U Njemačkoj je zabilježen porast broja kaznenih djela nasilja, silovanja, krađa i provala u stanove. Broj registriranih kaznenih djela prošle godine je dosegao rekordnu razinu. Stopa kriminaliteta posebno je porasla među ljudima bez njemačkog državljanstva, odnosno migrantima.
Sve to je izazvalo zabrinutost i potaknulo političke rasprave. Između ostalog postavilo se i pitanje treba li policija uvijek navoditi nacionalnost osumnjičenih. Bijan Djir-Sarai, glavni tajnik Slobodne demokratske stranke (FDP) koja je dio vladajuće koalicije, smatra da bi policija to trebala činiti. U izjavi za list Bild am Sonntag rekao je: „Vlasti bi ubuduće trebale uvijek navoditi nacionalnost osumnjičenih za kaznena djela kako bi se osigurala potrebna transparentnost. (…) Ne smije se stvoriti dojam da se problemi zataškavaju.”
>Njemačka: Eksplodirao migrantski kriminal u 2023.
Političke reakcije na ovaj prijedlog bile su podijeljene. Djir-Sarai je dobio podršku svoje stranke FDP, kao i konzervativne oporbe iz CDU-a i CSU-a. Konzervativci smatraju da bi navođenje državljanstva osumnjičenih na nacionalnoj razini osiguralo “transparentnost i vjerodostojnost”, prenosi Deutsche Welle.
Desničarska stranka AfD smatra da prijedlog nije dovoljno striktan i traži navođenje informacije jesu li osumnjičeni osobe s njemačkim državljanstvom, ali stranog podrijetla, prenosi Deutsche Welle.
>U Njemačkoj i Švedskoj raste migrantsko nasilje: Što očekuje Hrvatsku?
No, ovom prijedlogu Djir-Saraija protive se SPD i Zeleni. Oni žele zadržati postojeće propise.
Burna rasprava o ovoj temi
Za donošenje odluke o navođenju nacionalnosti osumnjičenih nadležna su policijska i pravosudna tijela u 16 saveznih pokrajina. Oni odlučuju u kojim slučajevima će navesti nacionalnost osumnjičenih i proslijediti te informacije medijima.
Pravnik i kriminolog sa Sveučilišta Münster Christiana Walburga u intervjuu za DW kaže da se sad već “u mnogim ozbiljnijim slučajevima i kaznenim djelima navodi državljanstvo. A kada postoji poveznica s izbjeglicama, cijela Njemačka o tome raspravlja.”
>Sirijci i Afganistanci Njemačkoj predstavljaju ogroman financijski i sigurnosni problem
Tako je bilo, primjerice, krajem 2015. godine kada su žene i djevojke u blizini glavnog kolodvora u Kölnu bile žrtve seksualnih napada. Nakon početne suzdržanosti, mediji su također izvijestili o nacionalnosti osumnjičenih. Mnogi su dolazili iz Sjeverne Afrike i nisu bili njemački državljani.
Novinarski kodeks kao smjernica
Većina ureda pravosudnih i policijskih tijela za odnose s javnošću u svom se djelovanju vodi kodeksom Njemačkog novinarskog vijeća. U njemu stoji da nacionalnost općenito ne bi trebala igrati ulogu u izvještavanju, osim ako postoji “opravdan javni interes” za podrijetlo osumnjičenih. Navođenje nacionalnosti ne smije dovesti do “generalizacije pojedinačnog neprikladnog ponašanja”.
>Njemačke sigurnosne službe u stanju pripravnosti zbog napetosti na Bliskom istoku
Kao i SPD i Zeleni, otkrivanju nacionalnosti protivi se i Njemačko novinarsko društvo te Inicijative za zaštitu izbjeglica, Amnesty International.
Henrik Zörner iz Njemačkog novinarskog društva za DW kaže da bi policija “trebala biti institucija koja odlučuje što se smije navesti, a što ne”.
Sjeverna Rajna i Vestfalija želi uvesti navođenje nacionalnosti
Pojedine savezne pokrajine već neko vrijeme uvijek navode nacionalnost osumnjičenih. I najnaseljenija pokrajina Sjeverna Rajna i Vestfalija (NRW) želi to ubuduće prakticirati. Pokrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da time želi osigurati transparentnost.
>U njemačkim školama sve više islamističkih incidenata
U nekoliko drugih saveznih pokrajina trenutno se preispituje dosadašnja prilično suzdržana praksa u vezi s navođenjem nacionalnosti. Još se ne zna hoće li se nova pravila iz NRW-a i prijedlog političara FDP-a Djir-Saraija proširiti i na druge pokrajine. Svaka savezna pokrajina o tome odlučuje samostalno.
