(VIDEO) Otvoreno: 22 milijarde eura su na raspolaganju Hrvatskoj – no dug je put do njihovog korištenja

Nakon pet dana pregovora, europski čelnici postigli dogovor o novom višegodišnjem proračunu i planu za oporavak gospodarstva od krize izazvane pandemijom koronavirusne bolesti.

Financijski paket vrijedan je malo više od 1800 milijardi eura. Kada se zbroje sva sredstva Hrvatska će dobiti više od 22 milijarde. Hoće li se, zahvaljujući europskom novcu, hrvatsko gospodarstvo brzo oporaviti?

U HRT-ovom Otvorenom gostovali su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Branko Grčić iz SDP-a, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti te poduzetnik Ivan Miloloža, predsjednik Uprave tvornice akumulatora Munja.

Vučković je ustvrdila da je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem odradila dobar veliki posao i da je primjećeno i u međunarodnim krugovima.

Vučković: 4,5 milijarde eura za poljoprivredu

“To nas čini zadovoljnima. Hrvatska će u sljedećem programskom razdoblju imati na raspolaganju 22 milijarde i 70 milijuna eura, pri čemu je 12 milijardi i 67 milijuna eura vezano za usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira. To su bespovratna sredstva. A 9,4 milijarde eura vezane su za primjenu instrumenata EU-a nove generacije pri čemu se najveći dio odnosi na fond za oporavak. Hrvatska je po tome prošla nešto bolje od prosjeka. 72 posto sredstava će biti bespovratno, a 28 posto će biti zajmovi, pri čemu mi ne bismo mogli dobiti takve zajmove samostalno. Ne bismo se mogli zadužiti s tako povoljnom kamatnom stopom, praktički nultom. Niti bismo mogli dobiti tako dugoročne zajmove potrebne za razvoj i oporavak”, kazala je Vučković.

I u ministarstvu poljoprivrede smo komunicirali da možemo očekivati za sljedeće programsko razdoblje otprilike 4,5 milijarde eura, da to smatramo realnim i da ćemo se za to izboriti, a evo sad smo ukupno na 4 milijarde i 700 milijuna eura, dodala je.

Grčić: Put od ugovaranja do iskorištavanja fondova je jako dug’

Grčić je rekao da su te cifre zaista velike i upečatljive.

“Međutim, kad se uđe malo u strukturu toga vidimo da je to, kao što je ministrica rekla da je to prije svega najveći iznos koji se odnosi na novu financijsku perspektivu. Ono što je jučer bilo 11 milijardi, sad je 12 što je dio jednog redovitog procesa. I pregovaračkog koji u Europi traje, neću reći godinama, ali kad se uđe u novu financijsku perspektivu onda se počne govoriti i o onoj sljedećoj. Prema tome, ovo je finale tog procesa. Ono što je ključno – to je ovaj drugi paket. Paket za oporavak koji bi trebao pomoći da se Hrvatska oporavi od krize u što kraćem roku. Nas čeka vrlo izazovna i teška jesen, u gospodarskom smislu, kao i zdravstvenom”, kazao je.

“Ova bi sredstva trebalo iskoristiti u što kraćem vremenu, a to neće biti lako. Treba napraviti još ogroman posao da zaista dođete u situaciju da te novce zaista u Hrvatsku i dovedete. Treba obaviti programiranje, nacionalni plan oporavka, a onda kroz taj plan pripremati projekte koji će se nominirati za financiranje iz ovih fondova. Mi imamo jako loše iskustvo s EU fondovima u zadnjih 7 godina. To su činjenice. Iskoristili smo samo 35 posto. Ugovoreno je preko 90 posto. No put od ugovaranja do iskorištavanja fondova je jako dug”, smatra.

Brkić: Dalek put do fiskalne unije

Na pitanje je li ovaj najduži summit bio ključni trenutak za EU, prof. Brkić je rekao da se nada “da bi mogao ući u uži izbor za jedan od ključnih trenutaka u europskoj unifikaciji”.

“Zato što ga želim pokušati razumjeti kao jedan korak u približavanju nečemu što se zove fiskalna unija. To je još daleki put i u tom smislu je sve otvoreno, ali ako je to mali korak prema fiskalnoj uniji, onda to jest jedan od prijelomnih trenutaka. Ova solidarnost koja je iskazana na 1800 milijardi je još uvijek iznuđena. Situacija je takva kakva je, ona je teška i neizvjesna s izuzetno puno rizika. I alternativa nikakvih nije ni bilo. To je nekakav minus. Ona je još uvijek po mom ukusu previše tehnokratska, a premalo normativna u smislu puno više demokracije i puno više jednakosti.”

