U emisiji “Izbori 2020.” na RTL-u, sučelila su se četiri stranačka gospodarska stručnjaka, Branko Grčić iz Restart koalicije, Tomislav Ćorić iz HDZ-a, Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta te Josip Budimir iz Stranke s imenom i prezimenom.
Prvo je pitanje bilo koji bi prvi potez bio stranaka ako bi došle na vlast.
Budimir: Naš glavni potez je da se javni sektor smanji koja je prikladna fiskalnom kapacitetu Hrvatske. Naše gospodarstvo je nekonkurentno jer ima preveliku poreznu presiju, plaćamo oko 5% BDP-a više poreza nego gospodarski subjekti u drugim tranzicijskim državama. Zbog toga smo nekonkurentni, imamo manji izvoz od uvoza i kronični trgovinski deficit. Moramo rasteretiti gospodarstvo, smanjiti poreze i državu izvesti na pravi put. Put za to je racionalizacija javnog sektora, posao koji može obaviti jedan čovjek, a ne dva ili tri kao danas i da javni sektor nije utočište za stranačke ljude koji se nisu realizirali u svojim karijerama pa svi mi moramo plaćati njihovo dolaženje na posao i neobavljanje nikakvog posla jer zapravo za većinu posla nema.
Bio bi nam dovoljan jedan mandat da značajno promijenimo stvari, da Hrvatsku dovedemo u poziciju da se porezi plaćaju kao u konkurentskim zemljama. Poreze na dohodak i dobit treba smanjiti na 10-ak posto da privučemo strane investicije i da poslovi u visokotehnološkim djelatnostima se premještaju u Hrvatsku, da širimo poreznu bazu i da možemo imati socijalnu državu zahvaljujući dobroj ekonomiji.
Bez jake ekonomije nema socijalne države.
Ćorić: HDZ u idući mandat izlazi s idejom kreiranja sigurne Hrvatske po svim mogućim kriterijima. U četiri godine imali smo 110 tisuća novih radnih mjesta, više plaće, mirovine, pad javnog duga, rastom kreditnog rejtinga zemlje. Taj uspješan mandat i uspješna borba s nekoliko kriza koje su ga obilježile jamstvo su da ono što nudimo da iza toga stojimo. Hrvatska ima šansu, ima dobre ljude, stručnjake, da u iduće četiri godine možemo nastaviti s poreznim rasterećenjem. Porezno smo rasteretili građane i gospodarstvo za devet milijardi kuna. S time ćemo nastaviti kroz smanjenje poreznih stopa na porez na dohodak s 36 na 30 posto, odnosno s 24 na 20 posto, poreza na dobit s 12 na 10 posto, za oko 93 posto pravnih osoba i smanjenjem PDV-a na svu hranu. Taj smjer u poreznom rasterećenju s poboljšanjem poslovne klime i orijentiranost na povećanje samodostatnosti s jedne strane, s druge digitalizaciju procesa i s treće uz povećano ulaganje, što smo također započeli, u sve segmente obrazovanja, da nose potreban iskorak i suglasje sa Zelenim planom EU.
Grčić: Teško je prognozirati pad BDP-a, ali kako se vraća covid kriza, sve je moguće. Otvorili smo ekonomiju i ne znam zašto smo toliko se zatvorili prije dva, tri mjeseca ako sada tako liberalno otvaramo koji je sada izazvao paniku, posve suprotno poruci sigurnosti koju HDZ šalje. Mi smo u svakom pogledu u ovom trenutku nesigurni, zbog covida, zbog toga što je 55 tisuća ljudi ostalo bez posla, jer su mirovine male, jer umirovljenici ne mogu kupiti ni maske, ni rukavice ni zaštitnu opremu. Pitanje je kako će izaći na izbore, dakle nesigurni su ljudi, socijalno potrebiti su nesigurni…
To može utjecati da taj minus BDP-a bude i veći.
Masovno iseljavanje
Vučemilović: Naš gospodarski program se temelji na podizanju konkurentnosti našeg gospodarstva, na zaustavljanju procesa koji devastira Hrvatsku, a posebno Slavoniju i Baranju, a to je masovno iseljavanje.
Sve što smo do sada čuli je jako lijepo, svi se volimo hvaliti što smo napravili. Prosječna plaća jest išla gore, ali 50% zaposlenih prima plaću koja je manja od te prosječne plaće, a kad govorimo o velikom rastu mirovina, prosječna mirovina je rasla za svega 321 kunu. To nije dovoljno ni za vodu ni za struju. Više od 400 tisuća umirovljenika ima mirovinu manju od 2000 kuna, što je prag siromaštva.
