Već dvije godine traju arheološka istraživanja u Starom gradu Ozlju. Tamo je prije nekoliko dana toga otkriven srednjovjekovni bedem. Pronađene su čak i dvije srednjovjekovne kockice za igranje, gotovo identične onima iz našeg vremena. Nalaz je utoliko važniji ako se zna da su u Hrvatskoj na još samo dvije lokacije – kod Novog Marofa i Svetom Petru u Šumi- pronađene slične kockice.
Stari grad Ozalj datira iz 13. stoljeća, točnije iz 1244. No života je na ovom prostoru bilo i mnogo prije, čak pet tisuća godina prije Krista. Zato je poznata utvrda jedna od najvažnijih arheoloških nalazišta. Upravo je pronađena kockica za igranje iz 13. ili 14. stoljeća, javlja HRT.
>Arheološko nalazište u Zadru: Otkrivena prostorija kakvu arheolozi još nisu vidjeli
“To je druga koju smo pronašli u ovoj sezoni iskopavanja i odmah smo potrčali šefu i rekli – imamo još jednu kockicu”, rekla je za HRT studentica arheologije Antonela Kružić.
Kockice izgledaju kao one kojima se danas igramo, jednako su posloženi brojevi i najveća im je šestica.
>Dr. sc. Darko Periša za Narod.hr o arheološkom nalazištu kod Rame: ‘Značaj ovih otkrića prepoznala je i lokalna zajednica’
“Ne znamo nažalost što su točno radili s tim kockicama, jesu li služile za kockanje ili su igrali društvene igre poput dame ili mlina”, poručio je voditelj istraživanja Miroslav Razum.
Otkriven i bedem
Napravljena je od kosti i veoma mala, dužine, širine i visine samo devet milimetara.
“Tada su se prvo miješale u čašici i onda kad bi ih bacili na stol i onda su se odmah zaustavile i zato su se takve napravile”, dodao je Razum.
>Zanimljivo otkriće na jugu Istre: Mjedene trube iz 16. stoljeća
Najveće “nepokretno” otkriće je bedem, također iz srednjega vijeka. Za Dnevnik Nove TV zaposlenici Zavičajnog muzeja u Ozlju rekli su kako shvatili su da na jednom dijelu dvorišta Starog Grada trava ne raste. Zaključili su da se nešto mora skrivati ispod.
Osim toga, pronađeni su i sitni predmeti, poput igle, ključa od škrinje, kovanih novčića i pola topovske kugle. Sve to uskoro će biti dio stalnog postava muzeja.
“Da nadopunimo priču upravo od Rima, pa do tog 13. stoljeća, jer je to arheološki vrlo malo istraženo”, naglasio je ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj Stjepan Bezjak.
S obzirom na položaj i okružje nije čudno da je ovaj prostor oduvijek naseljen. Nisu mu odoljeli ni Nikola Šubić Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinski te mnogobrojne plemićke obitelji koje su ga pazile i mazile zbog čega je do danas zadržao izvorni oblik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