Bago: ‘Hrvatska će se morati jako truditi jer će iz drugih zemalja biti pritisak’

Bago je rekao da je u ovom trenutku jako teško sagledati sve aspekte, ali da su sigurno svi pozitivni. To je prije svega poruka financijskom sektoru da će stabilnost u Hrvatskoj biti veća nego što se očekivalo. I iz tog konteksta će i kamate biti drugačije, niže i povoljnije. Nije dovoljno gledati samo dogovor koji je za Hrvatsku toliko bitan i značajan, treba gledati cijeli niz drugih dokumenata koji je EK donijela. Zeleni plan, industrijalizacija europske zajednice, sve vezano za obnovljive izvore, zaštitu okoliša. To su sve mjere koje otvaraju snažan prostor gospodarstvu i tu će se Hrvatska morati jako truditi jer će iz drugih zemalja biti veliki pritisak. Posebice jer se razgovara o jačanju jedinstvenog tržišta, naglasio je.

“To je za hrvatske izvoznike veliki izazov, jer druge zemlje, posebice SAD i Kina neće čekati i stajati. I pokušat će gospodarski osvojiti druge dijelove svijeta. Jedan od izlaza za nas je snažan poticaj digitalnoj transformaciji. Mi moramo hitno poraditi na strojnom prevođenju s Hrvatskog na engleski, ali i na druge jezike. Osobno mislim da je to dosta podcijenjeno. Bez toga svi naši napori će biti daleko manje efikasni”, smatra Bago.

Miloloža: ‘Sudski procesi koji traju, tjeraju gospodarstvo u propast’

Miloloža je rekao da njegovo mišljenje dijeli puno ljudi.

“Ovo je možda poslije Domovinskog rata i ulaska Hrvatske u EU, najveći uspjeh Hrvatske s ovom cifrom i ovim postignućem. U dva aspekta. Dominantno da Hrvatska više nije marginalni igrač, a posljednja je ušla u EU. Dvije su važne mjere koje se moraju poduzeti. Gospodarstvo ne ide bez vladavine prava. Te 22 milijarde se mogu producirati na efikasan način samo ukoliko politika bude pratila gospodarstvo, gospodarstvo odreagiralo na političke poteze. Važno je da ne nametnemo sami sebi mjerila igre, ono što od nas Europa nije tražila”, rekao je.

“Europa će sada imate jako velike kontrole. Ukoliko mi ne promjenimo nešto u zakonodavnom, pravnom sustavu Hrvatske na način na koji će dovesti do efikasnosti tog sustava, vrlo teško ćemo to pratiti. Sudski procesi koji traju, tjeraju gospodarstvo u propast”, istaknuo je.

Očekuju se promjene

Prof. Brkić smatra da se treba mijenjati ekonomska struktura Hrvatske.

Bago je rekao da imamo cijeli niz dokumenata i strategija koje trebamo realizirati, a to moraju poduzetnici.

“Za to je potebna poduzetnička klima koja je trenutno loša. To je kao da idete s vojskom u rat čiji je moral nizak. Nova vlada će morati naći rješenje koje nije nimalo jednostavno. Pitanje je i kapaciteta promjena i hoćemo li ih moći podnijeti”, smatra.

Ministrica Vučković je rekla da jedan dio sredstava možemo očekivati na prijelazu u sljedeću godinu, a najveći dio tijekom 2022. i 2023. godine.

Grčić je ponovio da se gomila projekata može napraviti “samo ako se na vrijeme krene”.

Miloloža je naglasio da Hrvatska mora napraviti reformu agrara.

Bago je istaknuo da moramo shvatiti da razvoj ne može biti baziran samo na sredstvima EU-a. To može biti, 10, 15 posto, ostalo moraju biti sredstva privatnog kapitala, investicija itd. Moramo razgovarati kako dovesti nove tehnologije u Hrvatsku, naglasio je.

Prof. Brkić je rekao da imamo političku stabilnost, dovoljno sredstava, povoljno je okruženje i ako se ne bude napravilo, nitko neće imati alibi.

Grčić je rekao da bi upregao sve konzultante da pomognu ljudima u izradi projekata da taj proces ide brže.

Ministrica Vučković je rekla da se na programiranju radi vrlo ozbiljno, nema bojazni da ćemo kasniti. Što se tiče poljoprivrede, izradili smo nacionalnu razvojnu strategiju, napravili smo strateške izmjene. Na kraju je istaknula da je otkup mlijeka osiguran.