Naš gospodarski program, uz ta dva cilja, predviđa porezna rasterećenja, smanjenje poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike i cijeli niz drugih mjera, kao što je dječji doplatak za svu djecu, koji ne bi bio samo socijalna kategorija nego bi to primala sva djeca bez obzira na imovinski cenzus.
Budimir: Htio sam replicirati g, Ćoriću kad je rekao da je u mandatu vlade napravljeno porezno rasterećenje. To jednostavno nije točno. Udio poreznih prihoda države u BDP-u je čak lagano rastao, a nije se smanjio. A tih devet milijardi je možda ono što su u startu planirali uzeti, pa to trebamo doživljavati kao neku nagradu ili ustupak. Porezno rasterećenje je ostalo kakvo je i bilo prije ove krize.
Ćorić: Uputio bih g. Budimira na tijek aktivnosti ove vlade od 2016. na ovamo. Vi se predstavljate kao ozbiljan ekonomist, trebali biste znati da je u protekle četiri godine smanjena stopa poreza na dobit, dohodak i smanjenja stopa PDV-a. Činjenica da su porezni prihodi u četiri godine narasli je plod činjenice da je hrvatsko gospodarstvo stabilno raslo i moram naglasiti da ćemo s poreznim rasterećenjem nastaviti.
Što se tiče kritika g. Grčića o nesigurnoj Hrvatskoj, Hrvatska se u zadnjih četiri pet mjeseci se pokazala kao jedna od najuspješnijih, najadekvatnijih reakcija na Covid-19, broj zaraženih po glavi stanovnika i broj nažalost umrlih pokazuje da smo među najuspješnijim zemljama u svijetu. Što se tiče gospodarskog odgovora, pitajte ljude iz prakse kako je to izgledalo u drugim zemljama.
Budimir: Porezno rasterećenje se mora gledati relativno u odnosu na BDP. Porezni ugriz države nije popustio, jednako je jak, čak je malo veći. A smanjenje porezne stope ne znači smanjenje poreznog opterećenja. Ako ste smanjili stopu poreza na dobit, ali ste izuzeli oslobođenje za reinvestiranu dobit, koje je postojalo prije, znači da se porez na dobit naplatio u većem iznosu nego ranije.
Grčić: Jedan je vaš kolega pokazao 10 obećanja HDZ-a i pokazao da nijedno od njih nije ispunjeno. O stopi rasta od pet posto, o 180 tisuća novozaposlenih, o tome da će mirovina prosječna biti na 60 posto plaće, a zapravo je pala s 40 na 37 posto plaće.
Ja bih odgovorio na pitanje što mi u koaliciji mislimo napraviti prvo kad dođemo na vlast. U ovom trenutku Covid kriza je ključni problem Hrvatske, izlazak iz nje i saniranje posljedica te krize i nedopuštanje većeg pada BDP-a je naš cilj. Ova vlada je otišla nesmotreno u izbore, nije donijela neke ključne odluke u Saboru.
Covid 19 kriza
Grčić: nabrojio bih samo četiri: moratorij na kredite i leasinge najmanje godinu dana. Osiguranje likvidnosti jer poslovne banke neće da daju novac. Treće su mjere za građane. Oni nisu donijeli ni jednu mjeru za građane. I mjera za očuvanje radnih mjesta, to je jedina mjera koju su donijeli, ali su je donijeli potpuno nesmotreno, sjetite se kritika radi toga.
Vučemilović: Mi samo govorimo o porezima. Previđamo 500 parafiskalnih nameta. To nam i EK navede svaki put koju čini teškom za hrvatske poduzetnike. Mjere koje je donijela Vlada, ne mogu se složiti da su bile primjerene. To vidimo i sada. Vi ste na ovoj razini zaraženih uveli lockdown, zatvorili ste građane u kuće i sve gospodarske aktivnosti i to vam je pojelo četiri posto BDP-a. Rupa u proračunu je 25 milijardi, kamate rastu, iscrpili ste mogućnosti zaduživanja na domaćem tržištu, kamata je s 0.75 skočila na 1,5 posto, a do kraja godine će biti i tri posto.
