u području zapošljavanja, odnosno pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, posebice kod mladih.
Zaposlenih je 14 tisuća više nego lani, a broj nezaposlenih najniži unazad nekoliko godina. Uz to, 84 tisuće mladih dobilo je posao, njih preko 30 tisuća dobilo je ugovore na neodređeno vrijeme, a po prvi put raste i ukupni broj ugovora na neodređeno.
Sve to, ističe Mrsić, jasno pokazuje da priče o 100 ili 200 tisuća iseljenih iz Hrvatske ne ‘drže vodu’ te dodao da je odlazak ljudi u druge zemlje normalan, posebice nakon otvaranja europskih granica, te da je i prije krize 10 do 16 tisuća ljudi godišnje odlazilo u druge zemlje.
Lalovac: Javni dug raste, ali bitno usporeno
Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je, pak, da je Komisija procijenila deficit za ovu godinu na 4,9 posto BDP-a, no da njegove procjene govore da bi mogao biti i manji, odnosno na razini 4, 5 posto BDP-a, zbog pozitivnih učinaka svih gospodarskih kretanja na poreze i druge neporezne proračunske prihode, ali i brojne uštede na rashodnoj strani proračuna.
Pritom je iznio podatak da su prihodi od PDV-a od početka godine veći za 2,5 milijarde kuna, a od trošarina za milijardu, pa da deficit (po cash metodologiji) trenutno iznosi oko 7,5 milijardi kuna, odnosno da je proračun još uvijek u primarnom suficitu.
Ocjene EK o visokom javnog dugu također je ocijenio pozitivnima, jer je procjena za ovu godinu smanjena s 90,5 na 89,2 posto BDP-a, a u idućoj s 93,09 na 91,7 posto BDP-a.
Dakle, kaže Lalovac, javni dug raste, ali bitno usporeno, jer su dovršeni veliki procesi restrukturiranja, poput onih za tvrtke nastale od HŽ Holdinga, a time nema više niti potrebe za državnim jamstvima.
Iz dijela izvješća EK koji se odnosi na posljedice konverzije kredita u ‘švicarcima’ u eurske kredite, Lalovac je izdvojio ocjenu kako će ona pozitivno utjecati na potrošnju, zbog daljnjeg rasterećenja dohotka, posebice mladih ljudi srednjeg sloja.
Za procjenu EK o 600 do 700 milijuna kuna manjih prihoda od poreza na dobit banaka kazao je, pak, kako to neće imati velik utjecaj na javne financije, a da će pozitivni efekt od potrošnje biti daleko veći.
Rješavanjem problema kredita u ‘švicarcima’, sanacijom Jadranske banke i sličnim odlukama Vlade, prema riječima potpredsjednika Vlade, zapravo se otklanjaju sistemski rizici da javni dug eksplodira, a očekivanim ubrzanim gospodarskim rastom te višim proračunskim prihodima uklanja se i rizik povećavanja deficita.
“Samo rast i viši prihodi mogu stabilizirati proračunski deficit i javni dug, a eventualni rezovi znače manji gospodarski rast”, rekao je Grčić, dodavši kako, prema svim pokazateljima u ovoj godini treba očekivati i višu stopu rasta BDP-a od procjene EK, odnosno i do 1,5 posto, što je, kaže “pristojna stopa”.