Ćorić: Što se tiče naše reakcije, ona je bila u situaciji u kojoj je cijeli svijet bio suočen s novom zarazom. Brinuli smo se za zdravlje ljudi. Reakcija je bila primjerena. Mi smo isfinancirali tri mjeseca plaća za naše građane. 600 tisuća radnih mjesta smo obranili na taj način. Hrvatska je ovu krizu dočekala puno bolje nego 2008. godine. Što se tiče pada BDP-a, on će biti zabilježen u svim zemljama. Turizam u Hrvatskoj čini važnu ulogu. Činjenica je da će ove godine izostati prihod od turizma. To se nije moglo izbjeći. U protekle 4 godine smo radili na jačanju gospodarstva, što dokazuje da smo kreditni rejting tri puta digli.
Vučemilović: I dr. Markotić je izjavila da su reakcije bile pomalo panične, a činjenica je da je gospodarstvo zamrznuto. Nismo mi reagirali kao svi. U Njemačkoj su tvornice radili, a vaš župan Anušić je i dronovima nadzirao ljude.
Ćorić: Očito smo trebali reagirati pjevanjem i recitacijama.
Grčić: Ako se korona opet ponovi, to će biti katastrofa za Hrvatsku. Mi se za turizam moramo izboriti, da se on što prije vrati na početne pozicije. Stopa pada bi mogla biti i veća. Ključno je da se uz turizam razvijaju i neki drugi sektori.
Budimir: Nije naš turizam dovoljno razvijen, ali dominantan je jer smo ubili druge sektore zato jer je država sveprisutna i stvorila je takve uvjete poslovanja da odvraća investitore od ulaganja. Treba doći do micanja prstiju s gospodarstva. Smanjili bismo utjecaj države na gospodarstvu, a poduzetništvu dali slobodnije ruke. Ne bi inspektorati i represivni aparat brinuo samo kako će koga kazniti. Danas vi imate prilike vidjeti da se kao investitor može samo pojaviti netko tko je dobro umrežen. A onda mora podmićivati druge koji dođu na vlast. Oni reketare poduzetnike, zato nema investicija.
Jesmo li spremni ući u eurozonu?
Grčić: Ova kriza sve odgađa. Najavljuje se da ćemo u srpnju ući u ERM 2, čekaonicu za euro. Pitanje je pogoršanje svih parametara. Pogotovo javnog duga. Vi morate u čekaonici biti dok se taj parametar ne svede u okvire koja će omogućiti Hrvatskoj da postane članica monetarne unije. Čekat ćemo dok se ne javni dug ne spusti s 90 na 60 posto. To je indikator gdje smo mi danas, gdje smo bili prije tri mjeseca, a gdje ćemo biti za koju godinu. To ne znači da sam ja protiv. Ova kriza je pokazala koliko je europska monetarna unija važna jer omogućava korištenje instrumenata koje Hrvatska nije mogla koristiti, to je oko 10 milijardi za likvidnost, održavanje tečaja…
Vučemilović: Moram se složiti s g. Grčićem. Parametri su narušeni. To je više od onoga što je ostavila vlada Zorana Milanovića koja se poprilično zadužila. Čim se kriza stabilizira i smiri, parametri za ulaz u eurozonu će se vratiti na svoje. Mi se zalažemo za referendum. Mi ga nemamo obavezu uvesti, nije ga ni Poljska uvela. S obzirom na pogoršane parametre mi taj referendum nećemo raspisivati naredne dvije, tri godine.
>Evo što je Boris Johnson pisao o Hrvatskoj 2012.: ‘Hrvatski prijatelji, izbjegnite uvođenje eura’
>Plenković ostaje sam: Nakon Češke i Poljska potvrdila da joj prioritet nije uvođenje eura
Budimir: Dovoljno je da smanjujemo javni dug, da imamo primarni proračunski višak. Po pet posto svake godine. Čim krenemo tim putem, onda znači da smo ispunili taj kriterij. U eurozoni nema zemlje, osim Njemačke, koja ima javni dug ispod 60 posto. Ja mislim da nekakav nacionalni konsenzus postojati, da se to ne radi silom. Slažem se da smo mogli imati benefite u krizi, ali gore od toga je što nemamo ekonomiju.
Ćorić: Rasprava o euru nije rasprava o plitkim emocijama, to je rasprava o ekonomskoj budućnosti. Govorimo o pet kriterija koji se moraju ispuniti. Riječ je o deficitu, javnom dugu, stabilnosti deviznog tečaja, kamatnim stopama i inflaciji. Hrvatska je osim javnog duga prije koji mjesec sve ispunjala. Boravak u eurozoni znači smanjenje kreditnog rejtinga, nestanak tečajnog rizika i smanjenje kamata.
Grčić: Gospodin Ćorić je sam sebe demantirao jer je rekao da je javni dug jedini bio izvan onoga što se trebalo ispuniti prije krize. Upravo je guverner HNB-a Vujčić, pa i ministar Marić, rekao da se udjel u BDP-u smanjuje duplo brže nego što treba po kriteriju. Postoje zemlje koje su u čekaonici za euro 10 godina. Nije izvjesno da će za dvije godine Hrvatska ući u eurozonu. Pitanje je reformi koje HDZ nije proveo.
Ćorić: Doista nema razloga za dijeljenje lekcija. Ovo je stručna rasprava. Sve što ste vi rekli se odnosi na sljedeće dvije godine. Da bi Hrvatska ušla u eurozonu ona mora ispuniti te kriterije.
Grčić: Pogrešno ste rekli, ja to toleriram, dogodi se.
INA
Obećanje g, Plenkovića da će vratiti Inu u hrvatske ruke nije se ostvarilo, zašto?
Ćorić: Zato što smo 2017. imali krizu oko Agrokora na koju smo bili fokusirani, a nakon toga smo imali situaciju gdje nismo imali razumijevanje s odabranim konzultantima, proces se otegnuo, ali mi od toga ne odustajemo. U međuvremenu smo učinili to da se u Rijeku uloži četiri milijarde kuna, a to je najveće ulaganje u jedan hrvatski industrijski kapacitet u zadnjih 30 godina. Za biorafineriju u Rijeci će se aplicirati za EU fondove. Ina ima svoju budućnost.
Vučemilović: Ina nije što je bila prije 20 godina i svjedočimo tome još od SDP-ove vlade, s prodajom manjinskog udjela, pa Sanaderova vlada. Sada otkupljivati Inu nema smisla. Pogotovo ako bi se prodavao HEP da bi se kupila Ina, to nije pametna kombinacija. Ina se pretvara u samo jednog distributera.
Budimir: Dobro je da je Vlada bila neuspješna u ostvarivanju tog obećanja. Dogodi se nekad da je za državu dobro kad vlada ne radi dobro, ako ima namjeru napraviti krivu stvar, a to je kupovina Ine. Premijer nije objasnio zašto bi to učinio, volio bih uloži svoj novac, ako misli da je to dobra investicija, a ne novac građana RH. Ta kompanija u tih 20-ak godina je prepolovila svoje rezerve ugljikovodika, izgubila je dobru tržišnu poziciju, a rafinerijski kapaciteti nisu obnavljani dinamikom na koju se MOL obvezao.
Zelena ekonomija
Budimir: Ulaganje u obnovljive izvore energije je nužnost. To nije samo ekološko nego i prvorazredno gospodarsko pitanje. Model obnovljivih izvora energija je došao do te razine je da su cijele tu gdje jesu. Moramo ulagati. Bitno je da država ima strategiju i da donese energetsku strategiju i politiku.
Ćorić: Hrvatska ima dobro strategiju. Usvojio ju je Sabor. Sve smo jasno naznačili i u programnu HDZ-a. S postojećih 900 megavata, namjeravamo u 4 godine učiniti iskorak na 2000 megavata. To je ostvarivo. O aferi Vjetroelektrane? Svaki poduzetnički pothvat treba vidjeti i pronaći i kazniti one koji su odgovorni.
Grčić: Milanovićeva Vlada nije napravila gluposti kao ova Vlada u zadnje 4 godine. Slučaj Ine. Čekajte malo, kakva je to Vlada u kojoj premijer ne zna o tako velikim stvarima. Priča o vjetrenjačama dokazuje, nema strategije. Mi smo u obnovljivim izvorima učinili neke napretke. Ključni prioritet su u ovom trenutku male vjetroelektrane. Ali vi spominjete centrale s 10 plus megavata.
Ćorić: Nije ništa istina što je g. Grčić rekao.
Vučemilović: Obnovljivi izvori energije su budućnost. Imamo primjer Danske. Stvar je u tome što mi potičemo neke druge stvari. Opet potičemo velike solarne elektrane. Osim toga. Direktiva prepoznaje tzv. komunalne energije. Mi se zalažemo za izgradnju energetskih kapaciteta gdje će biti prisutne domaće komponente.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
